Atos 22

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Toafuta nau ki ma kamolu maa nau ki, molu fafurongo nau fasi ne nau ku ilitoi fasi bae lae uri 'olosi laku faasia na baea ne molu 'ui faafi nau ai.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Si kada kera rongo nia bae 'ana baea toaa Diu, kera daka too aroaro sui naa, sui sa Bol ka bae naa ka bae 'urii,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Nau na waa Diu ne, ma nau ku futa 'i Tasis na maefera baita lao bali lolofaa 'i Silisia, ma nau ku baita mai 'i Durusalem kada nau ku sukulu siana sa Gamaliel. Ma nia ka toolangaidoo diana 'asia naa fuaku 'ana ade lae sulia na taki ne sa Mosis falea mai fua kokoo kia ki, ma nau ku dooria lau guu ili lana tee ki ne God nia dooria, mala lau guu ne kamolu dooria ili lana naa 'i tari'ina.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Ma nau ku faanonifiia lau guu toaa ne kera manata mamana 'ana sa Disas, ma nau ku saungida. Nau ku daua lau guu wane ki, ma keni ki, ma nau ku aluda lao lookafo.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Na waa foa ni gwau bae, ma toa gwaungai kolu ki, kera saitomana doo ne nau ku bae sulia nee nia mamana. Ma kera daka kedaa si baea fifii fua toa gwaungai fua Diu ki 'i Damaskas, ma kera daka falea fuaku, uri nau ku ngalia fuada. Ma kera daka faolomai nau uri kwai nani uri toaa ne kera manata mamana 'ana sa Disas ki 'i seeri, uri kwai dau kera, ma kwai kani kera, ma kwai oli mai fai kera uri 'i seki Durusalem, uri toa gwaungai ki kera daka falea kwakwaea fuada.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Si kada nau ku lea ma ku dao karangia naa 'i Damaskas bobola fainia tofungana sato, tala folaa laa baita ka tala mai faasia lofona salo kakali nau.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Ma nau ku 'asi nau 'i saegano, ma nau ku rongo na lingee doo ka bae 'urii fuaku, ‘Sol 'ae, Sol, tee ne adea 'oko susubutai nau?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Sui nau ku bae 'urii fuana, ‘Aofia 'ae, 'oe sa tii na?’ Ma na lingee doo nai ka luu nau ka bae 'urii, ‘Nau sa Disas waa 'i Naasaret nee 'oe susubutai nau ne.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Ma toa ne kera lea fai nau ki, kera da suana sina laa nai, ma nao kera dasi rongo guu na lingena waa nai 'e bae fai nau.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Ma nau ku ledia, nau ku 'urii, ‘Aofia 'ae, tee ne nau kwai ilia?’ Ma na Aofia ka luu nau ka bae 'urii, ‘'O tatae 'i langi, 'oko lea uri 'i Damaskas. Ma kera da kai faarongo 'oe 'ana si doo ne nau ku dooria uri 'oko ilia.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 'Ana si kada nai, na maaku ka rorodoa suli na sina lana doo nai. Ma toa ne kera lea fai nau ki, kera daka dau 'ana 'abaku, ma kera daka talai nau uri 'i Damaskas.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Ma tii waa nia too 'i Damaskas satana sa 'Ananaeas, nia waa ne faabaita God, ma ka ade sulia na taki kia Diu ki, ma toaa Diu ki sui guu ne kera too 'i Damaskas, kera sae'inito 'asia naa 'ani nia.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Nia lea mai ka uu siaku, ka bae 'urii, ‘Waafuta nau sa Sol 'ae, 'oe lilio 'amua!’ Ma 'ana kada nai 'ua guu, na maaku ka lilio naa, ma nau ku suana naa.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Ma nia ka bae lau 'urii fuaku, ‘God nia kokoo kia ki nia fili 'oe sui na mai, uri 'oko saitomana na kwaidooria nia, ma 'oko suana Waa 'O'olo nia, ma 'oko rongo na lingena.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Ma 'oe 'okoi faarongo 'ana Faarongoa Diana bae suli nia uri 'oko faarongoa toaa ki suli si doo ne 'o suai ma 'oko rongoa ki.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Nee wala na tee lau ne 'oe maasia? Tatae naa, 'oko siuabu, ma 'oko foosia Aofia, uri nia ka manata lukea 'ana abulo ta'aa laa 'oe ki.’
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Sui nau ku oli lau uri 'i Durusalem, ma si kada nau ku foa lao Beukaua bae, nau ku suai na fafaataie,
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 ma nau ku suana Aofia, ma nia ka bae 'urii fuaku, ‘'Oe lea 'ali'ali faasia 'i Durusalem, suli toaa nee kera nao kera dasi manata mamana 'ana bae lamu suli nau.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Ma nau ku bae 'urii, ‘Aofia 'ae, kera saitomana naa bae nau ku lea lao beu ni foa lae ki, ma nau ku daua toaa ne kera manata mamana 'ani 'oe ki, ma nau ku nangasida lau guu.’
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Ma 'ana kada ne waa ki kera saungia naa sa Stifin, waa bae nia faarongo suli 'oe, nau ku nii lau guu 'i seeri, ma nau ku ala faafia si doo bae kera ilia 'ani nia, ma nau ku kwai'adomi 'ana lio lae sulia na maku kera ki.
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Sui na Aofia ka bae 'urii fuaku, ‘'Oe lea, suli nau kwai fale tau 'ani 'oe siana toaa nao lau Diu ki.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Toaa ki kera fafurongoa sa Bol lelea nia ka saea guu si doo nai sulia toaa ne nao lau Diu ki. Ma si kada kera rongo guu si doo nai, kera daka suungi kera daka 'urii, “Molu ngalia kau molu ka saungia! Nao nia si bobola uri ka mauri!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Kera suungi, ma kera daka kwaikaru 'ana maku kera ki 'i langi ma kera daka taga 'ana gegeo 'ana saegano ki 'i langi, suli kera da rakesasu 'asia naa.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Ma waa gwaungai 'ana omee 'i Rom, nia ka saea fuana toa nia ki uri kera daka talaia sa Bol 'i beu, ma ka saea kera daka kwae nia, uri kera daka dao toi maana tee ne adea ma Diu ki kera daka suungi faafi nia 'uri nai.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Sui ma si kada kera karoa sa Bol uri kwae lana, nia ka bae 'urii fua tii waa ni omee, “Nia bobola gwana lao taki kia 'i Rom uri molu ka kwae nau, na waa 'i Rom ne nao molu si dao toi ua garo laa nau?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Si kada nai waa baita 'ana omee nai 'e rongo si doo nai, nia ka lea siana waa gwaungai nia, ma ka ledia ka 'urii, “Tee ne 'oe kai ilia wala? Sa wala loko nia waa 'i Rom loko.”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 'Uri nai waa gwaungai nai ka lea siana sa Bol, ka bae 'urii, “Faarongo nau fasi, 'uri nee ma 'oe waa 'i Rom nee?”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Ma waa gwaungai nai ka bae 'urii, “Nau waa 'i Rom lau gu ne, sui ta nau ku foli talana 'ana malefo baita ne.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Ma toaa ne kera uu karangia uri kwae lana ma ledi lana, kera daka dudu faiburi faasia. Ma waa gwaungai nai lau guu, kada nia saitomana ne sa Bol nia waa 'i Rom, nia ka mau, suli nia karoa 'ana 'oko ma seni ki.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Sui waa gwaungai nai 'ana omee, nia dooria ka saitoma diana 'ana tee ne toaa Diu ki kera ketoa sa Bol faafia. 'Uri nai 'ana ruana fa dani, nia ka saea waa ni rao nia ki, uri kera daka tangasua naa 'oko ki faasia sa Bol, ma ka saea fua waa baita ni foa ki ma na Bae Ofua Gwaungai kera uri daka ofu. Sui nia ka talaia lau kau sa Bol, ma ka faauu nia naa 'i naofada.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.