Lucas 9

Kitap molinas men ringkat na alaata'ala: perjanjian baru (BLZNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesus nengeleelo'mo murit-Na men sompulo' rua' iya'a kasi nantarai i raaya'a kuasa bo pumbuse'i meena ka' bo pengelesi'i biai' kaliangan nggeona mian.
1 Tendo Jesus convocado os doze, deu-lhes poder e autoridade sobre todos os demônios e para curar doenças.
2 Ka' i Ia nomosuu' i raaya'a mae' mengelelekon Batomundo'anna Alaata'ala ka' mengelesi'i mian manggeo.
2 Também os enviou a pregar o Reino de Deus e a curar os enfermos.
3 Taeni Yesus na ko'ona i raaya'a, “Alia mangawawa upa-upa na rae'anmuu, alia mangawawa tokon, kabai tuuman, kabai kakaan, kabai doi', kabai se' bokukum rurua'.
3 E disse-lhes:
4 Kalu kuu tuuk na laiganna mian, ka' ia laboti mian, dodongo na laiganna pataka i kuu mamarerei kota iya'a.
4 Na casa em que vocês entrarem, fiquem ali até saírem daquele lugar.
5 Ka' kalu isian mian men bude' mangalaboti i kuu na sa'angu' kota, na tempo i kuu mamarerei kota inono', taperi a awu na palaana saratmuu bookoi oos se' i raaya'a sian kokana'na Alaata'ala.”
5 E onde quer que não receberem vocês, ao saírem daquela cidade sacudam o pó dos pés em testemunho contra eles.
6 Kasi i raaya'a nomae' na longkop kampung pori-porimban mengelelekon Lele Pore iya'a ka' mengelesi'i mian manggeo men na biai' dodongoan.
6 Então, saindo, percorriam todas as aldeias, anunciando o evangelho e fazendo curas por toda parte.
7 Na tempo i Herodes men tomundo' na libutan Galilea nongorongor giigii' men nosida iya'a, ia noraranga'mo. Gause isian mian men nangaan se' i Yohanes Pansarani nipotuo'imo noko daa lapus.
7 Ora, o tetrarca Herodes soube de tudo o que se passava e ficou perplexo, porque alguns diziam: “João ressuscitou dentre os mortos.”
8 Isian uga' mian men nangaan se' i Elia notakamo soosoodo. Mian sambana uga' nangaan se' sa'angu' nabii men na nabii mbaripian notuo'mo soosoodo.
8 Outros diziam: “Elias apareceu.” E ainda outros diziam: “Um dos antigos profetas ressuscitou.”
9 Taena i Herodes, “Yaku' nomosuu'konmo mian nongkolongi takala' ni Yohanes. Kasee mian kani'i, ime i Ia men tuutuu'na? Biai'mo a lele-Na men yaku' rongor.” Mbaka' i Herodes nampari-parimo bo pootuung tii Yesus.
9 Herodes, porém, disse: — Eu mandei decapitar João. Quem, então, é este a respeito do qual tenho ouvido tais coisas? E se esforçava para vê-lo.
10 Poposuu' ni Yesus nomule'konmo ka' nuntundunkon ni Yesus giigii' men ia wawau i raaya'a. Yesus nangangemo i raaya'a ka' mae' nintisaal na kota Betsaida.
10 Ao regressarem, os apóstolos relataram a Jesus tudo o que tinham feito. Ele, levando-os consigo, retirou-se à parte para uma cidade chamada Betsaida.
11 Kasee mian biai' inti-inti'i se' koiya'a. Mbaka' i raaya'a nuntuntunimo i Yesus. Raaya'a ia labotimo i Yesus, kasi i Yesus nuntundunkon na ko'ona i raaya'a Batomundo'anna Alaata'ala. Ka' Ia uga' nengelesi'i mian men mingkira' malesi'.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. Acolhendo-as, Jesus lhes falava a respeito do Reino de Deus e socorria os que tinham necessidade de cura.
12 Sarataa ilio muntumbeimo sopok, murit-Na men sompulo' rua' notakamo na Ko'ona ka' norobu taena, “Guru, tampat kani'i oloa na dodongoanna mian. Mbulo posuu' a mian karaani'i bi rae' kada' i raaya'a mansarak kakaan ka' tampat bo tuukanna na kampung men isian na libutan kani'i.”
12 Mas o dia estava chegando ao fim. Então os doze se aproximaram de Jesus e disseram: — Despeça a multidão, para que, indo às aldeias e campos ao redor, se hospedem e encontrem alimento; pois estamos aqui em lugar deserto.
13 Kasee taeni Yesus, “Kuusi a mantarai i raaya'a kakaan.”
13 Jesus, porém, lhes disse: Os discípulos responderam: — Não temos mais que cinco pães e dois peixes, a não ser que nós mesmos vamos e compremos comida para todo este povo.
14 (Indo'o isian toro lima' loloon mian moro'one.)
14 Porque estavam ali cerca de cinco mil homens. Então Jesus disse aos seus discípulos:
15 Murit ni Yesus iya'a nongololoikonmo koi men taeni Yesus.
15 Eles atenderam, fazendo com que todos se assentassem.
16 Komburi'na i Yesus nangalamo roti lilima' ka' susum rurua' iya'a, kasi nolumelengea' waara'a langit, ka' nobasukuur na Alaata'ala. Noko daa koiya'a Ia rumpi-rumpikmo a roti iya'a kasi nongorookon na murit-Na bo obo-oboskononna i raaya'a na mian biai'.
16 E Jesus, pegando os cinco pães e os dois peixes, erguendo os olhos para o céu, os abençoou, partiu e deu aos discípulos para que os distribuíssem entre o povo.
17 Raaya'a wiwi'na nobenteng nangkaan. Ka' labina roti men nikaan iya'a ia ruru' murit ni Yesus, dauga' nobuke' sampulo' rua' basung.
17 Todos comeram e se fartaram; e dos pedaços que sobraram foram recolhidos doze cestos.
18 Na sa'angu' tempo pintanga' i Yesus sambayang suungna, notakamo a murit-Na na Ko'ona. Kasi i Yesus nimikirawari i raaya'a tae-Na, “Koi taena mian biai', ime mbali' i Yaku' kani'i?”
18 E aconteceu que, enquanto Jesus estava orando em particular, achavam-se presentes os discípulos, a quem perguntou:
19 Ia simbati i raaya'a taena, “Yohanes Pansarani. Isian sambana men mangaan ai Elia. Mian sambana soosoodo mangaan se' isian nabii tempo mbaripian men notuo'mo soosoodo.”
19 Eles responderam: — Uns dizem que é João Batista; outros dizem que é Elias; e ainda outros dizem que um dos antigos profetas ressuscitou.
20 Yesus nimikirawarmo na ko'ona i raaya'a tae-Na, “Koi taemuu murit-Ku, ai ime i Yaku' kani'i?”
20 Então Jesus perguntou: Respondendo, Pedro disse: — O Cristo de Deus.
21 Kasi i Yesus nomotoo i raaya'a kada' alia mambantilkon ni imepo upa-upa men nosida kani'i.
21 Jesus, porém, advertindo-os, mandou que a ninguém declarassem tal coisa,
22 Ka' taeni Yesus, “Anak Manusia tio munsuri repaan biai' ka' kokundaionna motu-motu'a, tanaasna imam ka' wawa ukum Torat. Ia bo papateion, kasee na ilio kotolu'na bo potuo'ion.”
22 dizendo:
23 Komburi'na taeni Yesus na giigii' mian men indo'o, “Mian men mingkira' mongololo' i Yaku' tio mongkolimbo'kon pingkira'na noana, kasi mamasa'an saliipna sanda' ilio ka' mongololo' i Yaku'.
23 Jesus dizia a todos:
24 Gause mian men mampari-pari mansalamatkon wakana na dunia kani'i, ia sian mantausi tutuo' men pore. Kasee mian men mongorookon wakana bo Ingku', ia bo mantausi tutuo' men pore.
24 Pois quem quiser salvar a sua vida a perderá; e quem perder a vida por minha causa, esse a salvará.
25 Upa mbali' a ee'na men takakononna mian mau ia montombonoi longkop tano' balaki' kasee i ia silaka' ka' sian mantausi tutuo' men pore pataka sidutu?
25 De que adianta uma pessoa ganhar o mundo inteiro, se vier a perder-se ou causar dano a si mesma?
26 Kalu isian mian men makamaa' mompotuutuu' i Yaku' tia pisiso'-Ku, Anak Manusia uga' bo makamaa' mompotuutuu' mian iya'a na tempo Ia taka tia kuasa-Na ka' kuasana Tama-Na ka' kuasana malaa'ikat men molinas!
26 Pois quem se envergonhar de mim e das minhas palavras, dele se envergonhará o Filho do Homem, quando vier na sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Imamat a men taeng-Ku', ka' uga' bantilkonon-Ku na ko'omuu se' isian i kuu men daa mokaraani'i men sianpo lapus kalu koo'po mimiile' Batomundo'anna Alaata'ala.”
27 Em verdade lhes digo que alguns dos que aqui se encontram não passarão pela morte até que vejam o Reino de Deus.
28 Toro walu' ilio a noporusanna i Yesus nimisiso'kon upa-upa iya'a, Ia nangawawamo i Petrus, Yohanes, ka' i Yakobus nasawe' na wawona sa'angu' buu'na mae' sambayang.
28 Cerca de oito dias depois de proferidas estas palavras, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago e subiu ao monte com o propósito de orar.
29 Tempo i Yesus pintanga' sambayang inda'a, ro'up-Na nokoboliianmo ka' juba-Na nosidamo bubulak dingkalapan.
29 E aconteceu que, enquanto ele orava, a aparência do seu rosto se transfigurou e a roupa dele ficou de um branco brilhante.
30 Kasi nokampiile'an a rua' mian batundun tii Ia. Mian iya'a ai Musa tii Elia.
30 E eis que dois homens falavam com ele: eram Moisés e Elias,
31 Rua-rua' irana nintipiile' tia kobalaki'an ka' ruar men nda'ara'amari na surugaa. Raaya'a batundun tii Yesus, muntundun kolapusan-Na men sianmo manau' bo rumpakion-Na na Yerusalem.
31 que apareceram em glória e falavam da morte de Jesus, que ele estava para cumprir em Jerusalém.
32 Na tempo iya'a i Petrus tia simbaya'na tinomporoyotmo, kasee tempo i raaya'a nowangon, raaya'a nimiile' se' i Yesus nodingkalapanmo ka' uga' rua' mian iya'a men potokerer tii Ia.
32 Pedro e seus companheiros estavam caindo de sono; mas, conservando-se acordados, viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Tempo rua' mian iya'a boomo mamarerei i Yesus, Petrus norobumo ni Yesus taena, “Guru, ma'amat tuu' i kita isian na tampat kani'i. Mbulo i kai momokerer sa'up totolu', sa'angu' bo Ko'omuu, sa'angu' boni Musa, ka' sa'angu' boni Elia.” (Petrus norobu koiya'a kasee sian ia inti'i a upa men ia porobukon.)
33 Quando estes começaram a se afastar de Jesus, Pedro lhe disse: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Porém, Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Dauga' pintanga' i Petrus morobu, notakamo a antong nansa'upi i raaya'a. Tempo ia sa'upi antong iya'a, raaya'a nolayaonmo.
34 Enquanto assim falava, veio uma nuvem e os envolveu. E ficaram com medo ao entrar na nuvem.
35 Komburi'na na antong iya'a nokamporongoranmo a wurung men nangaan, “Ni'imo a Anak-Ku men Yaku' ruruki. Porongori i Ia!”
35 E dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho, o meu eleito; escutem o que ele diz!
36 Noko daa wurung men koiya'a, ia piile' i raaya'a i Yesus somo suungna indo'o. Murit ni Yesus nompopowuni upa men nosida iya'a, ka' tempo iya'a sianpo nitundunii upa men ia piile' i raaya'a ni imepo.
36 Depois daquela voz, perceberam que Jesus estava sozinho. Eles ficaram calados e, naqueles dias, não contaram nada a ninguém a respeito do que tinham visto.
37 Koi liilana i Yesus tia murit-Na totolu' notumokurumo na buu'na iya'a, ka' mian biai' notakamo na Ko'ona.
37 No dia seguinte, quando eles desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Sa'angu' moro'one men isian na mian biai' iya'a nengeleelo'kon taena, “Guru, miki piile'kon anakku. Ia anakku men sa'a-sa'angu'!
38 E eis que, do meio da multidão, surgiu um homem, dizendo em alta voz: — Mestre, peço que o senhor olhe o meu filho, porque é o único que tenho.
39 Kalu meena mangalampingi i ia, ia liuliu mangkakaro' ka' meena iya'a munggugurkon i ia pataka wura'on a nganga'na. Meena iya'a sinampang mampapolosi i ia ka' bude' mamarerei i ia.
39 Um espírito se apodera dele, e, de repente, o menino grita, e o espírito o convulsiona até espumar; e dificilmente o deixa, depois de o ter maltratado.
40 Yaku' niki tulungmo na murit-Muu kada' mumbuse'ikon meena iya'a, kasee sian ia poko i raaya'a nibuse'i.”
40 Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
41 Taeni Yesus, “Alia uga' i kuu mian men tumuo' na tempo koini'i! Kuu tuutuu' mian men sian parasaya ka' men nosala'mo salan. Pataka ipi mbali' i Yaku' tio dumodongo tii kuu ka' mokotaan na upa men wawauonmuu? Wawa le'emari anakmuu kanono'!”
41 Jesus exclamou:
42 Pintanga' anak iya'a waale'e ni Yesus, meena iya'a ningirimpa'konmo na tano' ka' nunggugurkon i ia. Kasee i Yesus nengerengeaki meena iya'a ka' nengelesi'i anak iya'a. Kasi i Yesus nungule'kon anak iya'a na tamana.
42 Quando o menino estava se aproximando, o demônio o atirou no chão e o convulsionou; mas Jesus repreendeu o espírito imundo, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Giigii' mian samba' nimiile' kuasana Alaata'ala men balaki' tuu'.
43 E todos ficaram maravilhados com a majestade de Deus. Como todos estavam admirados com tudo o que Jesus fazia, ele disse aos seus discípulos:
44 “Rongor ka' intoomkon pore-pore a wurung-Ku kani'imari. Anak Manusia bo rookonon na kuasana mian.”
44 — Prestem bem atenção nas seguintes palavras: o Filho do Homem está para ser entregue nas mãos dos homens.
45 Kasee murit ni Yesus sian ninginti'i upa men Ia wurungkon, gause aratina niwunikon na ko'ona i raaya'a dako' inti'ionna i raaya'a. Kasee i raaya'a babata mimikirawar ni Yesus aratina wurung-Na iya'a.
45 Eles, porém, não entendiam isso, e lhes foi encoberto para que não o compreendessem. E temiam fazer perguntas a Jesus a respeito deste assunto.
46 Murit ni Yesus nopoogagaimo munsurung se' ime a men balaki'na i raaya'a.
46 Surgiu entre os discípulos uma discussão sobre qual deles seria o maior.
47 Yesus ninginti'i pikiranna i raaya'a, mbali' Ia nangalamo sa'angu' anak morio' kasi Ia pokerer a anak iya'a na soripi'-Na.
47 Mas Jesus, sabendo o que se passava no coração deles, pegou uma criança, colocou-a junto de si
48 Kasi i Ia norobu na murit-Na tae-Na, “Ime a men mangalaboti anak kani'i gause mian iya'a mongololo' pisiso'-Ku, nono' a men ngaanon mangalaboti i Yaku'. Ka' ime a men mangalaboti i Yaku', mian iya'a uga' mangalaboti i Ia men nomosuu' i Yaku'. Gause mian men morio'na, iamo a men balaki'na.”
48 e lhes disse:
49 Taena i Yohanes, “Guru! Kai nimiile' mian numbuse'i meena see mangaan ngaan-Muu a numbuse'ina, mbaka' kai kokundakonmo i ia gause i ia taasi' tii kita.”
49 João tomou a palavra e disse: — Mestre, vimos certo homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não segue conosco.
50 Ia simbati i Yesus tae-Na, “Alia mongkokundakon i ia! Gause mian men daa sian mangka'idek i kuu, nono' aratina umapak na ko'omuu.”
50 Mas Jesus lhe disse:
51 Sarataa karani'mo a tempo ni Yesus bo nakaton waara'a surugaa, Ia namakadodormo noa-Na se' i Ia bo mae' na Yerusalem.
51 E aconteceu que, ao se completarem os dias em que seria elevado ao céu, Jesus manifestou, no semblante, a firme resolução de ir para Jerusalém.
52 Mbaka' i Ia nomosuu'mo mian mae' mongolukoni i Ia. Raaya'a men niposuu' nomae'mo, kasi ninsoop na sa'angu' kampungna lipu' Samaria bo montoropotikon giigii' bo Ko'ona.
52 E enviou mensageiros que fossem na frente. Indo eles, entraram numa aldeia de samaritanos para lhe preparar pousada.
53 Kasee mian na kampung iya'a bude' nangalaboti i Yesus, gause noka'inti'ianmo se' i Ia banta-bantang mae' na Yerusalem.
53 Mas não o receberam, porque o aspecto dele era de quem, decisivamente, ia para Jerusalém.
54 Mbaka' na tempo rua' murit ni Yesus men i Yakobus ka' i Yohanes ninginti'i upa men nosida iya'a, raaya'a norobumo na Ko'ona taena, “Tumpu, kalu poturangon-Muu, kai mama'ase' kada' apu malau nda'ara'amari langit bo pinsilaka'i raaya'a.”
54 Vendo isto, os discípulos Tiago e João perguntaram: — Senhor, quer que mandemos descer fogo do céu para os consumir?
55 Kasee i Yesus noluminga ka' nongkokundakon i raaya'a.
55 Mas Jesus, voltando-se, os repreendeu.
56 Kasi i raaya'a nomae' na kampung sambana.
56 E seguiram para outra aldeia.
57 Na tempo i Yesus ka' murit-Na ningimputkonmo rae'anna soosoodo, isian mian men nangaan ni Yesus taena, “Yaku' mingkira' mongololo' i Kuu mau maana a rae'an-Muu!”
57 Enquanto seguiam pelo caminho, alguém disse a Jesus: — Vou segui-lo para onde quer que o senhor for.
58 Ia simbati i Yesus tae-Na, “Serigala isian bolo'na, ka' sapu' isian pimpeetaanna, kasee Anak Manusia sianta bo tokolan-Na.”
58 Mas Jesus lhe respondeu:
59 Kasi i Yesus norobu na sa'angu' mian men sambana tae-Na, “Lolo'mo i Yaku'.”
59 A outro Jesus disse: Mas ele respondeu: — Senhor, deixe-me ir primeiro sepultar o meu pai.
60 Ia simbati i Yesus tae-Na, “Patalai a mian lapus mantanom mianna i raaya'a men nolapusmo. Kasee i koo, rae' ka' lelekon a lelena Batomundo'anna Alaata'ala.”
60 Mas Jesus insistiu:
61 Isian uga' mian sambana men nangaan taena, “Tumpu, yaku' mingkira' mongololo' i Kuu, kasee poturang i yaku' mule'kon kutung mae' mobantil na poto'utusanku.”
61 Outro lhe disse: — Senhor, quero segui-lo, mas permita que antes disso eu me despeça das pessoas da minha casa.
62 Kasee taeni Yesus na mian iya'a, “Mian men muntumbeimo bapajeko kasee mingilinga na komburi', ia sian kokana'-Ku bo mianna Batomundo'anna Alaata'ala.”
62 Mas Jesus lhe respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.