1 Coríntios 14
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Molu nani 'i burina liosaue ma molu ka sasi uria too lae 'ana fale laa nia ki Anoedoo Abu. Ta na fale laa nai fatai ne faarongo talo lae 'ana bae lana God.
1 Empenhai-vos em procurar a caridade. Aspirai igualmente aos dons espirituais, mas sobretudo ao de profecia.
2 Suli na wane ne nia bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana, nia bae 'ana fai God ma ka nao si bae lau fai wane. 'I seeri guu toae ki nao dasi saitomana doo ne nia saea. Na Anoedoo Abu 'ana ne faabae nia uri sae lana doo agwa ki.
2 Aquele que fala em línguas não fala aos homens, senão a Deus: ninguém o entende, pois fala coisas misteriosas, sob a ação do Espírito.
3 Aia, tii ne nia faarongo talo 'ana bae lana God, nia ne bae fuana toae ki ma ka faangasi kera ki, ma ka faa noniraa kera ma ka gwafea manata lada ki.
3 Aquele, porém, que profetiza fala aos homens, para edificá-los, exortá-los e consolá-los.
4 Na wane ne nia bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, taifilia mauria nia 'i tala'ana gwana ne nia 'adomia ka tafoa. Aia, na wane ne nia faarongo talo 'ana bae lana God, nia 'ana ne tafoa manata lana toae ki sui guu 'ana konia manata mamana nai da rongoa.
4 Aquele que fala em línguas edifica-se a si mesmo; mas o que profetiza, edifica a assembléia.
5 Nau ku dooria uri sae kamolu sui guu molu ka bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki. Ma sui ta, nau ku dooria ka tasa lau uri molu ka faarongo talo 'ana bae lana God. Suli na faarongo talo lae 'ana bae lana God ne nia 'initoa tasa ka talua na bae lae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki. Lea ta wane nia too lau guu uri rokisi lana doo nai wane saea ki 'ana baea 'e'ete nai ulafusi lana ki taari nia ka diana, uri ka tafoa manata lana konia manata mamana nai sui guu da rongoa.
5 Ora, desejo que todos faleis em línguas, porém muito mais desejo que profetizeis. Maior é quem profetiza do que quem fala em línguas, a não ser que este as interprete, para que a assembléia receba edificação.
6 Toaafuta nau ki 'ae, lea sae nau ku lea kau siamolu ma ku bae 'aku 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, tara nia 'afitai ka 'adomi kamolu guu. Aia, ma lea sae nau ku bae folaa gwaku fuamolu sulia tasi doo ne God nia faatainia fuaku ma nao ku faarongo talo 'ana bae lana God fuamolu, ma nao ku faarongo folaa 'ana tasi doo fuamolu taari nia 'adomi diana 'ani kamolu.
6 Suponhamos, irmãos, que eu fosse ter convosco falando em línguas, de que vos aproveitaria, se minha palavra não vos desse revelação, nem ciência, nem profecia ou doutrina?
7 Na tala'au boroi, lea nao dasi ufi diana ai tara 'afitai daka rongo talitona lingeedoe ki ai.
7 É o que se dá com os instrumentos inanimados de música, por exemplo a flauta ou a harpa: se não produzirem sons distintos, como se poderá reconhecer a música tocada?
8 Tasi doo lau guu, lea ta wane ni omee nia ufia na bungu uri laefi lana mai omee ma sui ka nao dasi rongo talitona guu lingena bungu nai, tara 'afitai guu toa ni omee daka koni mai.
8 Se a trombeta só der sons confusos, quem se preparará para a batalha?
9 Talafana lau guu ni kamolu nai. Lea kamolu molu bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, tara wane ki da rongo boroi ka nao dasi ilia guu ta doo ai. 'I seeri na bae lamu ka lea gwana fua kwalimangae.
9 Assim também vós: se vossa língua só profere palavras ininteligíveis, como se compreenderá o que dizeis? Sereis como quem fala ao vento.
10 Na baea oro tasa ne da nii laona molaagali nee. Na baea nai ki sui guu kera too 'ana malutana ki.
10 Há no mundo grande quantidade de línguas e todas são compreensíveis.
11 Aia ma lea nau ku ulafusia ta baea 'ana baea nai ki, na wane ne nia bae fuaku 'ana baea nai tara nia ka ulafusi nau gwana ma ni nau boroi ku ulafusi nia lau guu.
11 Porém, se desconhecer o sentido das palavras, serei um estrangeiro para quem me fala e ele será também um estrangeiro para mim.
12 Kamolu boroi tara nia 'uri nai lau guu fuamolu. Aia, suli ne kamolu molu dooria 'asia naa molu kai too 'ana fale laa nia ki Anoedoo Abu, nia diana uri molu ka nani burina fale laa neki da tala'ana 'adomi lana konia manata mamana nai tiifau uri daka ngado.
12 Assim, uma vez que aspirais aos dons espirituais, procurai tê-los em abundância para edificação da Igreja.
13 Si kada 'ana ofu kwaimani lae lea ta wane nia bae 'ana baea 'e'ete ni ulafusia lana, alu nia foa lau guu uri God ka falea mai tetedea uri rokisi lana si baea ne nia saea.
13 Por isso, quem fala em línguas, peça na oração o dom de as interpretar.
14 Suli si kada nau ku foa 'ana baea 'e'ete ulafusia lana, nau ku foa gwaku lao mangoku nai. Nao kwasi saitomana guu baea neki nau ku saea ki.
14 Se eu oro em virtude do dom das línguas, o meu espírito ora, mas o meu entendimento fica sem fruto.
15 Aia nia 'uri nai, tee ne diana uri nau ku ilia? Nia diana uri nau ku foa lao mangoku ma ku saitomana lau guu baea neki nau ku foa ma ku saea ki. Nguu lae boroi ka 'uri nai lau guu. Nia diana uri nau ku nguu 'i lao mangoku ma ku saitomana lau guu doo neki nau ku nguu sulia ki.
15 Então que fazer? Orarei com o espírito, mas orarei também com o entendimento; cantarei com o espírito, mas cantarei também com o entendimento.
16 Suli lea sa kamolu molu ka tangoa boroi 'amolua God lao ofu laa kamolu ki ma sui molu ka ilia gwamolua lao mangomolu ki, tara nia kai 'afitai fuana wane ne kera ulafusia doo neki kamolu saea ki uri daka ala faafia ma daka bae 'urii “Iuka nia 'uri nai”.
16 De outra forma, se só renderes graças com o espírito, como dirá Amém a tuas ações de graças aquele que ocupar o lugar dos simples?
17 Ma lea na foa laa kamolu ki 'ana tango lana God 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki daka diana boroi 'ada, tara nia 'afitai ka 'adomia guu mauria nia ta wane uri ka ngasi diana.
17 Sem dúvida, as tuas ações de graças podem ser belas, mas o outro não é edificado.
18 Nau ku tangoa God suli ku saitomana bae lae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki ka talu kamolu sui guu.
18 Graças a Deus que possuo o dom de línguas superior a todos vós.
19 Ma sui boroi 'ana, si kada nau ku foa ki lao ofu kwaimani laa nia ta konia manata mamana, lea ta lima si baea boroi 'ana nau ku saea ma daka saitoma diana ai, nia ne diana tasa ka talua ta tii taafuli tooni si baea ne nau ku saea 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ne nao ta wane si saitomana guu tasi doo ai.
19 Mas prefiro falar na assembléia cinco palavras que compreendo, para instruir também os outros, a falar dez mil palavras em línguas.
20 Aia toaafuta nau ki 'ae, nao manata lamolu si mala wela tu'uu sulia doo nai ki. Sui ta, 'ana bali uri manata lae sulia ili lana doo ta'ae ki, nia diana uri molu ka ulafusidoo gwamolu mala 'ana wela tu'uu ki. Aia, ma 'ana bali uri manata lae sulia 'aini fale laa nai ki, kamolu molu ka saitoma diana ai mala 'ana toaa da rafo ki naa.
20 Irmãos, não sejais crianças quanto ao modo de julgar: na malícia, sim, sede crianças; mas quanto ao julgamento, sede homens.
21 Suli bae lana Aofia laona Kekeda laa Abu nia 'urii,
21 Na lei está escrito: Será por gente de língua estrangeira e por lábios estrangeiros que falarei a este povo; e nem assim me ouvirão, diz o Senhor {Is 28,11s}.
22 Doo ne adea guu, na bae lae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki nia na fafaataia fuana toaa nao dasi manata mamana ki 'ua. Nia nao lau doo fuana toaa da manata mamana ki naa. Aia, ma na fale laa nee uri faarongo talo lae 'ana bae lana God, nia doo 'ana fua 'adomi lana toaa da manata mamana ki naa. Nia nao lau doo fuana 'adomi lana toaa dasi manata mamana ki 'ua.
22 Assim, as línguas são sinal, não para os fiéis, mas para os infiéis; enquanto as profecias são um sinal, não para os infiéis, mas para os fiéis.
23 Doo ne adea guu, lea kamolu toaa manata mamana ki naa molu ofu kwaimani uria foa lae ma molu ka bae sui guu 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, ma 'i seeri na toaa nao dasi manata mamana ki 'ua daka nii lau gu matangamolu ma ka nao dasi saitomana guu baea neki molu saea ki, kera tara daka kwaifii sae sa kamolu molu oewanea.
23 Se, pois, numa assembléia da igreja inteira todos falarem em línguas, e se entrarem homens simples ou infiéis, não dirão que estais loucos?
24 Aia, ma lea sae kamolu sui guu molu ka faarongo talo 'ana bae lana God, ma na toaa nao dasi manata mamana ki 'ua, ma nao toaa ulafusidoo ki daka nii fai kamolu, kera tara da kai lio saitomana abulo ta'aa laa kera ki ma si baea ne molu faarongo talo ai nia kai keto kera.
24 Se, porém, todos profetizarem, e entrar ali um infiel ou um homem simples, por todos é convencido, por todos é julgado;
25 'I seeri, si doo agwa ki lao manata lada ki da kai sakatafa folaa ma ni kera da kai bulasia manata lada ki ma da kai booruru 'ana faabaita lana God ma da kai bae 'urii, “God nia nii mamana gu fai kamolu 'i seki.”
25 os segredos do seu coração tornam-se manifestos. Então, prostrado com a face em terra, adorará a Deus e proclamará que Deus está realmente entre vós.
26 Toaafuta nau ki 'ae, si kada kamolu molu ofu kwaimani ki uri foa lae, si ade lae ku dooria molu ka ilia nia 'urii: Alu ta wane nia nguulia nguu 'ana tango lana God, ta wane ka toolangaidoo fuamolu, ta wane ka faarongo talo 'ana doo neki God nia faatainia ki siana. Ma ta wane nia ka bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, ma ta wane ka rokisia mai baea nai 'ana baea ni saitoma lana. Aia, na doo nai ki sui guu kera da ilia uri 'adomi lana toaa manata mamana ki.
26 Em suma, que dizer, irmãos? Quando vos reunis, quem dentre vós tem um cântico, um ensinamento, uma revelação, um discurso em línguas, uma interpretação a fazer - que isto se faça de modo a edificar.
27 Ma lea tai wane da kai bae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki, alu ta roo wane ma nao ta olu wane gwana da kai bae, ma daka bae 'ana si kada 'e'ete kwailiu ki da fale fuada ki, ma ta wane ka rokisia lau guu baea nai ki 'ana baea saitoma lana.
27 Se há quem fala em línguas, não falem senão dois ou três, quando muito, e cada um por sua vez, e haja alguém que interprete.
28 Aia, lea nao ta wane si rokisia guu baea nai ki, kamolu nao molu si faolomainia ta wane si bae lau 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki. Alu toaa nai fua bae lae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki da taaro gwada. Lea kera dooria da kai bae, daka bae gwada fai God laona manata lada ki.
28 Se não houver intérprete, fiquem calados na reunião, e falem consigo mesmos e com Deus.
29 Tasi doo lau guu, na toaa ne da faarongo talo 'ana bae lana ki God, alu ta roo wane ma nao ta olu wane guu da kai bae lao ofu laa kamolu. Aia molu ka saea fuana toae ki sui uri kera daka fafurongo diana 'ana bae laa nai ki ma daka iro diana 'ana malutana ki.
29 Quanto aos profetas, falem dois ou três, e os outros julguem.
30 Aia, ma lea si kada ta wane nia faarongo talo 'ua gwana sulia bae lana God ma ta wane lau guu 'i seeri na Aofia ka faatainia lau guu tasi doo fuana uri sae lana, falea nia ka bae lau ma sa wala nai nia safali bae nai ka too fasi 'ana uri burina lau.
30 Se for feita uma revelação a algum dos assistentes, cale-se o primeiro.
31 Ili 'uri nai ne, uri kera sui guu toaa ne da faarongo talo ki sulia bae lana God daka too sui guu 'ana si kada uri bae lae, ne ta wane fasi sui lau ta wane. Molu ka ade 'uri nai uri toolangaidoo laa nai ki daka kwai'adomi fuamolu sui guu ma uri daka faangasi lamolu kwailiu.
31 Todos, um após outro, podeis profetizar, para todos aprenderem e serem todos exortados.
32 Molu ka manata toi ne, na toaa neki uri faarongo talo lae 'ana bae lana God alu kera daka fele faafia lau guu doori lada ki tala'ada uri daka fale si kada ni bae lae ki fuada kwailiu.
32 O espírito dos profetas deve estar-lhes submisso,
33 Suli na aroaroe ne faatainia rao lana God, nao lau na falole lae.
33 porquanto Deus não é Deus de confusão, mas de paz.
34 Na keni ki daka too aroaro 'ada fasi bae lae lao ofu kwaimani lae ki suli nia nao si bobola uri kera daka ili 'uri nai. Alu kera da ade 'ada sulia doo ki uri ka lea sulia si doo taki nia God 'e saea.
34 Como em todas as igrejas dos santos, as mulheres estejam caladas nas assembléias: não lhes é permitido falar, mas devem estar submissas, como também ordena a lei.
35 Aia, ma lea kera dooria leditoi lae tasi doo, kera daka ledia arai kera ki 'i luma kera ki uria. Suli 'e faa noni susuala uri keni ki daka bae lao ofuofua nia ki konia manata mamane.
35 Se querem aprender alguma coisa, perguntem-na em casa aos seus maridos, porque é inconveniente para uma mulher falar na assembléia.
36 Na bae lana God nao si safali mai 'ani kamolu, ma ka nao lau taifili kamolu gwana ne bae lana God nia dao siamolu.
36 Porventura foi dentre vós que saiu a palavra de Deus? Ou veio ela tão-somente para vós?
37 Lea wane nia manata toi nia wane fua bae lae sulia bae lana God ma nao nia wane ne Anoedoo Abu falea falee fuana, nia tara faamamanea ne si baea nai nau ku kedaa nai nia si baea fifii faasia Aofia.
37 Se alguém se julga profeta ou agraciado com dons espirituais, reconheça que as coisas que vos escrevo são um mandamento do Senhor.
38 Aia, ma wane ne nia nao si ade gu sulia doo nai ki, nao molu si rongo sulia si doo ne nia saea.
38 Mas, se alguém quiser ignorá-lo, que o ignore!
39 Doo ne adea guu toaafuta nau ki 'ae, nau ku dooria uri si kada ki sui guu kamolu molu ka susuu uria faarongo talo lae 'ana bae lana God ma ka nao molu si luia lau ta wane faasia bae lae 'ana baea 'e'ete ulafusi lana ki.
39 Assim, pois, irmãos, aspirai ao dom de profetizar; porém, não impeçais falar em línguas.
40 Ma 'ana si kada ki sui gwana, kamolu molu ka ili diana ma molu ka ili aoloa 'ana doo ki.
40 Mas faça-se tudo com dignidade e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.