1 Coríntios 3

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Toaafuta nau ki 'ae, 'ana si kada bae nau ku too mai fai kamolu, birangamolu nia mala gwana birangana toaa nee lao molaagali. Nia ne adea nao kwasi toolangaidoo fuamolu mala 'ana ne nau kwai ilia fuana toaa da too sulia liona Anoedoo Abu. Ni kamolu molu kwikwina 'ua gwamolu 'ana manata mamana laa kamolu 'ana sa Disas Kraes.
1 Na verdade, irmãos, eu não pude falar com vocês como costumo fazer com as pessoas que têm o Espírito de Deus. Tive de falar com vocês como se vocês fossem pessoas do mundo, como se fossem crianças na fé cristã.
2 Nia ne adea ma nau ku toolangaidoo gwaku fuamolu mala 'ana ta ai ne faa susufia 'ua gwana wela bibiu nia, ma ka nao si falea 'ua guu tasi fanga ngasi fuana, ma 'i seeri nia ka 'afitai 'ua gwana fuamolu uri saitoma lana doo baki ku toolangainia ki fuamolu. Ma 'i tari'ina boroi, kamolu nao molu si bobola 'ua gwamolu uri saitoma lana doo nai ki.
2 Tive de alimentá-los com leite e não com comida forte, pois vocês não estavam prontos para isso. E ainda não estão prontos,
3 Suli na abulo lamolu nia mala 'ua gwana abulo lana toaa nee laona molaagali. Kamolu molu 'uga ma molu ka firufiru gwamolu 'i matangamolu ki, ma ka faatainia gwana ne kwaidooria ta'aa nee laona molaagali nia talai kamolu 'ua gwana ma molu ka 'uria gwamolu toaa ne nao dasi saitomana 'ua guu God.
3 porque vivem como se fossem pessoas deste mundo. Quando existem ciumeiras e brigas entre vocês, será que isso não prova que vocês são pessoas deste mundo e fazem o que todos fazem?
4 'I seeri tai wane 'ani kamolu daka bae 'urii, “Kameli, sa Bol 'ana ne meli lea suli nia.” Ma ta bali 'amolu daka bae 'ada 'urii, “Kameli, sa 'Abolos 'ana ne meli lea suli nia.” Na bae lamolu nia faatai folaa ai na birangamolu nia mala gwana toaa nao dasi manata mamana ki 'ua.
4 Quando alguém diz: “Eu sou de Paulo”, e outro: “Eu sou de Apolo”, será que assim não estão agindo como pessoas deste mundo?
5 Molu manata fasi sulia sa 'Abolos fai nau. Kaaria na roo wane ni rao nia ki God gwana fua 'adomi lamolu lae ne, uri molu ka manata mamana 'ana Aofia. Ma ni kaaria miri ilia gwaaria si raoa ne Aofia nia falea fuamiri uri ili lana gwana.
5 Afinal de contas, quem é Apolo? E quem é Paulo? Somos somente servidores de Deus, e foi por meio de nós que vocês creram no Senhor. Cada um de nós faz o trabalho que o Senhor lhe deu para fazer:
6 Ni nau, nau talafana gwana ta wane ni fasi doo lae laona ole. Ma sa 'Abolos, nia talafana gwana ta wane bae nia rao 'ana kiki lana kafo faafia miga doo ku fasida ki. Aia ma God 'ana ne nia wane uri fale lana mauria fuana doo fasi lana nai ki uri ka adea kera daka tagwasu.
6 Eu plantei, e Apolo regou a planta, mas foi Deus quem a fez crescer.
7 Doo ne adea guu, na wane ne nia fasi doo gwana ma na wane ne nia kiki gwana 'ana si kafo 'aena doo nai ki uri daka tae, keerua sui guu nao daru si 'initoa guu. God 'ana ne nia 'initoa, suli nia 'ana ne kai falea mauria fuana doo fasi lana nai ki uri daka tagwasu.
7 De modo que não importa nem o que planta nem o que rega, mas sim Deus, que dá o crescimento.
8 Na wane ni fasi doo lae ma na wane ni kiki lae 'ana si kafo 'aena doo ki, keerua daru rao kwaimani gwadaru uri tii si doo guu. Ma God nia kai kwaiarangai keerua sui guu, nao ta wane 'adaru si ore, uri maana si bali raoa keerua ki.
8 Pois não existe diferença entre a pessoa que planta e a pessoa que rega. Deus dará a recompensa de acordo com o trabalho que cada um tiver feito.
9 Aia, sa 'Abolos fai nau na roo wane ni rao nia ki God gwana. Ni kamolu naa ne talafana ola nia God ne kaaria miri rao ai.
9 Porque nós somos companheiros de trabalho no serviço de Deus, e vocês são o terreno no qual Deus faz o seu trabalho. Vocês são também o edifício de Deus.
10 Si raoa ne ku ilia, nau ku safalia mai raoa nia God 'i matangamolu nunufana ade dianaa nia God fuaku. Raoa nai nia talafana 'eli lana gwana fungu ni faangado lana beu, ma nau ku ili diana ai mala 'ana ta wane ne saitoma diana 'ana tole beu lae. Aia, ma ta wane na 'ana ne kai tolea beu gwauna fungu nai. Ma sui ta, tii gwana ne nia rao 'ana beu nai, nia ka ade diana ai.
10 Usando o dom que Deus me deu, eu faço o trabalho de um construtor competente. Ponho o alicerce, e outro constrói em cima dele; porém cada um deve construir com cuidado.
11 Suli sa Disas Kraes taifili nia naa ne talafana fungu nai ni faangado lana beu nai.
11 Porque Deus já pôs Jesus Cristo como o único alicerce, e nenhum outro alicerce pode ser colocado.
12 Lea ta wane nia ka tole beu gwauna fungu nai ma na raoa nia ka diana mala 'ana gool ma silfa ma tai fau diana ki lau ne totoo dasi fura, ma nao ta wane ka tole beu ma na raoa nia ka nao si diana mala gwana 'ana 'ai ma tai doo ni tole beu lae ki lau ne da kai fura 'ali'ali ki gwada;
12 Alguns usam ouro ou prata ou pedras preciosas para construírem em cima do alicerce. E ainda outros usam madeira ou capim ou palha.
13 tara lea dao 'afa Sato ne sa Disas Kraes nia kai didia toae ki tiifau ai, nia kai ilitona raoa nai ki 'ana ere uri ka faatainia diana lana ma ta'aa lana raoe ki. Lelea na raoa diane, na era nai 'afitai ka sarufia guu. Ma lelea na raoa ta'ae gwana, na era nai ka sarufi tiifau na ai.
13 O Dia de Cristo vai mostrar claramente a qualidade do trabalho de cada um. Pois o fogo daquele dia mostrará o trabalho de cada pessoa: o fogo vai mostrar e provar a verdadeira qualidade do trabalho.
14 Lelea na ere ka nao si sarufia guu na raoa nia wane, na wane nai kai ngalia kwaiaraa uria.
14 Se aquilo que alguém construir em cima do alicerce resistir ao fogo, então o construtor receberá a recompensa.
15 Ma lelea na ere ka sarufia naa raoa nia wane, na wane nai kai ore 'ana kwaiarae uria, sui boroi 'ana God ka faamauria wane nai. Na wane nai nia tara ka mala gwana ta wane ne ere sarufia beu nia fai 'okodoo nia tiifau ma nia gwana ka mauri.
15 Mas, se o trabalho de alguém for destruído pelo fogo, então esse construtor perderá a recompensa. Porém ele mesmo será salvo, como se tivesse passado pelo fogo para se salvar.
16 Ma ni kamolu molu ka saitoma diana ai ne kamolu na beu nia naa God ma na Anoedoo Abu nia God nia ka too 'ani kamolu.
16 Certamente vocês sabem que são o templo de Deus e que o Espírito de Deus vive em vocês.
17 Doo ne adea guu, lea ta wane nia faafunuia beu nia God, God boroi nia kai faafunuia lau guu wane nai. Suli na beu nia God nia abu tataumae, ma ni kamolu naa ne na beu nia God.
17 Assim, se alguém destruir o templo de Deus, Deus destruirá essa pessoa. Pois o templo de Deus é santo , e vocês são o seu templo.
18 Ade ta wane manata lana ka suke nia 'i tala'ana. Lea ta wane 'amolu nia manata toi nia liotoo 'i maana wane 'ana molaagali, alu nia luka 'ana liotooa nai ma ka oewanea 'ana 'i maana wane 'ana molaagali uri nia ka liotoo 'i maana God.
18 Que ninguém engane a si mesmo! Se algum de vocês pensa que é sábio conforme a sabedoria humana, então precisa se tornar louco para ser, de fato, sábio.
19 Na doo ne wane lao molaagali saea 'ana liotooe, 'i maana God, na oewanea lae gwana. Suli na Kekeda laa Abu nia bae 'urii, “Si kada toaa liotoo ki da faatainia liotooa kera, God nia ka faatai folaa 'ana oewanea lana liotooa kera.”
19 Pois aquilo que este mundo acha que é sabedoria Deus acha que é loucura. Como dizem as Escrituras Sagradas : “Deus pega os sábios nas suas espertezas.”
20 Ma na Kekeda laa Abu ka bae lau gu 'urii, “Na Aofia nia saitomana gwana ne manata lana toaa liotoo ki na oenadoe gwana.”
20 E também: “O Senhor sabe que os pensamentos dos sábios não valem nada.”
21 Doo ne adea guu, nia sui lana naa uri molu ka bae faadiana kamolu nai 'ana lea lae sulia bae lana wane gwana. Suli na doo nai ki, doo kamolu ki sui guu:
21 Ninguém deve se orgulhar daquilo que as pessoas podem fazer. Pois tudo é de vocês,
22 Kameli nee, sa Bol ma sa 'Abolos ma sa Bita, kameli sui guu toa fua rao 'adomi lamolu lae. Ma na fera ne 'i saegano, ma na mauria nee ma na maea ne kai dao tookolu, ma si doo 'i tari'ina ki ma si doo ne nii ki 'ua mai, na doo nai ki boroi doo kamolu ki sui guu.
22 isto é, Paulo, Apolo, Pedro, este mundo, a vida e a morte, o presente e o futuro. Tudo isso pertence a vocês,
23 Ma ni kamolu na doo nia ki sa Disas Kraes, ma sa Disas Kraes na doo nia God.
23 e vocês pertencem a Cristo, e Cristo pertence a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.