1 Coríntios 3
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT
1 Toaafuta nau ki 'ae, 'ana si kada bae nau ku too mai fai kamolu, birangamolu nia mala gwana birangana toaa nee lao molaagali. Nia ne adea nao kwasi toolangaidoo fuamolu mala 'ana ne nau kwai ilia fuana toaa da too sulia liona Anoedoo Abu. Ni kamolu molu kwikwina 'ua gwamolu 'ana manata mamana laa kamolu 'ana sa Disas Kraes.
1 Irmãos, quando estive com vocês, não pude lhes falar como a pessoas espirituais, mas como se pertencessem a este mundo ou fossem criancinhas em Cristo.
2 Nia ne adea ma nau ku toolangaidoo gwaku fuamolu mala 'ana ta ai ne faa susufia 'ua gwana wela bibiu nia, ma ka nao si falea 'ua guu tasi fanga ngasi fuana, ma 'i seeri nia ka 'afitai 'ua gwana fuamolu uri saitoma lana doo baki ku toolangainia ki fuamolu. Ma 'i tari'ina boroi, kamolu nao molu si bobola 'ua gwamolu uri saitoma lana doo nai ki.
2 Tive de alimentá-los com leite, e não com alimento sólido, pois não estavam aptos para recebê-lo. E ainda não estão,
3 Suli na abulo lamolu nia mala 'ua gwana abulo lana toaa nee laona molaagali. Kamolu molu 'uga ma molu ka firufiru gwamolu 'i matangamolu ki, ma ka faatainia gwana ne kwaidooria ta'aa nee laona molaagali nia talai kamolu 'ua gwana ma molu ka 'uria gwamolu toaa ne nao dasi saitomana 'ua guu God.
3 porque ainda são controlados por sua natureza humana. Têm ciúme uns dos outros, discutem e brigam entre si. Acaso isso não mostra que são controlados por sua natureza humana e que vivem como pessoas do mundo?
4 'I seeri tai wane 'ani kamolu daka bae 'urii, “Kameli, sa Bol 'ana ne meli lea suli nia.” Ma ta bali 'amolu daka bae 'ada 'urii, “Kameli, sa 'Abolos 'ana ne meli lea suli nia.” Na bae lamolu nia faatai folaa ai na birangamolu nia mala gwana toaa nao dasi manata mamana ki 'ua.
4 Quando um de vocês diz: “Eu sigo Paulo”, e o outro diz: “Eu sigo Apolo”, não estão agindo exatamente como as pessoas do mundo?
5 Molu manata fasi sulia sa 'Abolos fai nau. Kaaria na roo wane ni rao nia ki God gwana fua 'adomi lamolu lae ne, uri molu ka manata mamana 'ana Aofia. Ma ni kaaria miri ilia gwaaria si raoa ne Aofia nia falea fuamiri uri ili lana gwana.
5 Afinal, quem é Paulo? Quem é Apolo? Somos apenas servos de Deus por meio dos quais vocês vieram a crer. Cada um de nós fez o trabalho do qual o Senhor nos encarregou.
6 Ni nau, nau talafana gwana ta wane ni fasi doo lae laona ole. Ma sa 'Abolos, nia talafana gwana ta wane bae nia rao 'ana kiki lana kafo faafia miga doo ku fasida ki. Aia ma God 'ana ne nia wane uri fale lana mauria fuana doo fasi lana nai ki uri ka adea kera daka tagwasu.
6 Eu plantei e Apolo regou, mas quem fez crescer foi Deus.
7 Doo ne adea guu, na wane ne nia fasi doo gwana ma na wane ne nia kiki gwana 'ana si kafo 'aena doo nai ki uri daka tae, keerua sui guu nao daru si 'initoa guu. God 'ana ne nia 'initoa, suli nia 'ana ne kai falea mauria fuana doo fasi lana nai ki uri daka tagwasu.
7 Não importa quem planta ou quem rega, mas sim Deus, que faz crescer.
8 Na wane ni fasi doo lae ma na wane ni kiki lae 'ana si kafo 'aena doo ki, keerua daru rao kwaimani gwadaru uri tii si doo guu. Ma God nia kai kwaiarangai keerua sui guu, nao ta wane 'adaru si ore, uri maana si bali raoa keerua ki.
8 Quem planta e quem rega trabalham para o mesmo fim, e ambos serão recompensados por seu árduo trabalho.
9 Aia, sa 'Abolos fai nau na roo wane ni rao nia ki God gwana. Ni kamolu naa ne talafana ola nia God ne kaaria miri rao ai.
9 Pois nós somos colaboradores de Deus, e vocês são lavoura de Deus e edifício de Deus.
10 Si raoa ne ku ilia, nau ku safalia mai raoa nia God 'i matangamolu nunufana ade dianaa nia God fuaku. Raoa nai nia talafana 'eli lana gwana fungu ni faangado lana beu, ma nau ku ili diana ai mala 'ana ta wane ne saitoma diana 'ana tole beu lae. Aia, ma ta wane na 'ana ne kai tolea beu gwauna fungu nai. Ma sui ta, tii gwana ne nia rao 'ana beu nai, nia ka ade diana ai.
10 Pela graça que me foi dada, lancei o alicerce como um construtor competente, e agora outros estão construindo sobre ele. Mas quem constrói sobre o alicerce precisa ter muito cuidado,
11 Suli sa Disas Kraes taifili nia naa ne talafana fungu nai ni faangado lana beu nai.
11 pois ninguém pode lançar outro alicerce além daquele que já foi posto, isto é, Jesus Cristo.
12 Lea ta wane nia ka tole beu gwauna fungu nai ma na raoa nia ka diana mala 'ana gool ma silfa ma tai fau diana ki lau ne totoo dasi fura, ma nao ta wane ka tole beu ma na raoa nia ka nao si diana mala gwana 'ana 'ai ma tai doo ni tole beu lae ki lau ne da kai fura 'ali'ali ki gwada;
12 Aqueles que constroem sobre esse alicerce podem usar vários materiais: ouro, prata, pedras preciosas, madeira, feno ou palha.
13 tara lea dao 'afa Sato ne sa Disas Kraes nia kai didia toae ki tiifau ai, nia kai ilitona raoa nai ki 'ana ere uri ka faatainia diana lana ma ta'aa lana raoe ki. Lelea na raoa diane, na era nai 'afitai ka sarufia guu. Ma lelea na raoa ta'ae gwana, na era nai ka sarufi tiifau na ai.
13 No dia do juízo, porém, o fogo revelará que tipo de obra cada construtor realizou, e o fogo mostrará se a obra tem algum valor.
14 Lelea na ere ka nao si sarufia guu na raoa nia wane, na wane nai kai ngalia kwaiaraa uria.
14 Se ela sobreviver, o construtor receberá recompensa.
15 Ma lelea na ere ka sarufia naa raoa nia wane, na wane nai kai ore 'ana kwaiarae uria, sui boroi 'ana God ka faamauria wane nai. Na wane nai nia tara ka mala gwana ta wane ne ere sarufia beu nia fai 'okodoo nia tiifau ma nia gwana ka mauri.
15 Se ela queimar, o construtor sofrerá grande prejuízo, mas será salvo como alguém que é resgatado do meio do fogo.
16 Ma ni kamolu molu ka saitoma diana ai ne kamolu na beu nia naa God ma na Anoedoo Abu nia God nia ka too 'ani kamolu.
16 Vocês não entendem que são o templo de Deus e que o Espírito de Deus habita em vocês?
17 Doo ne adea guu, lea ta wane nia faafunuia beu nia God, God boroi nia kai faafunuia lau guu wane nai. Suli na beu nia God nia abu tataumae, ma ni kamolu naa ne na beu nia God.
17 Deus destruirá quem destruir seu templo. Pois o templo de Deus é santo, e vocês são esse templo.
18 Ade ta wane manata lana ka suke nia 'i tala'ana. Lea ta wane 'amolu nia manata toi nia liotoo 'i maana wane 'ana molaagali, alu nia luka 'ana liotooa nai ma ka oewanea 'ana 'i maana wane 'ana molaagali uri nia ka liotoo 'i maana God.
18 Que ninguém se engane. Se algum de vocês pensa que é sábio conforme os padrões desta era, deve tornar-se louco a fim de ser verdadeiramente sábio.
19 Na doo ne wane lao molaagali saea 'ana liotooe, 'i maana God, na oewanea lae gwana. Suli na Kekeda laa Abu nia bae 'urii, “Si kada toaa liotoo ki da faatainia liotooa kera, God nia ka faatai folaa 'ana oewanea lana liotooa kera.”
19 Pois a sabedoria deste mundo é loucura para Deus. Como dizem as Escrituras: “Ele apanha os sábios na armadilha da própria astúcia deles”.
20 Ma na Kekeda laa Abu ka bae lau gu 'urii, “Na Aofia nia saitomana gwana ne manata lana toaa liotoo ki na oenadoe gwana.”
20 E também: “O Senhor conhece os pensamentos dos sábios; sabe que nada valem”.
21 Doo ne adea guu, nia sui lana naa uri molu ka bae faadiana kamolu nai 'ana lea lae sulia bae lana wane gwana. Suli na doo nai ki, doo kamolu ki sui guu:
21 Portanto, não se orgulhem de seguir líderes humanos, pois tudo lhes pertence:
22 Kameli nee, sa Bol ma sa 'Abolos ma sa Bita, kameli sui guu toa fua rao 'adomi lamolu lae. Ma na fera ne 'i saegano, ma na mauria nee ma na maea ne kai dao tookolu, ma si doo 'i tari'ina ki ma si doo ne nii ki 'ua mai, na doo nai ki boroi doo kamolu ki sui guu.
22 Paulo, Apolo ou Pedro, o mundo, a vida e a morte, o presente e o futuro. Tudo é de vocês,
23 Ma ni kamolu na doo nia ki sa Disas Kraes, ma sa Disas Kraes na doo nia God.
23 e vocês são de Cristo, e Cristo é de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.