1 Coríntios 15
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Aia, toaafuta nau ki 'ae, nau ku dooria kwai bae lau sulia si Faarongoa Diana bae ku faarongo kamolu ai. Si kada bae nau ku faarongo kamolu ai ma molu ka faamamanea ma molu ka uu ngasi 'i fafona.
1 Eu vos lembro, irmãos, o Evangelho que vos preguei, e que tendes acolhido, no qual estais firmes.
2 Si Faarongoa Diana bae ku faarongo kamolu ai, nia ne molu faamamanea ma God ka faamauri kamolu. Ma lea sae kamolu nao molu si dau ngasi guu 'ana si faarongoa bae ku faarongo kamolu ai, na manata mamana laa kamolu nia doo sala gwana.
2 Por ele sereis salvos, se o conservardes como vo-lo preguei. De outra forma, em vão teríeis abraçado a fé.
3 Si doo ne da toolangainia mai siaku ne nau ku ngalia mai ku toolangainia lau guu siamolu nia 'urii:
3 Eu vos transmiti primeiramente o que eu mesmo havia recebido: que Cristo morreu por nossos pecados, segundo as Escrituras;
4 Kera daka saufini nia lao kwainaia ma God ka tatae nia lau gwana faasia maea lao oluna fa sato 'i buri mala ne Kekeda Laa Abu Ki da bae sulia.
4 foi sepultado, e ressurgiu ao terceiro dia, segundo as Escrituras;
5 Nia ka dao faatai siana sa Bita ka suana, lea sui nia ka dao faatai siana akwala ma roo 'aboosol sarenga baki daka suana lau guu.
5 apareceu a Cefas, e em seguida aos Doze.
6 Sui nia ka dao faatai 'ana tasi kada lau guu 'i buri, na 'oro lana 500 'ana toa kwairooi nia baki daka suana lau guu.
6 Depois apareceu a mais de quinhentos irmãos de uma vez, dos quais a maior parte ainda vive {e alguns já são mortos};
7 Sui nia ka dao faatai siana sa Demes ka suana lau guu, ma sui 'i burina lau guu nia ka dao faatai fuana 'aboosol ki tiifau naa daka suana.
7 depois apareceu a Tiago, em seguida a todos os apóstolos.
8 Sui 'isi dangalu naa, nia ka dao faatai siaku nau ku suana. Ne nau waa mala 'ana ta wela futa faafolo nee gwana.
8 E, por último de todos, apareceu também a mim, como a um abortivo.
9 Suli ni nau na waa naofuli 'asia guu matangana 'aini 'aboosol ki tiifau, ne nao si bobola uri daka 'aili nau 'ana 'aboosol suli ku ilimatainia konia manata mamana nia God.
9 Porque eu sou o menor dos apóstolos, e não sou digno de ser chamado apóstolo, porque persegui a Igreja de Deus.
10 Ma sui boroi 'ana, 'i nunufana ade diana laa nia God fuaku nia ka 'aili nau uri rao lae fuana 'i tari'ina ma na ade diana laa nia nai na gwauna ka nao si funu. Suli nau ku rao naa fuana ma ku rao ulafu ka talua 'aini 'aboosol ki sui guu. Ne God 'i tala'ana nia ade diana fuaku ma ka 'adomi nau fainia ili lana raoa nia.
10 Mas, pela graça de Deus, sou o que sou, e a graça que ele me deu não tem sido inútil. Ao contrário, tenho trabalhado mais do que todos eles; não eu, mas a graça de Deus que está comigo.
11 Ni kameli 'aboosol ki sui guu, meli faarongo 'ana tii si Faarongoa Diana guu. Si Faarongoa Diana nai naa ne kamolu molu manata mamana ai nee.
11 Portanto, seja eu ou sejam eles, assim pregamos, e assim crestes.
12 Aia, kameli meli faarongo talo sulia God nia tataea Kraes faasia maea. Ma sui tee ne adea tai wane 'i matangamolu daka saea sae tara God nao si tataea guu toaa mae ki faasia maea?
12 Ora, se se prega que Jesus ressuscitou dentre os mortos, como dizem alguns de vós que não há ressurreição de mortos?
13 Lea sae nia mamana ne tara God nao si tataea guu toaa mae ki faasia maea, tama Kraes boroi God nia nao si tataea gu mai faasia maea.
13 Se não há ressurreição dos mortos, nem Cristo ressuscitou.
14 Ma lea sae nia ka mamana naa ne God nia nao si tataea gu mai Kraes faasia maea, tama na faarongo talo laa ne meli ilia nia nao si mamana guu ma na manata mamana laa kamolu boroi nia doo sala gwana.
14 Se Cristo não ressuscitou, é vã a nossa pregação, e também é vã a vossa fé.
15 Tasi doo lau guu, lea sae God nia ka nao si tataea gu mai Kraes faasia maea 'uri nai, na faarongo talo laa ne meli ilia ki sulia bae lana God na suke lae ki gwana. Suli kameli meli faarongo talo ma meli ka saea God nia tataea Kraes faasia maea ne. Ma lea sae ka mamana naa ne God nia tara nao si tataea guu toaa mae ki faasia maea, si faarongoa nee sulia God nia tataea mai Kraes faasia maea nia boroi nao si mamana guu.
15 Além disso, seríamos convencidos de ser falsas testemunhas de Deus, por termos dado testemunho contra Deus, afirmando que ele ressuscitou a Cristo, ao qual não ressuscitou {se os mortos não ressuscitam}.
16 Ma lea sae nia ka mamana ne God tara nao si tataea guu wane faasia maea, 'uri nai tama God nia nao si tataea gu mai Kraes faasia maea nai.
16 Pois, se os mortos não ressuscitam, também Cristo não ressuscitou.
17 Lea sae nia mamana ne God nia nao si tataea gu mai Kraes faasia maea, na manata mamana laa kamolu nia doo sala gwana. Ma lea sae nia 'uri nai, na kwakwaea nia God fuamolu uri maana abulo ta'aa laa kamolu ki nia naofi kamolu 'ua gwana.
17 E se Cristo não ressuscitou, é inútil a vossa fé, e ainda estais em vossos pecados.
18 Ma lea sae nia ka 'uri nai, na toaa neki sui guu da manata mamana 'ana Kraes ma daka mae ki naa, kera tara daka funu tiifau gwada.
18 Também estão perdidos os que morreram em Cristo.
19 Lea sae na doo diana kolu ki 'i nunufana Kraes na doo kolu ki fua si kada kolu too gwakolu ai lao molaagali nee ma 'ana si kada nii 'ua kau ka nao naa, 'uri nai, kwaimanatai tasa fuakolu talua wane ki sui lao molaagali.
19 Se é só para esta vida que temos colocado a nossa esperança em Cristo, somos, de todos os homens, os mais dignos de lástima.
20 Sui ma na doo mamane naa ne God nia tataea sui naa Kraes faasia maea. Kraes naa ne God tatae nia 'i totoonao uri ka faatainia ne toaa neki da mae ki tara God nia kai tatae kera faasia maea.
20 Mas não! Cristo ressuscitou dentre os mortos, como primícias dos que morreram!
21 Suli na wane tiifau lao molaagali da maelia ade lana tii wane, ne sa 'Adam. Aia, ma na wane tiifau lao molaagali kera da kai tatae faasia maea 'i nunufana ade lana lau guu ta ruana wane, ne sa Disas Kraes.
21 Com efeito, se por um homem veio a morte, por um homem vem a ressurreição dos mortos.
22 Na wane tiifau naa 'ana kwalafaa nia sa 'Adam kera da kai mae. Aia, ma na wane tiifau naa ne da 'ado kwaimani fai Kraes, God nia kai falea mauria falu fuada.
22 Assim como em Adão todos morrem, assim em Cristo todos reviverão.
23 Aia, na lea lana 'urii: Kraes ne God tatae nia faasia maea 'i totoonao. Ma na toaa da manata mamana ki 'ana Kraes, tara God nia kai tatae kera faasia maea 'ana si kada sa Disas Kraes nia kai oli mai.
23 Cada qual, porém, em sua ordem: como primícias, Cristo; em seguida, os que forem de Cristo, na ocasião de sua vinda.
24 Aia na sui lana molaagali nia kai dao 'i burina si doo nai. Ma 'ana si kada nai sa Disas Kraes nia kai faafunui tiifau 'ana toaa 'inito ki fainia rigitaa ma na tetedea kera ki ne kera malimae 'ani nia. Si kada nia ade 'uri nai lea sui nia ka falea naa 'initoae fuana Maa nia God.
24 Depois, virá o fim, quando entregar o Reino a Deus, ao Pai, depois de haver destruído todo principado, toda potestade e toda dominação.
25 Suli Kraes nia kai 'inito lelea God ka siitasa faafia 'aini malimae nia ki sui guu uri daka too farana rigitaa nia Kraes.
25 Porque é necessário que ele reine, até que ponha todos os inimigos debaixo de seus pés.
26 Na maee nia na malimae 'isi dangalu ne God kai faafunuia naa.
26 O último inimigo a derrotar será a morte, porque Deus sujeitou tudo debaixo dos seus pés.
27 Suli na Kekeda laa Abu nia bae 'urii, “Doo ki tiifau God nia alua Kraes naa ne 'inito ai.” Si baea nai, “Doo ki tiifau naa Kraes nia 'inito ai.” Nao si toolangainia lau God fai doo nai ki sui guu ne da nii fara rigitaa nia Kraes. Suli God ne falea rigitae fua Kraes.
27 Mas, quando ele disser que tudo lhe está sujeito, claro é que se excetua aquele que lhe sujeitou todas as coisas.
28 Ma si kada na doo ki da nii tiifau naa fara rigitaa nia Kraes na 'Alakwa nia God, 'i seeri tara Kraes ka alu nia naa 'i tala'ana fara rigitaa nia God waa ne alua doo ki tiifau 'i fara rigitaa nia Kraes. Ma 'i seeri, God nia ka 'inito naa 'ana doo ki tiifau.
28 E, quando tudo lhe estiver sujeito, então também o próprio Filho renderá homenagem àquele que lhe sujeitou todas as coisas, a fim de que Deus seja tudo em todos.
29 Tai wane ki da siuabu fulingana toaa da mae ki naa suli da faamamanea ne God nia kai tataea toaa mae ki faasia maea. Lea sae kera saitomana tara God nao si tataea guu toaa mae ki faasia maea, kera 'afitai daka siuabu 'uri nai!
29 De outra maneira, que intentam aqueles que se batizam em favor dos mortos? Se os mortos realmente não ressuscitam, por que se batizam por eles?
30 Aia, ma ni kameli 'aboosol ki boroi si doo nai lau gu ne adea ka nao meli si lukasia guu faatalongai lana Kraes sui boroi 'ana karangia meli kai maelia 'ana si kada ki sui gwana. Lea sae kameli meli saitomana ne God tara nia nao si tataea guu wane faasia maea, kameli 'afitai meli ka sasi gu fai ili lana raoa nai.
30 E nós, por que nos expomos a perigos a toda hora?
31 Toaafuta nau ki 'ae, nau nao kwasi suke kamolu guu. Nau, 'afa sato ki sui guu ku naofia gwaku maee ai, ma si doo nai nia mamana ka mala lau guu 'ana ele laa ne ku ilia suli kamolu suli ne molu manata mamana 'ana Aofia kolu sa Disas Kraes.
31 Cada dia, irmãos, expondo-me à morte, tão certo como vós sois a minha glória em Jesus Cristo nosso Senhor.
32 Nau ku dao toi 'afitaia baita ni maeli lana ki 'i seki 'Efesas, ma lea sae nau kwasi manata ngado guu 'ana God uri tatae lana wane faasia maea, nau 'afitai guu ku noni maabe uri liu lae lao 'afitaia nai ki. Ma lea sae God tara nia ka nao si tataea guu wane faasia maea, nia diana 'asia naa uri kolu ka ili na 'akolu sulia si baea bae nia 'urii,
32 Se foi por intenção humana que combati com as feras em Éfeso, que me aproveita isso? Se os mortos não ressuscitam, comamos e bebamos, porque amanhã morreremos.
33 Nao molu si faamamanea suke laa ne da saea God nia tara nao si tataea guu wane faasia maea. Lea kamolu molu 'ado kwaimani fai wane manata lada garo ki, na manata garo laa kera nai ka saketoa lau guu manata diana laa kamolu.
33 Não vos deixeis enganar: Más companhias corrompem bons costumes.
34 Molu ade manata ma molu ka too 'amolu faasia ili lana abulo ta'aa lae. Ta bali 'ani kamolu kera da ulafusia 'ua God. Nau ku saea fuamolu 'uri nai, uri nonimolu ka susuala 'ana ai.
34 Despertai, como convém, e não pequeis! Porque alguns vivem na total ignorância de Deus - para vergonha vossa o digo.
35 Ma sui tai wane alamia tara daka ledi 'urii, “God tara nia kai tatae 'utaa 'ana wane faasia maee nai? Ma tara na nonidoo 'uri tee ne wane kai too ai?”
35 Mas, dirá alguém, como ressuscitam os mortos? E com que corpo vêm?
36 Aia, nau tara ku luu 'urii ai: Si ledi laa garo gwana nai. Suli 'o manata fasi sulia ta fuaedoo ne 'oe fasia lao saegano. Tara na fuaedoo kwali nai 'oe fasia nia kai mae fasi 'ana sui fatai nia kafi bulao mai. Ma lea nia nao si mae guu, nia 'afitai ka tae 'ana ta doo falu.
36 Insensato! O que semeias não recobra vida, sem antes morrer.
37 Na fufuae 'ai ne 'oe fasia kau nai, ne lea sae nia fufuana wiiti ma nao sae fufuana ta doo lau gwana boroi 'ana, nia otona fuaedoe gwana. Nia nao lau na 'ai falu mamana ne kai tae mai 'ana kada 'i buri.
37 E, quando semeias, não semeias o corpo da planta que há de nascer, mas o simples grão, como, por exemplo, de trigo ou de alguma outra planta.
38 Ma sui boroi 'ana nia otona fuaedoe gwana 'uri nai, tara si kada 'ai nai nia bulao mai, God nia kai saungainia 'ana 'ai falu lau gwana sulia liona. God nia saungainia 'ai ki daka tae mai daka 'e'ete kwailiu sulia fuae 'ai 'e'ete kwailiu kera ki ka lea sulia liona 'i tala'ana.
38 Deus, porém, lhe dá o corpo como lhe apraz, e a cada uma das sementes o corpo da planta que lhe é própria.
39 Talafana lau guu nonidoo 'e'ete kwailiu neki God nia saungainia nai, ne kera nao da bobola si sui. Na wane ki, boso ki, saaro ki, sakwari ki, kera nonidoo 'e'ete ki sui gwana.
39 Nem todas as carnes são iguais: uma é a dos homens e outra a dos animais; a das aves difere da dos peixes.
40 God nia saungainia tai nonidoo ki daka nii laona ano nee ma tai nonidoo ki daka nii lofona salo. Ma na diana tasa lana doo ki lao ano nee nia 'e'ete lau gwana faasia na diana tasa lana doo ki lao lofona salo.
40 Também há corpos celestes e corpos terrestres, mas o brilho dos celestes difere do brilho dos terrestres.
41 Suli na sato nia too 'ana kwanga lana lau gwana, na madame ka too 'ana kwanga lana lau gwana. Ma na Bubulu ki na kwanga lada ka 'e'ete lau gwana.
41 Uma é a claridade do sol, outra a claridade da lua e outra a claridade das estrelas; e ainda uma estrela difere da outra na claridade.
42 Talafana lau guu si doo ne kai fuli 'ana wane ne God nia kai tataea faasia maee nai. Si kada ne wane nia mae ma daka alu nonina lao saegano, si noni nai nia kai fura. Ma si kada God tara nia tataea wane faasia maea, na wane nia kai too 'ana si noni falu ne totoo lea nao si mae naa.
42 Assim também é a ressurreição dos mortos. Semeado na corrupção, o corpo ressuscita incorruptível;
43 Si kada ne wane nia mae ma daka alua nonina lao saegano, na suana lana nia ta'aa. Ma si kada God tara nia tataea wane faasia maea, wane tara nia kai tatala 'ana si noni suana lana diana tasa ma ka tetede.
43 semeado no desprezo, ressuscita glorioso; semeado na fraqueza, ressuscita vigoroso;
44 Na noni kolu ne da alua lao saegano, nia si noni 'ana molaagali gwana. Ma si kada God tara nia tatae kolu faasia maea, kolu tara kolu kai too 'ana si noni falu ki uri too lae 'i salo. Mala lau gu ne kolu too 'ana si noni uri too lae ai lao ano nee, kolu kai too lau guu 'ana si noni uri too lae ai 'i salo.
44 semeado corpo animal, ressuscita corpo espiritual. Se há um corpo animal, também há um espiritual.
45 Na Kekeda laa Abu nia bae 'urii, “God nia saungainia wane totoonao bae, sa 'Adam, nia na wane mauri.” Aia, ma na wane 'isi nee naa, sa Disas Kraes, nia na Anoedoo lau 'ana uri fale lana maurie.
45 Como está escrito: O primeiro homem, Adão, foi feito alma vivente {Gn 2,7}; o segundo Adão é espírito vivificante.
46 Too lakolu 'ana si noni falu nai nia nao si liu 'i nao 'ana too lakolu 'ana si noni 'ana ano nee. Si noni 'ana ano nee ne kolu too ai lea sui fatai ma kolu kafi too 'ana si noni falu nai 'i salo.
46 Mas não é o espiritual que vem primeiro, e sim o animal; o espiritual vem depois.
47 Na wane totoonao bae, sa 'Adam, God nia saungainia 'ana saegano gwana. Aia ma ruana wane nee naa, sa Disas Kraes, nia lea mai faasia 'i salo.
47 O primeiro homem, tirado da terra, é terreno; o segundo veio do céu.
48 Na toaa 'ana ano nee kera da too 'ana nonidoo mala 'ana sa 'Adam waa totoonao nai God saungainia 'ana saegano. Aia, ma na toaa 'i salo ki kera da kai too 'ana nonidoo mala 'ana Kraes, waa nai faasia 'i salo.
48 Qual o homem terreno, tais os homens terrenos; e qual o homem celestial, tais os homens celestiais.
49 'I tari'ina nee, kolu too 'ana nonidoo mala 'ana sa 'Adam bae God saungainia 'ana saegano. Aia ma totoo tasi kada, tara kolu kai too 'ana nonidoo mala 'ana Kraes faasia 'i salo.
49 Assim como reproduzimos em nós as feições do homem terreno, precisamos reproduzir as feições do homem celestial.
50 Toaafuta nau ki 'ae, si doo ne ku bae sulia fuamolu nai nia 'urii, na nonidoo ne kolu too ai 'ana fasio ma 'oki nia tara 'afitai ka bobola fai lea lae lao 'initoaa nia God. Suli na nonidoo nai kai dura lau gwana ma ka nao si bobola fainia kula ne dongana 'e totoo firi.
50 O que afirmo, irmãos, é que nem a carne nem o sangue podem participar do Reino de Deus; e que a corrupção não participará da incorruptibilidade.
51 Aia, molu fafurongo diana ku faarongo kamolu fasi 'ana si doo ne nao dasi saitomana gu mai 'ana kada 'i nao. Si doo nai nia 'urii: Kolu toaa ne kolu manata mamana ki, nao lau kolu tiifau ne tara kolu kai mae. Sui boroi 'ana ta, kolu sui guu kolu kai tatala.
51 Eis que vos revelo um mistério: nem todos morreremos, mas todos seremos transformados,
52 Si kada na bungu 'isi nia angi naa, na tatala laa nai tara nia kai fuli 'ali'ali gwana mala 'ana wane nia mamaaru. Suli si kada na bungu nia angi naa, God nia kai tataea toaa mae ki lao ano nee uria lao mauria ne totoo firi. Ma ni kolu toaa ne kolu mauri ki gwakolu 'ana si kada nai, God nia kai talana noni kolu 'ana nonidoo falu naa.
52 num momento, num abrir e fechar de olhos, ao som da última trombeta {porque a trombeta soará}. Os mortos ressuscitarão incorruptíveis, e nós seremos transformados.
53 Suli si noniwane nee uri mae lae, God nia kai rokisia 'ana si noniwane ne nao si mae naa.
53 É necessário que este corpo corruptível se revista da incorruptibilidade, e que este corpo mortal se revista da imortalidade.
54 'Ana si kada nai God nia rokisia si noni 'ana maea ka alua naa si noni ne totoo si mae, si baea bae na Kekeda laa Abu nia saea ka mamana naa, bae nia 'urii,
54 Quando este corpo corruptível estiver revestido da incorruptibilidade, e quando este corpo mortal estiver revestido da imortalidade, então se cumprirá a palavra da Escritura:
55 Maee 'ae, 'oe 'osi siitasa naa 'ua nai!
55 A morte foi tragada pela vitória {Is 25,8}. Onde está, ó morte, a tua vitória? Onde está, ó morte, o teu aguilhão {Os 13,14}?
56 Na doo ne saumaelia wane nia ne abulo ta'aa lae, ma na taki sa Mosis ne nia falea tetede lae fua abulo ta'aa lae.
56 Ora, o aguilhão da morte é o pecado, e a força do pecado é a lei.
57 Sui boroi 'ana, kolu tangoa God! Suli nunufana raoa nia Aofia kolu sa Disas Kraes, God nia faamauri kolu faasia abulo ta'aa lae ma na maee.
57 Graças, porém, sejam dadas a Deus, que nos dá a vitória por nosso Senhor Jesus Cristo!
58 Nia ne toaafuta diana nau ki 'ae, nau ku dooria molu ka uu ngasi ma molu ka rao rigita fua Aofia kolu, suli molu saitomana na raoa kamolu fua Aofia nia nao lau doo tatakwai.
58 Por conseqüência, meus amados irmãos, sede firmes e inabaláveis, aplicando-vos cada vez mais à obra do Senhor. Sabeis que o vosso trabalho no Senhor não é em vão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.