Romanos 7

Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yʉ mairã, Moisére Dios ĩ rotimasirere masirãja mʉa. Mani catiro cõro tire cʉdire ñaja. Mani rijacoajama, tire cʉdimasimenaja.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Tire bajirivãme mʉare gotiaja yʉ: Rõmio so manajʉ cʉtijama, ĩ catiro cõro so manajʉ rãca so ñajama, quẽnaja. So manajʉ ĩ bajirocacoajama, “Gãjire manajʉ cʉtibesa”, yibeaja Dios Moisére ĩ roticũmasire. To bajiri so manajʉ ĩ bajirocaro bero, gãji so manajʉ cʉtijama, Dios ĩ rotimasirere cʉdibeco me bajigomo.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 To bajiboarine, so manajʉ ĩ catirone, gãji rãca so ajeri cʉtijama, “Rojose yigo yamo”, sore yiĩare ñaroja. So manajʉ ĩ rijato berojʉ, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Dios rotimasirere cʉdibeco me yigomo. To bajiri, “Rojose yigo yamo”, sore yimasiña manoja.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Tire bajiro bajiaja manire quẽne. Cristo ĩ rijaroto rĩjoro, Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire varoti ñaboayuja maji. To bajiboajaquẽne, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüibetiroti ñaja manire. Cristo, mani yʉ ñaami. Ĩre catioyumi Dios, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ bojarore bajiro yato” yigʉ.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Jesúre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉma, rojose rĩne yirã ñarũgũñuja mani. Moisére Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja mani. To bajiri, rojose yisejarã ñari, ti rione manire yirʉamacõñuja ti. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboayuja mani maji.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Yucʉrema, “Moisére yʉ roticũcatire cʉdijeoroti ñaja, yʉ tʉjʉ ĩna ñarʉajama”, yitʉoĩabeami Dios. To bajiro ĩ yibetijare, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüirã me ñaja mani yuja. To bajirã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ‘Rojose yiya mʉa’ manire yiro yaja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato” yiro, yaja ti, Moisére Dios ĩ roticũmasire. Moisére ĩ roticũmasire ti manijama, “Rojose yirã ñaja mani”, yimasibetiboriarãja mani. Ado bajiro bajiaja: “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ roticũmasire. To bajiro ĩ yimasirere yʉ masibetijama, “Rojose yigʉ yaja”, yimasibetiboriaja yʉ.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, rojose yigʉ ñari, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. Dios ĩ rotimasire ti manijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ”, yimasire maniboriaroja.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Moisére ĩ roticũmasirere yʉ masiroto rĩjorojʉma, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ ñaja yʉ”, yimasicajʉ yʉ yuja.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 “Masa, yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ, Moisére roticũmasiñumi Dios. To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Tire yʉ cʉdibetijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa” yirere ajicõari, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Quẽnaro yigʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. To yitʉoĩaboarine, gãjerã yere bojaĩacõa ñacajʉ yʉ. Tire yitʉjabecʉ ñari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 To bajiri, Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ñajediro riojo yise ñaja ti. To bajicõari quẽnase ñaja.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Tire ajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnase ti ñaboajaquẽne, “‘Ti sʉorine rojose yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma masa’, yigʉ yami”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? To bajiro me yaja yʉ. “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma” yigʉjʉa yaja yʉ. “‘“Rojose masu yirã ñaja mani” yitʉoĩamasiato’ yirojʉa bajiyuja Dios ĩ rotimasirema”, yimasiaja mani.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Dios ĩ roticũmasire, quẽnase ti ñaboajaquẽne, rojosere yirʉa tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yaja mani. To bajiri, sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajerore bajiro manire bajiaja.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Mani bajisere ajimasibeaja mani. Quẽnasere mani yirʉasejʉarema yibetirũgũaja mani. To yicõari, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasejʉare yirũgũaja mani.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” mani yitʉoĩajama, “Quẽnase ñaja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mani.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Quẽnasere yirʉarã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnasere yimasimena ñaja mani”, yimasiaja.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Quẽnasere mani yirʉasejʉare yibeticõari, mani yirʉabeti rojosejʉare yirũgũaja mani.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 To bajiri, “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Ado bajiro bajirũgũaja manire: “Quẽnasere yirʉarãja” yirã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yirʉacõaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosejʉare yirũgũaja mani.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 — ausente —
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 — ausente —
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 To bajiri rojose yitʉjamasimena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiaja mani. “¿Ñimʉ manire yirẽmogʉ̃ti, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare mani yirũgũrotire yigʉ?”, yisʉtiritiaja mani.
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 To bajiro sʉtiritiboarine, “‘Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato ĩna’ yigʉ, mani ʉjʉre Jesucristore ĩre cõañumi Dios”, yivariquẽnaroti ñaja manire. To bajiri, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani. To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro mani yirʉaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosere yicõa ñaja mani.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.