Mateus 23
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Mia ka bogo na, ana Yesu mil ban tiniobi, naliko bunu kiano naiagagoano nalo, naio berinavo
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Be riano ka vonganei, naverloglogiano na tuboiano a Varisis nalo, nalo amidu Mosis jeleigio kam̃a aberial nioti na tuboiano na Atua kanano.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Mo verenio tibe na, ana tenene na kamiu monokanio kamiu kumonmonealo, kamiu kuvila tibe ka napano nalo aberenio. Mia kamiu kuvitakii re kialo bajago, bior nalo maka atum̃a ala tenalo nam̃a aju aberiio ka tomu dolu nalo.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Nalo aju aburonkar bereio tuboiano sesa nalo telabo na nalo ga amilaio, amila jikili laka, mia nalo ajutua tomu nalo ka aiagago kalo. A nalo aju amila im̃auano na jibe na ka nalo ajum̃a amison vite nalo na kiri teremi nalo laka ban tomu nalo, mia maka leleio asaaro ka aija tomu nalo ka avar bitiran vite nalo nene.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 “Nalo abarvar kalo m̃ele ka kialo im̃auano nalo, napano nalo amila jibe na ka mia avuru ga tomu dolu nalo miralo. Kamiu kuvial kialo bulusiveu nalo na amison Atua kiano Vivitauiano Lu juaio, ka mia m̃a amiorkario jua merinialo a mokojum̃alo nalo. Nalo ajidom ka kanalo monokanio ve tortoru loa tomu dolu nalo kanalo. Mia kamiu kuvial bunu ka abili iki m̃alo kulukoti na volkouano nalo terebievi laka. A abavavin m̃ele ka vite nalo nei, a ajidom ga ka tomu nalo avamenealo riviorio.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Ana ea bogo na jokoluolu a joomo ea yimo na volkouano bunu, nalo ajidom ka mia bogo nonovio nalo atutano ea tomu na tortoru nalo jelelo,
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 a verenio nalo aiel ea vioruru, mia nalo ajidom tomu nalo avatove kalo, a avio batitiglo averinavo ‘!Nao, kiaku naverloglogiano novo, kavijo bo o!’ Abavavin m̃ele ka vite nalo nei|alt="Phylactery Large-2" src="41_Mat23.5_PhylacteryLarge_2.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="23:5"
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 “Mia kamiu, kenemiu naver loglogiano takurano ga naruei, a kamiu kumitibe ka m̃aratavo takurano ga, mia verenio tibe na, kamiu kuvijamo ka re tomu nalo ka mia m̃a avio kamiu tai ka ‘Naverloglogiano.’
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Ana mia kamiu kuvio re toro na yetemeriba nei tai ka teta, bior kamiu be karamemiu takurano ga, napano naio jo mave.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 A mia kamiu kuvijamo ka re tomu nalo avio kamiu tai aver kube navurim̃araboiano na kialo bior kamiu kenemiu navurim̃araboiano takurano ga, naio napano be Naverikariano.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Mia toro napano naio be kenemiu toro na toru laka, mia monokanio naio rimei ve kenemiu toro na im̃auano ga.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Mia toro na naio ga bitirilar naio ka naio to mave, mia Atua rila naio to yetano. Mia verenio toro napano naio ga rila naio to yetano, mia Atua rivitirilar naio to mave.”
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 Ana Yesu mil dolu ka ga banlo, berinavo “!Kamiu Varisis nalo kamliko naverloglogiano na tuboiano, o-o! Kamiu kumila lelan kamiu toru laka, mia ve kirivova laka van kamiu, kanio kenemiu iliano nalo kirinovo, mia tiniemiu nalo abova, ajoron ruei. Tomu nalo ajidom amei jouro ea Atua kiano navenatuboiano, mia kamiu kumitu kumitetavoko morouo kalo ea miralo, ka mia nalo ajikia re ka amei jouro, mia mave kanio, kamiu bunu maka kuvitu kumei jouro. Kamiu kubova ruei. Kamiu kumitum̃a kuburu kenemiu volkouano nalo terebievi laka, mia be sibiano ga, bior ka bogo nene ga mia kamiu kumitum̃a kumijubolibo lili taanou nalo nei, kam̃a kubina ka kialo saba nalo. Bior tena, mia kenemiu tibureiano sikili lie vo.
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 — ausente —
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 — ausente —
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 “!Kamiu navurim̃araboiano nalo, kamiu miremiu bono ga. Mia kumila lelan kamiu laka, mia rivova laka van kamiu. Ea bogo napano tomu nalo aber titai ka rila kialo verikariano tu sikili, mia ver averenio ‘Kiniou neber riano, Atua kunuano Lu yako jo,’ a karina, ala korov verikariano nei bereio, ana kuberenio ‘Nina maka ve titenia.’ Mia verenio averinavo ‘Kiniou neber riano, niogo nalo na ajua Atua kunuano Lu joomo, nalo na aju,’ mia kamiu kuber iliano na naio jikili laka, maka ajikia ala korovio bereio.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Aire tomu nalo, kamiu miremiu bono, a pariparimiu nalo amiavovu. ?Venia napano naio be lu laka: niogo nalo, p̃elina Atua kunuano Lu napano naio mila niogo nalo abe lu?
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Mia verenio toro tai riverenio ‘Neber riano, boda naio yako jo,’ kamiu kuber iliano nei be kurano ga. Mia verenio naio riverenio ‘Kiniou neberii riano, sida na naio joa boda,’ mia kamiu kuber iliano nei jikili laka, toro tai maka rijikia rilakorovio.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 !Jibe kanio napano neberiio ruei, kamiu kube merebono riano! ?Venia naio be lu laka: sida napano joa boda p̃elina boda na mila sida nei be lu?
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Monokanio kamiu na kuvitilubar vite nalo nei, bior verenio toro tai naio jo jiloglog boda ka rila kiano iliano nei tu sikili, mia naio jo jiloglog bunu bija sida napano joa boda nene.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 A toro napano ver jom̃a jiloglog ban ea Atua kunuano Lu, naio jo jiloglog bunu bija nana naio be kanano yimo nene,
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 ana toro na jom̃a jiloglog mave, naio jom̃a jiloglog bunu bija jobaro lu na Parinio tubo lu na toru kanano, tenene naio jom̃a jiloglog Atua garuei memedu.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 “!Kamiu naverloglogiano na tuboiano kamliko bunu Varisis nalo, o-o! Kamiu kumila lelan kamiu toru laka, mia rivova laka rivan kamiu. Kiniou nemijikia napano kamiu kumitum̃a kubitii bo julaka, ka verenio mia kuvar semiu sinaniano ve duelimo, mia ve takurano monokanio rivan ea Atua Kunuano, tibe ka napano tuboiano naio jom̃a berenio, a kamiu kumitum̃a kumila jibe na ka kenemiu saba nonovio nalo, rivano-o rivokar bunu m̃am̃esi na kiritavarvasu nalo a vite nalo bunu napano javukia m̃arsili nalo. Mia vite tomormoruo nalo napano tuboiano naio berenio, kamiu maka kuvisidomial leleio, tibe ka napano naio berenio berinavo kamiu kumemedu rivu, a kamiu monokanio tiniemiu riia kulo dolu nalo, monokanio kamiu kuvokar kenemiu verikariano. Verenio kamiu kuvisidom kuvokar sikili vite nalo na kiritavarvasu, naio bo ga, mia vite nalo na tomormoruo nei naruei bo ka kamiu kuvitum̃a kuvilaio garuei, ana makanio.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 “!Aire tomu nalo, kamiu navurim̃araboiano nalo, kamiu miremiu bono ga! Kamiu kumitum̃a kumila jibe na kanio napano bogo na ana kamiu kumunu saba, mia kamiu tiniemiu maio jikili ka mia kuvilaluvu re ka kuviovolar nionono tai napano mijoru batove ea kenemiu baja nalo, mia kamiu maka kuvial kar ka kumdidiomo belia kamel napano joaio.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 “!Kamiu naverloglogiano na tuboiano bija Varisis nalo bunu! Kamiu kumila lelan kamiu toru laka, mia rivova laka rivan kamiu. Kamiu kumitum̃a kumitakii vatitig tuboiano nalo napano kiritavarvasu nalo tivelinio ka sekoniano na kenemiu baju a baja nalo, naruei kamiu kuberiam̃a kenemiu vite nalo nonovio ameravo bo ruei. Mia kenemiu baju nalo nei abujo ka sinaniano na vinauano napano kamiu kubario ea bajago na yebekavoano.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Kamiu Varisis nalo, kamiu miremiu bono riano. Verenio kamiu kuvisidomii ka kenemiu baju a baja nalo ameravo rivu bogo nonovio, mia kamiu kuvisonlo re bunu ka sinaniano nalo napano kenemiu kariano juaio.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 “!Kamiu naverloglogiano na tuboiano bija Varisis nalo, o! Kamiu kumila lelan kamiu toru laka, mia rivova lie vo van kamiu. Kamiu kumitavukia m̃artanbo napano amiovovua miuvu meravo kirinovo bo jel tavio, mia vajoomo nene naio bujo ka buriu na tomu nalo napano am̃arm̃aro, bija mokotenalo napano ajorono.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Jibe na, bogo na tomu nalo aial tavio na kamiu, mia nalo amijikia averenio kamiu kumemedu bo, mia makanio, vajoomo na kamiu bujo ka juboluboiano a kariano nalo.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 “!Kamiu naverloglogiano na tuboiano nalo bija Varisis nalo! Kamiu na bogo nonovio kumil ka kuluniomiu ga. Mia rivova lie vo van kamiu kenemiu jidomiano nalo beve juo. Kamiu kumitum̃a kubitikar vatitig m̃artanbo na naverialiano nalo re nua, a kamiu, kumiovovua bo bunu puruveru na sidomkariano na tomu memedu nalo, ana jum̃abe: ?Kamiu kuberiam̃a kumemedu kamliko nalo na a?
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Mia kamiu kumitu kuberinavo verenio kamiu kumeul nua ruei ea bogo na korobimiu nalo, mia kamiu maka kuvijikia kuvijurukar nalo na ka bogo napano nalo amuebinvin Atua kiano naverialiano nalo re nua.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Mia ea kenemiu ilisibiano nei, kamiu kumitum̃a kumil lelan kamiu bereio ga, bior iliano napano berial ka kamiu kube bajulukuti memedu na korobimiu nalo na amuebinvin naverialiano nalo.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Mo bo ga, kamiu kuvim̃au bo ka rivano-o, kamiu kuvila von ka kuvila nonovio im̃auano na korobimiu nalo nei ajikario nanua bogobe ruei.”
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Naruei Yesu mil jikili kia ga banlo, naio berinavo “Kamiu kumitibe ka maro nalo garuei memedu. ?Kamiu kuberiam̃a mia kumijikia kuvuro ka kenemiu vironiano na ea vio na jogvaiano? !Maka leleio!
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Verenio mia kiniou neiila naverialiano nalo aviedu, vija tomu napano abe masou bo ka Atua kiano iliano nalo, a vija bunu naverloglogiano na tuboiano nalo, verenio aviedu ea kamiu, mia kamiu kuvuebinvin tealo am̃aro ea m̃akolkolo, a tealo mia kamiu kuvitivlo ea kenemiu yimo na volkouano nalo, a mia kuvijili bulaglo ea kenemiu m̃arkomeli nalo.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Mia kamiu kuvila tibe na kalo dam̃ariga rivano-o, mia kamiu naruei kuvokar vironiano na m̃ariano na tomu na memedu nalo nei aviniu napano korobimiu nalo nanua amuebinvinlo. Tenei jikar ea Epel, na naio maka rila titai napano tokor leleio, binimei bokar Sakaraia, na Parakaia kenerinio, naio napano korobimiu nalo amuebin naio jo vaataro ka boda, joomo ea Atua Kunuano Lu.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Riano kiniou neberii ka kamiu, mia vironiano na m̃ariano na tomu nalo nei, mia rivokar kamiu, napano kumeul kia ga vo vonganei.”
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Ana Yesu jegi bior Yerusalemo, ana naio berinavo “!Yerusalemo-o, Yerusalemo-o! ?Bior vaio ana kojom̃a komuebinvin naverialiano nalo, a kojuba binvin nalo napano Atua miilalo abiedu easo? Va telabo kiniou nejidom nodu jum̃aku selvivko kiamo tomu nalo, tibe ka tu sabarou buru kirikiti nalo abinimei ajuluku ea sibiano, mia kiamo tomu nalo maka asaaro ka kiniou.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Jau, komial na, Atua jo juvanso naruei, mia jau komei kove vio yauo kurano ga naruei.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Tenene na neber ka jau, mia kiamo tomu nalo aial re bunu kiniou bereio, rivano-o rivokar bogo napano mia nalo averenio bereio tenei, averinavo
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.