1 Coríntios 9
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT
1 Aia, ni nau ku sakwadoloa gwaku. Ma ni nau ta wane 'aboosol lau guu ma ku suana lau gu mai sa Disas na Aofia kolu. Ni kamolu molu manata mamana 'ana Aofia 'i nunufana raoa nau ku ilia fuana.
1 Acaso não sou livre como qualquer outro? Não sou apóstolo? Não vi Jesus, nosso Senhor, com meus próprios olhos? Não são vocês resultado de meu trabalho no Senhor?
2 Tai wane da tofe nau saea nau nao lau ta wane 'aboosol. Ma sui boroi 'ana, ni kamolu 'i tala'amolu molu saitomana sui naa ne nau na wane 'aboosol. Na manata mamana lamolu 'ana Aofia nia faatai folaa ai ne nau na 'aboosol mamane.
2 Mesmo que outros pensem que não sou apóstolo, certamente o sou para vocês. Vocês mesmos são prova de que sou apóstolo do Senhor.
3 Si kada wane ki da ngenge nau 'uri nai, nau ku olisi 'urii 'ani kera:
3 Esta é minha resposta aos que questionam minha autoridade.
4 Nau ku too gwaku 'ana rigitaa uri bobola fai sa ku saea fua toae ki uri daka falea si fange ma si kafo uri ka 'adomi nau suli ne ku toolangaidoo fuada. Ma sui boroi 'ana, nau nao kwasi ilia gu si doo nai 'ana toae ki.
4 Acaso não temos o direito de receber comida e bebida por nosso trabalho?
5 Nau ku too lau guu 'ana rigitaa uri ade lae mala 'ana sa Bita fainia tai ni 'aboosol ki 'ani kameli ma mala 'ana toolana ki sa Disas, ne kera arai ma daka too 'ana 'initai manata mamana ki ne da kai liu kwaimani ki 'ana raoe. Sui boroi 'ana nau ku too 'ana rigitaa uri ade lae uri nai, nau nao kwasi ade keni guu.
5 Não temos o direito de levar conosco uma esposa crente, como fazem os outros apóstolos, e como fazem os irmãos do Senhor e Pedro?
6 Kaaria sa Baanabas fai nau lau guu miri too 'ana rigitaa mala 'ana tai 'aboosol ki 'ani kameli uri sae lana fua toae ki uri daka foli kaaria uri ka nao miri si 'abarua lau 'ana nani lae uri doo 'uri nai ki. Sui boroi 'ana miri ka too 'ana rigitaa nai, kaaria miri tala rao lau gwaaria talana fanga lamiri.
6 Ou será que só Barnabé e eu precisamos trabalhar para nos sustentarmos?
7 Na wane 'ana omee ne nia rao lao omee, na omee naa ne foli talana fanga lana. Ma na wane ne nia fasia ola greib, na fuana greib nai ne tara nia kai 'ani tai doo ai. Aia ma na wane ni suasuli lana sifsif ki boroi, na susuna sifsif nai ki nia saareda ki lau gu ne tara nia kai kuufia tasi doo ai.
7 Que soldado precisa pagar pelas próprias despesas? Que agricultor planta uma videira e não tem direito de comer de seus frutos? Que pastor cuida de um rebanho e não tem permissão de tomar de seu leite?
8 Nao lau taifilia manata lae gwana sulia doo ki 'i tala'aku ne ku bae sulia nai, na taki nia sa Mosis 'ana ne bae mai sulia si doo nai.
8 Será que expresso apenas uma opinião humana ou a lei diz o mesmo?
9 Nia ka bae 'urii, “Na buluka ne rao 'ana uri maga lana tadina wiiti ki, alu nia 'ani 'ana tai doo 'ana saena wiiti nai ki. Nao molu si kani suusia ngiduna faasia.” Si doo nai, God nia nao si saea uri otona buluka ki gwana.
9 Pois está escrito na lei de Moisés: “Não amordacem o boi para impedir que ele coma enquanto trilha os cereais”. Deus estava pensando apenas nos bois quando disse isso?
10 Nia saea lau guu uri kameli toaa ne meli toolangaidoo ki sulia si Faarongoa Diana nee. Suli na wane ne nia fasidoo ma na wane ne nia falidoo, tara lea dao 'ana si kada aludooe nia maua, keerua sui guu daru kai 'ado kwaimani 'ana diana lana aludooe.
10 Será que, na verdade, não estava se referindo a nós? Sim, essas palavras foram escritas a nosso respeito e, portanto, quem ara e quem trilha o cereal deve ter a esperança de receber uma parte da colheita.
11 Talafana lau guu ni kameli toaa ne meli faatalongainia si Faarongoa Diana nee fuamolu mala 'ana ta wane fasi doo nai. Nia 'uri nai, nia bobola fainia uri kamolu molu ka falea na doo diane ki fuameli uri ka 'adomi kameli laona ano nee.
11 Se plantamos sementes espirituais entre vocês, não temos direito a uma colheita material?
12 Ma lea tai wane kera toolangaidoo fuamolu ma kamolu molu ka falea doo diane ki uri 'adomi lada, tama kaaria ne bobola fainia molu ka ilia fuamiri ka tasa lau. Aia ma ni kaaria, sui boroi 'ana miri ka too 'ana rigitaa uri molu ka ilia doo nai ki fuamiri, kaaria nao miri si gani kamolu guu uri tasi doo, suli miri noni maabe gwaaria 'ana liu lae laona 'afitaie ki uri tasi doo si kwaisuusi lau 'ana toaa 'oro faasia rongo lana si Faarongoa Diana nee sulia sa Disas Kraes.
12 Se vocês sustentam outros que pregam a vocês, não temos ainda mais direito de receber o mesmo sustento? Mas nunca fizemos uso desse direito. Preferimos suportar qualquer coisa a fim de não sermos obstáculo para as boas-novas a respeito de Cristo.
13 Kamolu molu saitomana gwamolu ne toaa ne da rao ki laona Beukaua God, na fanga nai laona Beukaua nai naa ne da 'ani, ne kera da 'ania fanga nai da afuafu ki ai.
13 Vocês não sabem que os que trabalham no templo se alimentam das ofertas levadas ao templo, e os que servem diante do altar recebem uma parte dos sacrifícios oferecidos no altar?
14 Talafana lau guu si doo na Aofia nia saea sulia toaa ne kera faarongo talo sulia si Faarongoa Diana nee nai. Ne nia bobola lau gu fainia uri kera daka ngalia si kwai'adomie ki 'ana noni 'i nunufana si raoa ne kera ilia.
14 Da mesma forma, o Senhor ordenou que os que anunciam as boas-novas vivam pelas boas-novas.
15 Sui boroi 'ana nau ku too 'ana rigitaa uri ili lana si doo nai, nau nao kwasi kwaalia guu ta wane uri fale lana tasi doo fuaku. Nau ku bae inala sulia ne nau nao kwasi ngalia tasi doo faasia ta wane uri maana toolangaidoo laku fua toae ki. Ma 'i tari'ina boroi, nau nao kwasi kekeda lau kau fuamolu uri molu ka fale 'aku tai doo lau. Nau lea sae ku maelia boroi 'aku fioloe ka diana gwana. Suli nau ku ote nau 'asia naa 'ana ngali lana lau tasi doo faasi kamolu ne kai adea si bae inala laa nai ma na rongo toi lae ka ta'aa lau gwana 'i buri.
15 Contudo, nunca usei de nenhum desses direitos. Não escrevo isso para sugerir que desejo agora começar a fazê-lo. De fato, prefiro morrer a perder o privilégio de me orgulhar de pregar sem cobrar nada.
16 Nau 'afitai ku bae inala sulia na faatalongai lana si Faarongoa Diana nee, suli nau nao kwasi ilia sulia doori laku 'i tala'aku, suli Aofia 'ana ne nia odu nau uria. 'I seeri, na ta'aa laa baita nia kai dao toku lea nau nao kwasi faarongo talo 'ana si Faarongoa Diana nee.
16 E, no entanto, não posso me orgulhar de anunciar as boas-novas, pois sou impelido por Deus a fazê-lo. Ai de mim se não anunciar as boas-novas!
17 Lea sae nau ku faatalongainia si Faarongoa Diana nee sulia na doori laku gwana 'i tala'aku, 'uri nai tara nia ka walude gwana uri ku ngali malefo 'aku ai. Sui ma nau ne nao kwasi ili lau sulia doori laku 'i tala'aku. God nia falea si raoa nee 'i 'abaku ka dooria uri nau ku ili diana ai.
17 Se o fizesse por minha própria iniciativa, mereceria pagamento. Mas não tenho escolha, pois Deus me confiou essa responsabilidade.
18 Aia, nia 'uri nai tee ne kwaiaraa nau uri maana si raoa nai? Na kwaiaraa nau naa ne 'urii: Nau kwai faarongoa toae ki 'ana si Faarongoa Diana nee ma kwai ili tatakwai gwaku ai fuada. Nau tara ku manata buro na 'akua 'ana doori laku 'i tala'aku ma 'ana rigitaa nau uri ngali lana ta kwai'adomia 'ana noni fuaku 'i tala'aku 'i nunufana faatalongai lana si Faarongoa Diana nee.
18 Qual é, então, minha recompensa? É a oportunidade de anunciar as boas-novas sem cobrar nada de ninguém, de modo a não desfrutar os direitos que tenho por anunciar as boas-novas.
19 Nau, nao ta wane si 'inito gu 'ani nau uri ka foli nau maana si raoa ne ku ilia, sui boroi 'ana nau ku fale nau 'i tala'aku uri rao tatakwai lae fuana toae ki sui gwana uri ku talaia mai toaa 'oro uri manata mamana lae 'ana Kraes.
19 Embora eu seja um homem livre, fiz-me escravo de todos para levar muitos a Cristo.
20 Doo ne adea guu, si kada nau ku too fainia toaa Diu ki, nau ku ade sulia birangaa kera Diu ki uri ku talai kera mai uri daka manata mamana. Ma si kada nau ku too fai kera suli kera da too farana taki sa Mosis, nau ku ade lau gu sulia taki sa Mosis, sui boroi 'ana nau 'i tala'aku nao kwasi too naa farana taki nai sa Mosis. Nau ku ade 'uri nai uri ku talai kera mai uri daka manata mamana.
20 Quando estive com os judeus, vivi como os judeus para levá-los a Cristo. Quando estive com os que seguem a lei judaica, vivi debaixo dessa lei. Embora não esteja sujeito à lei, agi desse modo para levar a Cristo aqueles que estão debaixo da lei.
21 Si kada ku too fainia toaa nao lau Diu ki, nau ku ade lau gu 'uri nai. Ni nau ku ade sulia na birangaa kera ki ma ka nao kwasi ade lau sulia birangaa Diu ki uri 'i seeri nau ku 'adomi kera uri manata mamana lae. Nau nao kwasi saea lau sae ku aburongo 'ana taki nia God, suli nau ku ade 'aku sulia taki nia sa Disas Kraes.
21 Quando estou com os que não seguem a lei judaica, também vivo de modo independente da lei para levá-los a Cristo. Não ignoro, porém, a lei de Deus, pois obedeço à lei de Cristo.
22 'Ana tii si doo nai gwana, si kada nau ku too fainia toaa manata mamana laa kera ki nao si rafo 'ua, nau ku too mala 'ani kera lau guu, uri ku 'adomi kera. 'I seeri, 'ana birangaa 'oro nai ki, nau ku too mala 'ana toae ki sui gwana uri ku talai kera mai uri manata mamana lae 'ana sa Disas Kraes.
22 Quando estou com os fracos, também me torno fraco, pois quero levar os fracos a Cristo. Sim, tento encontrar algum ponto em comum com todos, fazendo todo o possível para salvar alguns.
23 Nau ku ilia doo nai ki uri tara toaa 'oro daka manata mamana lau guu nunufana si Faarongoa Diana nee, ma uri ku ngalia 'aku si doo diana neki si Faarongoa Diana nee nia bae sulia ki.
23 Faço tudo isso para espalhar as boas-novas e participar de suas bênçãos.
24 Aia, kamolu molu saitomana ne 'ana lae kwakwaitafusi lae na toaa 'oro ne da kai kwakwaitafusi ai, ma sui boroi 'ana lelea kau ta tii wane gwana ne kai siitasa uri ngali lana kwaiarae ai. Aia, kamolu toaa manata mamana nee 'ana sa Disas Kraes, molu susuu ta'aa lau guu 'ana ade lae sulia doori lana God uri molu ka siitasa.
24 Vocês não sabem que, numa corrida, todos competem, mas apenas um ganha o prêmio? Portanto, corram para vencer.
25 Na toaa neki sui guu fua kwakwaitafusi lae 'ana lalae laa nee 'ana noni kera da rao tetede 'ana 'olosi diana lae 'ana nonida ki 'i tala'ada uri lelea daka bobola diana fainia siitasa lae 'ana kwakwaitafusi lae. Kera da sasi gwada fainia doo uri ngali lana kwaiaraa ne nia kai funu lau gwana. Ma ni kolu toaa manata mamana nee ne kolu lalae uri kolu ka bobola diana fai ngali lana kwaiaraa ne totoo firi.
25 O atleta precisa ser disciplinado sob todos os aspectos. Ele se esforça para ganhar um prêmio perecível. Nós, porém, o fazemos para ganhar um prêmio eterno.
26 Doo ne adea guu, nau ku lae 'o'olo naa uria susui lana kwakwaitafusi laa nai ma ku ote nau ade lea nau ku mala 'ana ta wane ne nia kumulia gwana kwalimangaa.
26 Por isso não corro sem objetivo nem luto como quem dá golpes no ar.
27 Nau ku 'olosia diana lau gu 'ani nau 'i tala'aku, fasi ade lea nau ku faatalongainia si Faarongoa Diana nee fua toae ki lelea sui ma nau ku ore gwakua 'ana kwaiaraa nia God fuaku.
27 Disciplino meu corpo como um atleta, treinando-o para fazer o que deve, de modo que, depois de ter pregado a outros, eu mesmo não seja desqualificado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.