1 Coríntios 7

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Aia, nau ku olisia fasi kau na ledi laa baki molu kekeda molu ka ledi toku mai uria. Kamolu bae molu ledi 'urii: Nia diana gwana uri wane ka too 'ana fasi tio lae fai 'afe nia?
1 Ora, quanto às coisas que me escrevestes, bom seria que o homem não tocasse em mulher;
2 Nau ku bae 'uri sulia, nia diana uri wane arai ki ma ai 'initai ki sui guu daka tio fai arai kera ki ma 'afe kera ki, suli na ooe lae ne nia baita 'asia naa 'i kada nee.
2 Mas, por causa da fornicação, cada um tenha a sua própria mulher, e cada uma tenha o seu próprio marido.
3 Nia diana fua wane arai ka tio fai 'afe nia ma na ai 'initai ka tio fai arai nia, suli nia nao si diana uri daru ka noni'ela 'ana tio kwaimani lae fai keerua kwailiu.
3 O marido pague à mulher a devida benevolência, e da mesma sorte a mulher ao marido.
4 Suli na ai 'initai nia nao si 'inito 'ana nonina 'i tala'ana, na arai ne 'inito fua nonina 'afe nia. Ma na wane arai ka nao si 'inito 'ana nonina 'i tala'ana, na 'initai ne 'inito fua nonina arai nia.
4 A mulher não tem poder sobre o seu próprio corpo, mas tem-no o marido; e também da mesma maneira o marido não tem poder sobre o seu próprio corpo, mas tem-no a mulher.
5 Nao nia si diana uri daru ka lui keerua faasi keerua kwailiu. Aia, lea sae ni keerua daru ka kwai ala faafi mone uri daru ka too faasia tio kwaimani lae sulia tasi kada kukuru gwana uri daru ka foa 'initoa 'adarua, nia ka diana gwana. Sui boroi 'ana ta, 'ali'ali oli daru ka tio kwaimani lau gwadaru fasi ade lea sa Saetan nia ilitoodaru ma ka siitasa faafi keerua, suli nia walude gwana uri molu ka ade sulia kwaidooria ta'ae ki.
5 Não vos priveis um ao outro, senão por consentimento mútuo por algum tempo, para vos aplicardes ao jejum e à oração; e depois ajuntai-vos outra vez, para que Satanás não vos tente pela vossa incontinência.
6 Si doo nai nau ku faolomainia fuamolu, ma sui ta nia nao lau tasi baea fifii nai.
6 Digo, porém, isto como que por permissão e não por mandamento.
7 Laona manata laku 'i tala'aku, lea sae na wane ki sui guu daka too 'ada mala 'ani nau ne nao 'aku ta 'afe ka diana lau guu. Sui ka 'uri nai boroi 'ana, nau ku saitomana na fale laa ne God nia falea fuakolu ki da bobola nao si sui. Suli na fale laa nia fua tai wane naa ne nia adea ka walude fuada uri daka too asasa na 'ada ki. Ma na fale laa nia fua tai wane lau guu, nia adea ka walude fuada uri daka arai ma daka 'afe 'ada ki.
7 Porque quereria que todos os homens fossem como eu mesmo; mas cada um tem de Deus o seu próprio dom, um de uma maneira e outro de outra.
8 Si kada nai nau ku bae na kau fua na 'oru ki, wane ma keni. Nia diana tasa lea sa kera ka nao dasi arai ma dasi 'afe lau ma daka too asasa gwada mala 'ani nau.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas, que lhes é bom se ficarem como eu.
9 Sui boroi 'ana, lea kera daka dao toi ka 'afitai uri fele lae faafia kwaidooria kera ki 'ana noni, nia diana uri kera daka arai ma daka 'afe 'ada ki. Na arai lae ma na 'afe lae nia diana, suli 'e nao nia si diana uri wane ka too gwana ma na manata lana ka saungi nia gwana.
9 Mas, se não podem conter-se, casem-se. Porque é melhor casar do que abrasar-se.
10 Aia, na wane ne nia arai naa ma na ai ne nia 'afe naa, si baea fifii nau fuana nia 'urii: Na keni 'afe naa nao nia si lukasia arai nia. Si baea fifii nai si baea fifii faasia Aofia 'ua gu nai. Nia nao lau si baea fifii nau gwana sulia lioku 'i tala'aku.
10 Todavia, aos casados mando, não eu mas o Senhor, que a mulher não se aparte do marido.
11 Lelea ta ai 'initai nia lukasia arai nia, nia ka oli 'ana mai sia arai nia uri daru ka too kwaimani lau gwadaru. Ma lelea ka nao guu, nia ka too asasa na 'ana ka nao si 'afe lau. Na wane arai lau guu nao si lukasia 'afe nia.
11 Se, porém, se apartar, que fique sem casar, ou que se reconcilie com o marido; e que o marido não deixe a mulher.
12 Tasi baea lau gu fuana wane ne nia manata mamana ma ka adea ai ne nao si manata mamana. Si baea nai nau gwana ne ku saea, nao lau si baea fifii ne lea 'ua gu mai faasia Aofia fuaku. Nia ne, na wane ne nia manata mamana naa 'ana sa Disas Kraes ma na 'afe nia ka dooria uri daru ka too kwaimani 'adaru sui boroi 'ana ka nao si manata mamana, nao wane nai si lukasia 'afe nia.
12 Mas aos outros digo eu, não o Senhor: Se algum irmão tem mulher descrente, e ela consente em habitar com ele, não a deixe.
13 Ma na keni manata mamana naa ka 'uri nai lau guu. Nao ai nai si lukasia arai nia ne dooria uri daru ka too kwaimani 'adaru sui boroi 'ana nia ka nao si manata mamana 'ana Kraes.
13 E se alguma mulher tem marido descrente, e ele consente em habitar com ela, não o deixe.
14 Suli na arai ne nao si manata mamana, nia abu 'i nunufana manata mamana laa 'afe nia, ma na 'initai ne nao si manata mamana, nia abu 'i nunufana manata mamana laa arai nia. Si doo nai ne adea ma daka saitomana wela keerua ki da abu 'i maana God. Lea nao, tara wele ki daka too gwada kera wela da sua ki.
14 Porque o marido descrente é santificado pela mulher; e a mulher descrente é santificada pelo marido; de outra sorte os vossos filhos seriam imundos; mas agora são santos.
15 Tasi doo lau, lea ta wane 'ani kamolu nia manata mamana 'ana Kraes ma sui na 'afe nia ka nao si manata mamana, ma nia ka sasi uri lukasi lana arai nia nai, na wane manata mamana nai ka faolomainia uri ka lea 'ana. Na keni manata mamana boroi ka 'uri nai lau guu lea arai nao si manata mamana nai nia 'e sasi uri lukasi lana. 'Ana si kada 'uri nai ki, na wane ma nao ai manata mamana nai nao gu ta kani laa faafi nia 'ana ili lae 'uri nai. Suli God nia 'aili kolu mai uri kolu ka too 'ana aroaroe, nao lau 'ana firufirue.
15 Mas, se o descrente se apartar, aparte-se; porque neste caso o irmão, ou irmã, não está sujeito à servidão; mas Deus chamou-nos para a paz.
16 Nia 'afitai uri kolu ka saitomana nai, suli ade lea sae arai ma nao 'initai manata mamana nee tara nia ka talaia arai nia ma nao 'afe nia lelea kau ma nia ka dao toi gwana maurie nai.
16 Porque, de onde sabes, ó mulher, se salvarás teu marido? ou, de onde sabes, ó marido, se salvarás tua mulher?
17 Toaafuta nau ki 'ae, tasi doo lau guu nia 'urii: Si kula tee bae na Aofia nia alu 'oe wane ma nao keni 'oko nii ai 'ana tooa 'oe 'ana si kada bae God nia 'aili 'oe mai 'oko manata mamana 'ani nia, 'oe nao 'osi talana lau. Si baea nai, nau ku saea fua 'aini konia manata mamana neki sui guu uri daka ade sulia.
17 E assim cada um ande como Deus lhe repartiu, cada um como o Senhor o chamou. É o que ordeno em todas as igrejas.
18 Doo ne adea guu, kamolu toaa manata mamana nee, lea ta wane nia 'iri'unga sui naa, alu nia nao si sasi lau uri taga lae ai faasi nia. Ma na wane ne nao si 'iri'unga 'ua, alu nia nao si sasi lau uri 'iri'unga lae.
18 É alguém chamado, estando circuncidado? fique circuncidado. É alguém chamado estando incircuncidado? não se circuncide.
19 Ta wane ka 'iri'unga, ma nao ta wane ka nao si 'iri'unga boroi, nia nao si 'e'ete guu. Si doo 'inito nai 'ana ne ade lae sulia si baea fifii nia ki God.
19 A circuncisão é nada e a incircuncisão nada é, mas, sim, a observância dos mandamentos de Deus.
20 Kamolu sui guu, molu too na 'amolua 'uri nai 'ana si kula ne molu nii ai 'ana safali lana manata mamana laa kamolu 'ana Aofia kolu.
20 Cada um fique na vocação em que foi chamado.
21 Lelea ni 'oe na wane ni rao tatakwai lae 'ana si kada ne 'oe manata mamana, nao 'osi ilia lau doo 'oro ai 'ana sasi lae uri taga lae ai. Aia, ma lelea sa ka walude fuamu uri 'oko too nonilaa lau, 'oko too nonilaa na 'amua.
21 Foste chamado sendo servo? não te dê cuidado; e, se ainda podes ser livre, aproveita a ocasião.
22 Na wane ni rao tatakwai lae ne Aofia 'ailia mai siana, nia na wane sakwadoloa 'i laona tiidooa laa nia fai Aofia. Ma na wane sakwadoloa ne Kraes 'ailia mai siana, nia na wane ni rao tatakwai lae fua Kraes.
22 Porque o que é chamado pelo Senhor, sendo servo, é liberto do Senhor; e da mesma maneira também o que é chamado sendo livre, servo é de Cristo.
23 God nia foli baita 'asia naa 'ani kamolu 'ana mae lana Kraes. Nia 'uri nai, nao molu si rao tatakwai fua ta wane 'e'ete lau.
23 Fostes comprados por bom preço; não vos façais servos dos homens.
24 Nia ne toaafuta nau ki 'ae, 'o too na 'amua 'ana tooa ne 'oe nii ai 'ana si kada God safali 'aili 'oe mai.
24 Irmãos, cada um fique diante de Deus no estado em que foi chamado.
25 Aia, sulia si ledi laa kamolu bae sulia waa darae ki ma ai saarii ki na Aofia kolu nia nao si falea guu tasi baea fifii sulia fuaku. Sui boroi 'ana ta, nau kwai saea kau si doo ne ku saitomana sulia. Ma 'i nunufana ne Aofia nia kwai'ofei fuaku uri ili lana raoa nia, kamolu saitomana molu ka manata 'initoa 'ana si doo ne kwai saea.
25 Ora, quanto às virgens, não tenho mandamento do Senhor; dou, porém, o meu parecer, como quem tem alcançado misericórdia do Senhor para ser fiel.
26 Si doo ne ku saitomana nia 'urii: Suli ne kolu toaa manata mamana ki kolu dao toi naa 'afitaia baita 'asia naa 'i tari'ina, nia diana uri molu ka too na 'amolu mala 'ana ne molu ilia nai.
26 Tenho, pois, por bom, por causa da instante necessidade, que é bom para o homem o estar assim.
27 Wane ne nia arai naa, alu nia nao si sasi lau uri lukasi lana 'afe nia. Wane ne nia nao si arai 'ua, alu nia nao si sasi lau uri arai lae.
27 Estás ligado à mulher? não busques separar-te. Estás livre de mulher? não busques mulher.
28 Sui boroi 'ana, lelea ta wane nia ka arai, nia nao si ilia guu tasi abulo ta'aa laa. Ma nao lelea ta keni nia ka 'afe, nia nao si ilia guu tasi abulo ta'aa laa. Ma sui ta, lea wane nia arai ma nao ai ka 'afe 'ana si kada nai, tara nia kai dao toi ka 'afitai baita fuana. Aia ma ni nau ku saea nia diana uri nao molu si arai ma molu si 'afe 'uri nai suli ku ote nau fasi ade lea molu ka liu lao 'afitaia nai ki.
28 Mas, se te casares, não pecas; e, se a virgem se casar, não peca. Todavia os tais terão tribulações na carne, e eu quereria poupar-vos.
29 Aia, toaafuta nau ki 'ae, si doo ne nau ku bae mai sulia nai nia 'urii nai: Dao lana mai Aofia nia kwai karangi naa. Nia 'uri nai, lelea wane ka arai ma nao ka nao boroi si doo nai nao si 'initoa guu.
29 Isto, porém, vos digo, irmãos, que o tempo se abrevia; o que resta é que também os que têm mulheres sejam como se não as tivessem;
30 Lelea wane ka angi ma nao ka waela, ma nao ka suadoo uri foli lana doo 'oro ma nao ka siofaa 'ana doo ki sui gwana boroi, si doo nai ki nao dasi 'initoa guu.
30 E os que choram, como se não chorassem; e os que folgam, como se não folgassem; e os que compram, como se não possuíssem;
31 Toaa ne manata lada nii 'ana dongana molaagali nee alu kera da ade gwada mala 'ana sae kera nao dasi too gu 'ana doo nai ki, suli kolu saitomana molaagali karangi kai sui naa.
31 E os que usam deste mundo, como se dele não abusassem, porque a aparência deste mundo passa.
32 Aia, nau ku dooria uri molu ka sakwadoloa 'amolua faasia manata 'abarua lae sulia dongana molaagali nee. Na wane asasa nia saitomana ka falea si kada nia fuana ili lana raoa nia Aofia ma ili lana si doo ne kai adea manata lana Aofia ka ele.
32 E bem quisera eu que estivésseis sem cuidado. O solteiro cuida das coisas do Senhor, em como há de agradar ao Senhor;
33 Aia, na wane arai nia saitomana ka manata baita 'asia naa sulia doo nia ki fua ili lana ki lao molaagali suli ne nia dooria kai faaelea manata lana 'afe nia.
33 Mas o que é casado cuida das coisas do mundo, em como há de agradar à mulher.
34 Na manata lana saitomana ka toli fua matangana doori lana 'afe nia ma na doori lana Aofia. Na keni asasa boroi nia 'uri nai lau guu. Nia saitomana ka fale nia tiifau 'i tala'ana fua Aofia ma fua ili lana raoa nia. Ma na keni 'afe nia saitomana ka manata baita 'asia naa sulia doo nia ki fua ili lana laona molaagali suli ne nia dooria kai faaelea arai nia.
34 Há diferença entre a mulher casada e a virgem. A solteira cuida das coisas do Senhor para ser santa, tanto no corpo como no espírito; porém, a casada cuida das coisas do mundo, em como há de agradar ao marido.
35 Nau nao kwasi saea doo nai ki uri fale lana ta 'afitaia fuamolu. Nau ku saea lau 'aku suli ku dooria uri ka 'adomi kamolu uri molu ka rao diana ma molu ka liosau 'ana Aofia. Nao lau uri lui lamolu lae fasi doo nai ki.
35 E digo isto para proveito vosso; não para vos enlaçar, mas para o que é decente e conveniente, para vos unirdes ao Senhor sem distração alguma.
36 Lea ta wane nia manata toi nia ilia tasi doo nao si manataa 'ana ai da alu na faafia fuana, ma ka suai nao nia si bobola naa uri dau lae faafia kwaidooria nia, alu nia adea na 'ana wela keni nai 'uri ne nia dooria. Ma lea keerua daru ka ade keerua naa nao tasi doo si garo ai.
36 Mas, se alguém julga que trata indignamente a sua virgem, se tiver passado a flor da idade, e se for necessário, que faça o tal o que quiser; não peca; casem-se.
37 Aia, ma lea wane nia saitomana ka fele gwana faafia kwaidooria nia 'ana noni, lea nia ka nao si arai boroi ka diana gwana.
37 Todavia o que está firme em seu coração, não tendo necessidade, mas com poder sobre a sua própria vontade, se resolveu no seu coração guardar a sua virgem, faz bem.
38 Na arai lae ma na 'afe lae nia doo diane. Sui boroi 'ana, na too asasa lae nia diana ka talua lau.
38 De sorte que, o que a dá em casamento faz bem; mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 Na ai 'initai ne arai nia mauri gwana, nia nao si sakwadoloa uri 'afe lae. Lelea na arai nia ka mae naa, nia ka sakwadoloa gwana uri 'afe lae 'aena ta waa nia dooria. Sui boroi 'ana ta, wane nai ka manata mamana 'ana Aofia.
39 A mulher casada está ligada pela lei todo o tempo que o seu marido vive; mas, se falecer o seu marido fica livre para casar com quem quiser, contanto que seja no Senhor.
40 Na manata laku mone, lea sae nia ka nao si 'afe lau, nia ka diana 'asia naa. Nau ku manata toi lau guu ne si baea nai ku saea fuamolu nai, na Anoedoo Abu nia God ne faatainia fuaku.
40 Será, porém, mais bem-aventurada se ficar assim, segundo o meu parecer, e também eu cuido que tenho o Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.