Atos 11
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 Na 'aboosol ki fainia toa manata mamana 'ana sa Disas ki lao lolofaa 'i Diudia, kera da rongo na toaa nao lau Diu ki da ade naa sulia bae lana God.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 'I seeri, si kada sa Bita 'e oli 'alaa kau faasia 'i Sisaria ka dao 'i Durusalem, na toa Diu nai da manata mamana 'ana sa Disas ki nai kera daka ngatafi nia.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Ma daka bae 'urii, “'Oe lea 'oko ruufia na mai luma kera ki waa nao lau Diu ki nai, ma 'oko fanga kwaimani na mai fai kera doo bae abu 'ani kolu!”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 'Uri nai, sa Bita ka faarongo kera naa 'ana fuli lana gu mai doo ki laona raoa nai. Ma nia ka bae 'urii fuada,
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 “Si kada nau ku too 'akua 'i Dioba ma ku foa 'akua loko nau ku suana tii fafaataia nai. 'I laona fafaataia nai, nau ku suana doo nai mala 'ana ta 'aba maku reba nai kera dau 'ana fai susuidoo nia ki ma daka sifolangainia na mai siaku fasi 'i salo.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Nau ku lio kau laona maku nai, nau ku suana doo 'ana fai'ae ki, doo kwasi ki, doo angoango ki ma na doo lolofo ki.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 'I seeri, nau ku rongo lingena waa nai 'e bae 'urii mai fuaku, ‘Wala Bita, 'o tatae 'oko saungia doo neki 'oko 'anida!’
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 Sui mani nau ku bae 'urii fuana, ‘Aofia 'ae, nau 'afitai 'asia naa ku 'ani doo neki ne, suli nau nao kwasi 'ania 'ua gu mai doo bilia ma ka sua ki 'urii.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Sui nau ku rongo waa nai ka bae lau gu 'urii, ‘Nao 'osi sae bilia lana doo ne God nia saungainia ka falu sui naa.’
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Ma si doo nai, nau ku suai kera daka oliolia suli olu si kada ki lelea sui, kera daka olitainia lau gwada uri 'i salo.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 Aia, otofana guu si kada nai ku suana doo nai, na olu waa nai ki tii waa 'e odu kera mai uri nau faasia 'i Sisaria, kera daka dao naa maa luma nai ku too ai nai.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 'I seeri guu, na Anoedoo Abu ka saea na fuaku uri ku lea fai kera ma ka saea nao kwasi mamaura lau 'ana lea lae fai kera. Na ono waa manata mamana nai ki 'ana sa Disas boroi 'i Dioba, kera daka lea na fai nau lelea meli ka dao naa luma nia sa wala nai 'e kwaiodui mai uri nau nai.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Si kada meli dao siana sa wala nai, nia ka faarongo kameli ne nia too ka suana lau gu tii 'ensel 'e uu gwana laona luma kera ma ka bae fuana. Ma na 'ensel nai ka bae 'urii fuana, ‘'O odua fasi tai waa uri daka lea uri Dioba ma daka talaia mai tii waa nai satana sa Saemon Bita.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Waa nai nia kai faarongo 'oe 'ana si faarongoa ne 'oe fai bara wela 'oe molu kai dao tona mauria firi ai.’
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 'Uri nai, si kada nau dao ku safali bae gwaku fua sa wala nai fai 'aebara nia, na Anoedoo Abu ka sifo na faafi kera mala lau guu bae nia sifoli kolu mai 'afa dani bae 'ana Bentikos.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 'I seeri guu, nau ku manata toi naa si doo bae Aofia 'e saea mai fua kolu ka 'urii bae, ‘Na kafo gwana ne sa Dion nia faasiuabua 'ana waa ki. Ma na Anoedoo Abu 'ana ne kamolu molu kai siuabu ai.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 'I seeri guu, nia ka folaa naa, ne God nia falea naa falea bae 'ana Anoedoo Abu fuada kera toaa nao lau kera toaa Diu ki, mala lau gu nia fale mai fua kolu uri manata mamana laa kolu 'ana Aofia sa Disas Kraes. 'Uri nai guu nau 'afitai ku suusia lau God fasi ili lana si doo nai nia dooria.”
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Kera da fafurongoa bae laa nai lelea sui, kera daka ala na faafia ma ka nao dasi saea naa tasi doo lau sulia. Ma kera daka tangoa naa God ma daka bae 'urii, “'Oo ma God, na toaa nao lau Diu ki boroi nia faolomai kera daka bulasi manataa naa uri daka too lau guu 'ana mauria firi!”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Si kada nai, na toaa baki sui guu da tagalo kwailiu nunufana kwai ilimatai laa bae nia safali 'ana saungi lana sa Stifin bae, kera da tafi lea daka dao ki gu mai 'ana maefera nai ki 'i Fonisia, auaua 'i Saebras ma 'ana maefera baita nai 'i 'Antiok. Ma kera daka faarongo talo naa 'ana faarongoa diana nee fua toaa Diu ki lau gwana 'ana kula nai ki.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Ma sui, tai waa manata mamana ki 'ana toaa nai ki ne da too ki kau 'i Saebras, ma 'i Saerin kera da lea daka dao lau guu 'i 'Antiok. Ma kera daka faarongo talo naa sulia na faarongoa diana nee sulia sa Disas na Aofia, fua toaa nai kera nao lau toaa Diu.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Ma na rigitaa nia God ka nii fai kera toaa manata mamana ki. Ma na toaa 'oro mamana guu daka manata mamana lau guu ma daka abulo mai talea Aofia.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Na faarongo lae sulia doo nai ki oli mai ka dao siana figua God 'i Durusalem. Ma kera daka odua sa Baanabas ka lea kau uri 'i 'Antiok.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 Si kada nia lea kau ka dao ma ka suana naa dongana ade dianaa nia God fua toaa nai ki 'e tio folaa sui gwana, nia ka ele 'asia naa. Ma nia ka bae naa 'ana baea ni kwaiarei lae fuada uri kera daka uu ngasi 'ana manata mamana laa kera ki 'ana Aofia.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Sa Baanabas nia ta waa ade diana lau guu. Ma nia waa na Anoedoo Abu 'e funguli nia ma na fiitooa nia ka ngado, ma ka adea toaa 'oro mamana guu daka lea mai siana Aofia.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Sa Baanabas 'e too 'uri nai 'i seeri sui, nia ka lea naa uri 'i Tasis uri ka nani uri sa Sol.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Nia ka lea kau lelea ka dao tona naa sa Sol, daru ka oli kwaimani na mai uri 'i 'Antiok. Keerua daru ka too 'i seeri sulia tii fa ngali lalau. Ma sa Baanabas fai sa Sol daru ka ofu kwaimani ki naa fainia figua nia God 'i seeri, ma daru ka toolangaidoo na fuada. 'I seeri 'i 'Antiok naa bae kera safalia 'aili lana toaa manata mamana ki 'ana “Toaa Kristin ki” ai.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Ma 'ana si kada nai lau guu, brofet faasia 'i Durusalem ki kera lea kau daka dao 'i 'Antiok.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Tii waa 'ana brofet nai ki ne satana sa 'Agabas. Sa 'Agabas, na Anoedoo Abu 'e faarongo nia ma nia ka 'aitainia tii si faarongo laa. Si faarongo laa nai nia saea totoo na uni fioloa baita kai liu laona fera nai ki sui naa farana 'initoaa 'i Rom (Doo nai 'e fuli 'ana si kada sa Klodias nia 'inito fua fera 'i Rom).
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 'I seeri, toaa manata mamana ki kera daka kwai ala faafi naa uri fale lana si kwai'adomia ki fua toaa manata mamana 'i Diudia ki. Kera daka saea, na fale laa nai kai lea lau guu sulia na suadooa nia wane.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Kera daka ilia na si doo nai, ma daka falea na kau 'okona doo ni kwai'adomi laa nai ki fua toa gwaungai ki fua toaa manata mamana ki 'i Durusalem. Sa Baanabas ma sa Sol naa ne daru ngalia 'okona doo nai fuada toa gwaungai ki.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.