Atos 27
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Nou boe eimijerage ere tumeardae tawuje tuwo čedudo Roma ba kurireu ka dukeje ere Paulo maku tugobaigarege eimijera ai. Nou tugobaigarege eimijera iere Júlio. Nou Roma padure kejewu moto iere Itália. Ere ia ro pegareuge emagu nou Júlio ai jamedu. Nou tugobaigarege ekiere Roma kejewu boe eimijera kurireu o tugobaigarege reo.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Čedure nou moto piji ikarereu tabo. Nou ikarereu aregodure Adramítio ba kurireu piji. Ure turugadu tuduwo Ásia kejewu ba kurireu ka dukodire čedure tabo. Ia Macedônia kejewu imedu uture čedabo jamedu. Aregodure Tessalônica ba kurireu piji. Iere Aristarco.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Nou barogwato čedaregodure Sidom ba kurireu ka. Júlio ro pemegare Pauloji dukodire Paulo uture ikarereu piji tuiorduwo tumedagei nono Sidom ba kurireu keje. Emagere ere ia tuge maku Paulo ai utuwo tabo.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Sidom pijire čedure pugeje. Mare bakuru jeture čeno ikarereuji dukodire čedure Chipre moto kujegajeje nou bakuru jetukawo ikarereuji pugeje.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Čegurugodure nou pobo maereu kajeje toro bakowu ka, Cilícia moto ka, Panfília moto ka jamedu. Dukeje čedaregodure Mirra ba kurireu ka. Nou Mirra rakojere Lícia moto keje.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Čere čedawuje nou ikarereu piji nono. Dukejere Júlio jordure ia ikarereuji čeduwo tabo Itália moto ka. Aregodure Alexandria ba kurireu piji. Dukodire čere čedaredo nouia ikarereuto rugadu.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Čedure pugeje. Čegodure gu gu je. Boe rakare čei čedaregoduwo Cnido ba kurireu ka. Bakuru jore čedogi dukodire čedukare nou bakuru togi rugadu. Dukodire čere čemegido čeduwo Creta moto ka. Čerdure Salmona Riji.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Čegodu puredure nou Creta motoji. Čemaragodu rakare čedaregoduwo ia moto ka pugeje. Iere Čebadada Pemegareu. Puredure Laseia ba kurireuji.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Čemugu raire nou Čebadada Pemegareu keje. Čedumode pugeje dukeje boe pegamode čei nou ari kejere bubutu pegareu bakuru pegareu buture tu tu je. Judeu doge ere tuwadae iado marigudu. Nou ewadae iere Boe Ero Pegareu Bariguduwo Epiji.
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Akore: – Ča iordure nuba boe mode pai. Padumode awu boe piji dukeje boe pegamode pai rugadu. Boe pegamode awu ikarereuji jamedu. Boe pegamode awu ikarereu tadawu boei jamedu. Ia pagi pawimode jamedu.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Mare nou ikarereu tadawuge eimijera ure tumeardae maku nou tugobaigarege eimijera ai tuduwo pugeje. Emeartorukare Paulo bataruji kodi.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Nou čebadada pemegakare ikarereu paduwo keje nou boeki keje. Dukodire boe eiamedu boe etaidure tuduwo pugeje. Etaidure tuduwo Fenice ba kurireu ka turagojewo nono boeki keje. Nou Fenice rakojere Creta moto keje. Nou Fenice kejewu čebadada pemegare ikarereuji paduwo nono boeki keje.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Ia meri keje ia bakuru pemegareu aregodure sul piji. Dukodire nou mugure ikarereu tadawuge ime emeardaere tuduwo pugeje. Dukodire ere meriri tawuje pobo piji ikarereu utuwo pugeje. Dukeje čedure nou čebadada piji. Čegodu puredure nou Creta moto okwaji.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Ma čare ia bakuru rakareu aregodure nou moto piji pugeje. Bakuru pegareu nure ema rugadu.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Nou bakuru pegareu jeture ikarereuji. Čeragakare čewo ikarereu utudo nou bakuru togi dukodire čere čegera ra piji. Nou bakuru pegareu ure tuiodo ikarereu keje toro pobo maereu ka.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Čeburedure ia moto roguji. Iere Cauda. Nou moto rogu ure nou bakuru raka tawuje tu jao. Dukodire čere ika ta pobo piji čewo barigu ikarereuto.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Ere kogudo rugadu bakuru ukawo barigu poboto pugeje. Ere ikarereu kogudo bukigu kurireu tabo jamedu pobo pegareu ukawo ikarereu bowuje. Epagudure tubureduwo Líbia motoji pobo ko bokware nono kodi. Dukodire ere vela rawuje ikarereu re rakakawo. Bakuru uwo tuiodo ikarereu keje.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Nou bakuru pegareu akedukare kuri je. Nou barogwato bakuru pegareu kimore dukodire ere ia meture ikarereu tadaboe barigu poboto.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Nou barogwato bakuru pega kimore dukodire ere ia tumaragodure ikarereuji taboboe barigu poboto jamedu ikarereu barigoduwo, bakuru pegareu ukawo ikarereu bowuje.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Nou bakuru pegareu jeture ikarereu jiwu meri makare rugadu. Čerdukare meriji, kuiejeji boečoji jamedu. Dukodire čemeardaere čewimoduie rugadu.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Boe enogwagekare marigudu. Dukodire Paulo ure turagojedo tumagowo boei. Akore: – Tameartorukare iwadaruji toro Creta moto keje. Tameartorukare iwadaruji dukodire awu boe pegareu buture aino pai rugadu.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Mare aino inure tawie. Taragado tai rugadu. Pawimodukare rugadu. Tu awu ikarereu akedumode.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Imeartorure Pao Kurireuji. Utugare nure imi kodi. Ure ia tudugare baru tadawu arego itae boečoji.
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Nou baru tadawu makore i. Akore, “Apagudukaba. Aragojemode Roma kejewu boe eimijera kurireu César jokorai. Pao Kurireu pemegare ai rugadu dukodire umode awu boe ekinorudo awu bakuru pegareu piji ewikawo.”
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ainore Pao Kurireu akore i. Dukodire inagoino tai. Tabagudukaba. Taragado tai. Imeartorure Pao Kurireu bataruji rugadu. Umode nono mako moga i dumogadure.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Mare nou bakuru pegareu umode parego ia pobo maereu tadawu moto rogu ka.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Boečo oto padure catorze bakuru ure čerego kimo nou pobo maereu to dukeje. Nou pobo maereu iere Mediterrâneo. Boečo oia keje nou maragodure ikarereu jiwuge erduware pobo ko akedunure duji. Čebureduiago motoji.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Dukodire ere bukigu rawuje buwodo ri tabo poboto tuwo pobo ko remagu. Nou pobo kore trinta e seis metros nono. Epagare tu jao. Nono ere bukigu rawuje pugeje. Pobo kore vinte sete metros.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Nono epagudure ikarereu bure jetuwo toriji dukodire ere meriri rawuje dure pobe puibiji tuwo ikarereu buredo nono. Nono nou maragodure ikarereu jiwuge emagore tuwaire ewagai barogwakododuwo kuri je rugadu.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Nono nou maragodure ikarereu jiwuge eiago taredo ikarereu piji. Ere ika rawuje poboto ikarereu piji. Boe emeardaere emaragoduie duji.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Mare Paulo makore tugobaigarege eimijeraji. Akore: – Nou maragodure ikarereu jiwuge etumode pabiji dukeje tamodukare taginorudo awu bakuru pegareu piji.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Dukodire nou tugobaigarege ere bukigu kado nou ikarereu piji ika utuwo epiji maragodure ikarereu jiwuge ekawo taredo nou ikato. Ča bakuru ure tuiodo nou ika keje nou ikarereu piji.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Barogwakododure dukeje Paulo mako raire ei enogwagewo. Akore: – Tagwagekare jiwu merire catorze.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Ča inogwamagudunure tai. Ia tage ko taragawo tawo taginorudo awu bakuru pegareu piji. Tamode taginorudo rugadu. Tamodukare tagogorido. Ia tagao tawujedumodukare tagaora piji.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Paulo makore aino dukeje ure tugeragu amireuji. Nono imadure Pao Kurireu apo nou amireu paru tabo nou boe ewiagai. Dukeje ure nou amireu kado. Nono ure ia kowuje.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Dukodire nou boe emororamagadukare pugeje. Eiamedu boe enogwagere jamedu.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Nou boe enodo padure kejewure 276 nou ikarereu tada.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Eiamedu boe ekuredure tuge tabo dukeje ere nouia trigo jamedu boe barigu poboto nou ikarereu barigoduwo.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Barogwakododure dukeje čerdure ia motoji. Mare nou maragodure ikarereu jiwuge erduwakare nou motoji. Mare erdure ia kugaruji nono pobo maereu okwai. Etaidure tuwo nou ikarereu bu nou kugaru keje.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Dukodire ere nou kogure meriri tabowu bukigu iku kado. Ere maragodure ikarereu jiwu traiga doge ekiwuje maragoduwo nou ikarereuji pugeje. Nono ere vela rutudo bakuru uwo ikarereu redo pugeje. Dukejere čedure mare ikarereu aregodukare pobo okwa ka.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Ča nou ikarereu ure tuwuredo ia pobo ko bokwareu kugaru keje. Nou ikarereu tudure nono. Nou pobo pegareu jetu rakare nou ikarereuji rugadu dukodire uiago nou ikarereu bowuje.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Tugobaigarege ere tumeardae tawuje tuwo baičoreu tadawuge ewido, ekawo tuginorudo nou ikarereu piji tugobaigarege epiji.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Mare eimijera aidukare Paulo biwo dukodire makore tugobaigaregei ekawo baičoreu tadawuge ewido. Nono makore eiamedu boei ewo taredo poboto tugurugoduwo boe kireu ka.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Iage ewo tugeragu ia ikarereu pijiwu iraji tuduwo tabo boe kireu ka. Aino čare čeiamedu boe čedaregodure boe kireu ka rugadu. Dukodire ia čegi čewikare poboto.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.