Lucas 14
Kitap molinas men ringkat na alaata'ala: perjanjian baru (BLZNT) vs NVT
1 Na sa'angu' ilio Sabat, Yesus nomae' kumaan na laiganna sa'angu' tanaasna mian Farisi. Giigii' mian men isian indo'o namakanasai tuu' i Ia.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Kasi notaka a sa'angu' mian men bangkak a saratna tia limana.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Kasi i Yesus nimikirawar na wawa ukum Torat ka' mian Farisi men isian indo'o tae-Na, “Koi taena ukumna agamanta, sida i kita mengelesi'i mian manggeo na ilio Sabat kabai sian?”
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Wawa ukum Torat ka' mian Farisi iya'a tongko' rokot. Kasi i Yesus ningintoni limana mian iya'a ka' nengelesi'i, kasi nomosuu' i ia mule'kon.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Noko daa koiya'a i Yesus norobumo na mian biai' tae-Na, “Kalu i kuu isian anakmuu kabai sapi'muu men mandawo' na lobong tambu'an na ilio Sabat, kuu mbali' sian liuliu mongowoot ka' munguarkon anak kabai sapi' iya'a na ilio iya'a?”
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Kasee sa'angu'po mian sian nomoko ninsimbati i Yesus na upa men Ia pikirawar.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Yesus nimiile' isian toropii sawe' men mungururuki oruangan men porena tuu'. Mbali' iya'a i Ia nuntundunkon timbaani' na ko'ona i raaya'a koi kani'imari, tae-Na,
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 “Kalu i kuu leelo'on na ramean posuo'an, alia i kuu mae' umoruang na oruangan men angga'ion. Gause kalu taka a mian sambana men nileelo' men angga'ion labi i kuu,
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 mbaka' tombono laigan men nengeleelo'mo i kuu somo bo taka na ko'omuu ka' mambantilkon taena, ‘Amo'si kookoo'an, oruangan kani'i nitoropotikonmo bona sawe' kale'e.’ Mbaka' tia noa men makamaa' i kuu somo umoruang na oruangan men na puusna tuu'.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Mbali' iya'a, kalu i kuu nileelo' na ramean posuo'an, ruruki a oruangan men na puusna kada' tombono laigan bo taka ka' mangaan na ko'omuu taena, ‘Bela', mai oruang na oruangan men porena.’ Mbaka' i kuu daa ni'angga'i na aropna giigii' sawe' men sambana.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Mian men mompopodaa wakana bo popokoo'on, ka' mian men mompopokoo' wakana bo popodaaon.”
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Kasi taeni Yesus na tombono laigan, “Kalu i kuu mengleelo' mian bo mangawawau ramean kumaan ilio kabai kumaan malom, alia mengeleelo' bela'muu, kabai utusmuu, kabai poto'utusanmuu, kabai se' pootolodoianmuu men kupangon. Gause komburi'na i raaya'a bo mengleelo' i kuu uga', ka' tia men koiya'a i kuu mangalabot walosna wawaumuu men nengeleelo' i raaya'a.
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Kasee kalu i kuu mangawawau ramean, alaka' leelo' a mian men talalais, mian men kaempa'on, mian repo', ka' mian mampisok.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Kuu bo barakaation, gause mian men koiya'a sian momoko mangawalos kaporeanmuu. Kaporeanmuu bo waloskononna Alaata'ala na tempo mian men kana' a wawauna potuo'ion.”
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Na tempo sa'angu' mian men nokumaan ruru-ruru' tii raaya'a indo'o nongorongor wurung ni Yesus, ia norobumo taena, “Barakaatan a mian men bo kumaan na Batomundo'anna Alaata'ala!”
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Kasee i Yesus norobu na mian iya'a tae-Na, “Isian sa'angu' mian nangawawau ramean men balaki' ka' nengeleelo' mian biai'.
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Tempo puntumbeian ramean, mian iya'a nomosuu'mo tutulungina mae' na giigii' mian men ia ange taena, ‘Maimo. Wiwi'na noko toropotmo!’
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Kasee i raaya'a giigii', sa'angu'-sa'angu' nama'ase' kada' i raaya'a amo' kookoo'ion. Men olukon norobumo na tutulungi iya'a taena, ‘Yaku' baasi ningili ale' ka' i yaku' dauga' mae' mimiile'. Amo'si kookoo'ion i yaku'.’
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Men sambana nangaan taena, ‘Yaku' baasi ningili sapi' lima' paar ka' dauga' mimitopongi sapi' iya'a. Amo'si kookoo'ion i yaku'.’
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Men sambana soosoodo nangaan taena, ‘Yaku' baasi nosuo'. Mbali' iya'a, yaku' sianpo minsida taka.’
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Tutulungi iya'a nomule'konmo ka' nambantilkon men koiya'a na tanaasna. Tanaas iya'a nomaso'mo, ka' norobu na tutulungina taena, ‘Rae' dongan na bendar ka' na salan na kota. Wawamo ro'omari a mian talalais, mian men kaempa'on, mian mampisok ka' mian men repo'.’
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 Noko daa koiya'a tutulungi iya'a norobumo taena, ‘Tanaas, men kuu posuu'kon daa yaku' limangmo, kasee oruangan dauga' isian.’
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Kasi tanaas iya'a norobu taena, ‘Rae' na sanda' salanoa' ka' na pogolimpanga'anna salan na liwana kota, ka' pari-pari a mian iraando'o taka minsoop laiganku kada' buke' tia mian.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 Bantilkononku na ko'omuu se' sianta sa'angu'po a mian men nileelo'mo olukon iya'a bo kumaan na rameanku kani'i!’ ”
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Biai' a mian nomae' poololo' i Yesus. Yesus ningilingamo i raaya'a ka' norobu tae-Na,
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 “Mian men taka na Ingku' see mongkolingu'kon sinana, tamana, boroki'na, anakna, utusna, kabai se' wakana suungna labi tia pongkolingu'konna i Yaku', ia sian sida bo murit-Ku.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Imepo a men bude' mamasa'an saliipna ka' mongololo' i Yaku', ia sian sida bo murit-Ku.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Kalu isian i kuu mingkira' mangawawau sa'angu' menara, men olukonionmuu sabole umoruang mansaa' doi'muu kada' inti'ionmuu too sukup bo pangawawau menara iya'a kabai sian.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 Gause kalu komburi'na menara iya'a sian kabus niwawau, kasee pandasina nipoko wawaumo, mbaka' giigii' mian men nimiile' palimangon iya'a bo mongkolengkei i kuu.
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 Raaya'a bo mangaan taena, ‘Piile'! Mian kani'i nuntumbeimo nangawawau menara, kasee sianmo ia kabus niwawau!’
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Kalu sa'angu' tomundo' men isian sompulo' loloon surudadu bo poopapate tia tomundo' sambana men isian ruampulo' loloon surudadu, sabole men olukon wawauonna ia umoruang kutung mompoo'inarutikon too daa pokoonna mintimbangi tomundo' iya'a kabai sian.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Kalu inti'ionna se' sian tuaionna, sabole dauga'po oloa tomundo' iya'a, ia momosuu'mo mianna mimikirawar koi upa kada' sida pooka'amat.”
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Kokomburi'anna i Yesus norobu tae-Na, “Koiya'a uga' i kuu. Sianta sa'angu'po a men bo sida murit-Ku, kalu i ia sian mansapukon giigii' upa men ia tombonoi.”
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 “Timuson iya'a pore, kasee kalu nalambasmo, sida mbali' wawauon ma'asing soosoodo?
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Sianmo kana'na, mau bona ale' kabai se' bo pupuk. Mbaka' somo bo balo'konon. Daa tilingaan, imamat pore-pore!”
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.