Atos 14

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Si kada sa Bol fai sa Baanabas daru too 'i 'Aekoniam, keerua daru lea ki laona beu ni ofu laa kera toaa Diu ki mala lau guu keerua 'ita daru ka ilia ki naa. Ma keerua daru ka bae noniraa fua toaa 'oro Diu ki ma toa nao lau Diu ki ma kera daka manata mamana naa 'ana sa Disas.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé, como de costume, foram à sinagoga judaica. Ali falaram de tal modo que veio a crer grande multidão de judeus e gentios.
2 Ma sui, na toaa Diu nai ki kera nao dasi dooria guu manata mamana lae daka bae suurakena toaa nai nao lau Diu ki. Ma daka talaia lau guu toaa nai nao lau Diu ki uri manata garo lae fua toaa manata mamana ki 'ana Aofia.
2 Mas os judeus que se tinham recusado a crer incitaram os gentios e irritaram-lhes os ânimos contra os irmãos.
3 Sa Bol fai sa Baanabas keerua daru too 'i 'Aekoniam suli si kada taa tau ma daru ka bae noniraa sulia Aofia. Na Aofia ka faatainia mamana lana baea nai keerua daru faarongo ai sulia ade dianaa nia ma ka faatai 'ana doo kwaibalatana ni kwele lae ki ai ne keerua daru fulia ki.
3 Paulo e Barnabé passaram bastante tempo ali, falando corajosamente do Senhor, que confirmava a mensagem de sua graça realizando sinais e maravilhas pelas mãos deles.
4 Na toaa nai ki laona maefera baita nai kera daka tolingi kera kwailiu. Ta bali kera daka 'ado fainia toaa nai Diu ki, ma ta bali daka 'ado fai 'aboosol ki.
4 O povo da cidade ficou dividido: alguns estavam a favor dos judeus, outros a favor dos apóstolos.
5 'Uri nai, tai toaa Diu ki ma tai toaa ne nao lau Diu ki fai waa gwaungai kera ki, daka alu tii si manata laa daka falea naa 'afitaia fua roo 'aboosol nai ki ma daka dooria naa uri 'uifau ladaru uri saumaeli ladaru.
5 Formou-se uma conspiração de gentios e judeus, juntamente com os seus líderes, para maltratá-los e apedrejá-los.
6 Si kada keerua roo 'aboosol nai ki daru saitomana 'uri nai, keerua daru ka tafi naa uri 'i Listra ma 'i Debii lao bali lolofaa 'i Laekonia ma tai kula ki lau gu 'i seeri.
6 Quando eles souberam disso, fugiram para as cidades licaônicas de Listra e Derbe, e seus arredores,
7 Ma keerua daru ka faatalongainia naa faarongoa diana bae 'ana kula nai ki.
7 onde continuaram a pregar as boas novas.
8 Tii waa 'aena mae nia too 'i seeri 'i Listra. Waa nai 'aena mae ka nao si fali guu safali 'ua mai kada nia futa.
8 Em Listra havia um homem paralítico dos pés, aleijado desde o nascimento, que vivia ali sentado e nunca tinha andado.
9 Nia gooru 'ana 'i saegano ka fafurongoa 'ana bae lana sa Bol. Ma sa Bol ka bubu tetee na 'ani nia ma ka saitomana naa ne nia waa manata mamana 'ana sa Disas uri gura lana 'aena nai.
9 Ele ouvira Paulo falar. Quando Paulo olhou diretamente para ele e viu que o homem tinha fé para ser curado,
10 Sa Bol ka bae baita kau fuana ka 'urii, “'O tatae 'i langi 'oko uu 'ana roo 'aemu ki!” Sa wala nai ka tatae ka uu naa, ma ka fali kwailiu naa 'i matangada.
10 disse em alta voz: "Levante-se! Fique de pé! " Com isso, o homem deu um salto e começou a andar.
11 Si kada konia nai da suana doo nai sa Bol 'e ilia nai, kera daka kokoo baita daka bae 'ana baea kera toaa 'i Laekonia. Ma daka bae 'urii, “Na god ki ne da liaewane ma daka sifo naa 'i seki siakolu nee!”
11 Ao ver o que Paulo fizera, a multidão começou a gritar em língua licaônica: "Os deuses desceram até nós em forma humana! "
12 'I seeri kera daka 'ailia naa sa Baanabas 'ana sa Sius, na god kera nai. Ma sa Bol, kera daka 'ailia 'ana sa Hemes suli nia na waa ni bae fua kera god ki.
12 A Barnabé chamavam Zeus e a Paulo Hermes, porque era ele quem trazia a palavra.
13 Na raa'ai talea sa Sius 'e nii gwana noni fera nai. Na waa ni foa nai fua sa Sius, nia lea ka ngalia mai buluka ki ma takana 'ai ki ka aluda naa maana maesakaa nai 'ana fere, suli ni nia fai toaa nia da dooria dai afuafu talea roo 'aboosol nai ki.
13 O sacerdote de Zeus, cujo templo ficava diante da cidade, trouxe bois e coroas de flores à porta da cidade, porque ele e a multidão queriam oferecer-lhes sacrifícios.
14 Sa Baanabas fai sa Bol daru rongo ne kera ade 'uri nai, keerua daru ka karia maku keerua ki uri faatai lana daru ote keerua 'ana ade lae 'uri nai. Keerua daru ka 'urii,
14 Ouvindo isso, os apóstolos Barnabé e Paulo rasgaram as roupas e correram para o meio da multidão, gritando:
15 “Nee rowaa, doo molu ilia uri tee nee? Kaaria wane ki gwana mala 'ani kamolu lau gu ne. Kaaria miri lea mai seki uri faatalongai lana faarongoa diana nee ne. Kaaria miri doori faarongo kamolu uri molu ka luka 'ana foosi lana gwamolu oenadoe, ma molu ka foosia 'amolua God mauri nee ne. Ne nia saungainia salo loo ma ano nee ma asi fuu ma doo 'i laona ki sui guu.
15 "Homens, por que vocês estão fazendo isso? Nós também somos humanos como vocês. Estamos trazendo boas novas para vocês, dizendo-lhes que se afastem dessas coisas vãs e se voltem para o Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
16 'Ana si kada sui na mai, God nia lukatainia toae ki sui guu daka lea 'ada suli doori lada ki.
16 No passado ele permitiu que todas as nações seguissem os seus próprios caminhos.
17 Sui ka 'uri nai boroi, nia too ka alu faatai mai 'ana doo ki uri waa ki daka suai ma daka manata tona. Nia falea mai ute ka 'aru faasia lao salo fuamolu, ma ka adea doo ki daka fungu 'ana fuada ki 'ana si kada 'ana unidoe ki. Nia ka falea fange fuamolu ma ka adea molu ka ele.”
17 Contudo, não ficou sem testemunho: mostrou sua bondade, dando-lhes chuva do céu e colheitas no tempo certo, concedendo-lhes sustento com fartura e enchendo de alegria os seus corações".
18 Sui na roo 'aboosol nai ki daru ka bae boroi 'uri nai, keerua daru ka dao toi ka 'afitai 'ua gwana uri suusi lada fasia afuafu lae tale keerua.
18 Apesar dessas palavras, eles tiveram dificuldade para impedir que a multidão lhes oferecesse sacrifícios.
19 Sui lau guu, tai toaa Diu nai ki da lea mai faasia 'i 'Antiok ai bae 'ana bali lolofaa 'i Bisidia, ma faasia 'i 'Aekoniam kera daka dao lau guu. Kera daka bae alingana konia nai daka lea na suli bae lada, ma daka rakesasu naa 'ana sa Bol fai sa Baanabas. Ma kera daka 'uifauna naa sa Bol ma daka taraa na kau uri sara fasi lao fera nai. Kera lea kau lelea daka lukasi nia suli da kwaifii sa nia mae naa.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e de Icônio e mudaram o ânimo das multidões. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que estivesse morto.
20 Sui, si kada toaa manata mamana ki da lea mai daka uu na kalia sa Bol, nia ka tatae lau gwana ka oli na mai fai kera uri fera. Sui tio dani guu nia fai sa Baanabas daru ka lea naa uri Debii.
20 Mas quando os discípulos se ajuntaram em volta de Paulo, ele se levantou e voltou à cidade. No dia seguinte, ele e Barnabé partiram para Derbe.
21 Sa Bol fai sa Baanabas daru faarongo 'ana faarongoa diane nee lao maefera 'i Debii, na toaa 'oro daka manata mamana 'ana sa Disas. Sui keerua daru ka oli naa uri Listra ma 'i 'Aekoniam, ma 'i 'Antiok ai bae bali lolofaa 'i Bisidia.
21 Eles pregaram as boas novas naquela cidade e fizeram muitos discípulos. Então voltaram para Listra, Icônio e Antioquia,
22 Keerua daru ka lea ni faangasi lana naa toaa manata mamana ki ma daru ka bae ni are lada naa uri daka mamana 'ana fiitooe. Ma keerua daru ka bae 'urii, “Tara kolu ka liu na mone lao 'afitaia 'oro ki sui fatai kolu kafi ruu laona 'initoaa God.”
22 fortalecendo os discípulos e encorajando-os a permanecer na fé, dizendo: "É necessário que passemos por muitas tribulações para entrarmos no Reino de Deus".
23 Keerua daru ka filia naa waa gwaungai ki fua laona figua nia God ki sui guu ne keerua dao siada, ma daru ka foa daru ka abufanga lea sui daru ka fale kera sui guu fua Aofia waa ne kera manata mamana 'ani nia.
23 Paulo e Barnabé designaram-lhes presbíteros em cada igreja; tendo orado e jejuado, eles os encomendaram ao Senhor, em quem haviam confiado.
24 Sui keerua daru ka faasia bali fera 'i Bisidia, daru ka lea lau uri bali lolofaa 'i Bamfilia.
24 Passando pela Pisídia, chegaram à Panfília
25 Ma keerua daru ka faarongo naa 'ana faarongoa diana laona maefera 'i Baga, sui keerua daru ka lea lau uri maefera 'i 'Atalia.
25 e, tendo pregado a palavra em Perge, desceram para Atália.
26 Dao 'i seeri, Keerua daru ka lea naa lao baru daru ka oli na mai uri 'i 'Antiok, maefera bae keerua safali lea kau faasia. Kula bae toaa manata mamana ki da fale keerua kau ai lao ade dianaa God uri ka 'adomi keerua fua ili lana si raoa nai keerua faasuia naa nai.
26 De Atália navegaram de volta a Antioquia, onde tinham sido recomendados à graça de Deus para a missão que agora haviam completado.
27 Ma si kada keerua dao naa 'i 'Antiok, keerua daru ka konia na mai na figua nia God, ma daru ka faarongo kera naa 'ana doo nai ki sui guu God 'e 'adomi keerua daru ka ilia ki. Ma daru ka faarongo kera lau guu ne God nia 'adomia toaa ne nao lau Diu ki kera lau guu daka manata mamana naa.
27 Chegando ali, reuniram a igreja e relataram tudo o que Deus tinha feito por meio deles e como abrira a porta da fé aos gentios.
28 Ma keerua daru ka too ka taa tau 'i seeri fainia toaa manata mamana ki.
28 E ficaram ali muito tempo com os discípulos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.