Atos 13
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Ea taara na namoneano nalo yako Antioko neibano, ana tomu tai nalo aju napano abe naverialiano nalo, a tealo napano abe naverloglogiano nalo. Nalo nei tai kalo kanalo sio jibe: Barnabas, a Simion Kuluniabene Bobogio, a Lusias na vio Saireni, a Manaen nei nanua m̃aratavo na Parinio Tubo Erot nalo amidular naio bogoti napano naljuo Erot abe kiritete kia ga vo, a naliko nalo na, Sol bunu.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ana bogoti tai, ana nalo nene naliko namoneano dolu nalo amondulu, ana aju amilotu ka Atua, ana Niununo Lu mil banlo, ber kalo berinavo “Kamiu kuvurular Barnabas naio Sol den kamiu vonganei, kuvitiri bulaglo ave juo ka ala im̃auano tai napano kiniou nejidom ka alaio.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ana iorou, amondulu bogo tai bereio ka abolkouo, ana nalo abokar Barnabas naio Sol pariparilo, ana amioakolo abe juo, bisi ana amiila bulaglo abano ka ala Atua kiano im̃auano.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Ana jibe ka napano Niununo Lu miila bulag Barnabas naljuo Sol jibe na, abe juo ajuvan vio Antioko, ana abatove ea m̃arkomeli nei Selusia napano jotano koyou, ana nalo ajel ea uauako tai, aba aboru ea uleule na Saipras.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Ea uleule nei, abe juo abauro ea burum̃ara bulukomeli na Salamis, ana naljuo aban ea yimo na volkouano nalo na kulo Ju nalo kialo, ana ajum̃a aberial Atua kiano iliano. Ana ea bogo na, Jone Mak bijurukarlo kia ga vo, ana naio jom̃a mijailo ka im̃auano.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Ana nalo tolu nei amiel ea uleule nei, abatove abokar togio dolu nene, ea bulukomeli dolu na toru nei Pavos. Ana ea vio na, amial toro tai napano mijikia mila m̃esi ka tomu nalo jo, napano naio be toro Ju tai, siano Baryesu, a abio bunu naio jel ea iliano na kulo Kris nalo kialo, aber Elimas. Toro nei naio jom̃a mila sibi janea vio, naio jom̃a berenio naio be Atua kiano naverialiano tai.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Ana toro napano m̃a mila m̃esi nei, naio be toro na toru tai bunu ea im̃auano na parinio tubo na uleule na, napano Sejes Poloso. Ana parinio tubo nei, naio be toro tai napano mijikia batitigio vite bo, ana bio Barnabas naljuo Sol ber amei aialio, bior napano naio jidom ka rijog Atua kiano iliano tai denlo.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Ana bogo napano naljuo abinimei, ana toro na mijikia mila m̃esi nei naio milidielo, milavio ka riverbure naljuo nei a jidom ka parinio tubo nei naio rudu re bunu moneano ea Yesu.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Naruei Sol, napano ajum̃a aber bunu siano aber Pol, naio binimei bujolou ka Niununo Lu, ana tiniamirano bitikar jikili ban ka toro nam̃a mila m̃esi nei,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 ana berkanio, berinavo “!Jau kobe Sim̃aro kenerinio memedu! Vite nonovio napano bo, mia jau maka kosidom leleio, ana jau kobujo ka sibiano a bajago va nalo ga. Atua kiano iliano nalo, jau kojom̃a kobilivilig lelario julaka ka rimei rive sibiano bereio.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Vonganei ga mia keial Atua jum̃ano rivokarso rimemedu. Vonganei ga mia jau miramo ribono, mia jau kojikia re keial legiano vesiou kija.”
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ana bogoti napano parinio tubo naio mial vite nalo nei, ana naio monea Atua kiano iliano, ana bogo napano Barnabas naio Pol aberloglog naio ka iliano lu nalo nei, ana naio miilo kanio, mialio bo mia bo. Pol kiano ieliano na jukamu|alt="Paul's first journey" src="GPS_Paul1-BW_Acts_13.tif" size="col" loc="Acts 13" copy="GPS" ref="13:1–14:28"
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Ana Pol nalo ajuvan vio Pavos, ana ajel ea uako abatove naruei abauro ea tanobuku nei Pamvilia, ana nalo amiel abano-o abokar bulukomeli nei Peka. Ana ea vio na, ana Jone Mak juvanlo, maka bunu takisorlo, mia naio ban bereio Yerusalemo.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Ana Pol naljuo Barnabas, ajuvan vio Peka, ana amiel naruei aba aboru ea tanobuku na vio Pesitia, aba abokar bulukomeli tai napano siano Antioko bunu. Ajua vio na, ana ea Legiano Lu, ana aba joomo ea yimo na volkouano na kulo Ju nalo kialo, ana ajutano naliko tomu nalo.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Ana navurim̃araboiano nalo amila lotuano, ba bokar napano abuluku Iliano Lu, ana nalo abuluku vivitauiano tai ea Mosis kiano tuboiano, a tai ea niosi na naverialiano nalo. Ana bogo napano vulukuiano nalo nei bisi, ana kulo navurim̃araboiano nalo abika den Pol naljuo Barnabas, aberinavo “Banalo, verenio kamjuo kumije iliano tai napano mijikia rijai tomu nalo kialo meuliano, ana mo kumemi numisidom kamjuo kuverialio van kumemi.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ana na Pol jumolu, ana buku jum̃ano, ber amelumu ka aje tilinielo ka naio ana mil banlo, berinavo “Mia bo, ana kiniou nejidom ka kamiu kulo Ju nalo, naliko kulo dolu nalo napano kamiu bunu kumonea kenememi Atua, kamiu nonovio kuvije tiliniemiu rivu ka kiaku iliano nei.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Kiado Atua nei, naio naruei napano bitiri bulag kiado kulo moruo nalo na beamu, a naio naruei napano mila nalo abinimei miroano laka ea bogo napano amim̃au kurano yako Ijivi, a naio ga bereio napano buru bulaglo den bogokouo nei, ea kiano burum̃ara moroano nei.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Ana naio burum̃arabo kalo aba tavio aban ea vio yauo, ana amiel ea vio na bano-o bokar yuka duelimo va veri [400], ana va telabo ka bogo na nalo ajum̃a abilig taakalo ka Atua, mia naio maka lele tuvanlo.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Naruei ka bogo napano abinimei abokar buruvenuo nei Kenano, napano Atua berkar ka mia rudu vanlo, ana naio jitig bulag bajulukuti aluo na kulo dolu nalo napano abinimei ajua vio nei ruei, karina midu borotano nene ban korobido nalo, abe boru kanio, ana aba ajua bokanio.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Jikario ea bogo napano abano be moti garuei Ijivi, binimei bokar bogo napano abano bereio jouro ea kanalo buruvenuo bereio, bokar titai jibe ka yuka duelimo toromomou veri duelimo va limo [450].
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Ana nalo aberinavo maka bunu asidom tubo nalo na jibe na, mia aber ka Samuel aberinavo naio rileal toro tai napano mijikia ve kanalo parinio tubo na toru. Ana Atua jiloglog Sol, Kis kenerinio, banlo, napano naio be bajulukuti na Beniamen kiano, ana Sol binimei be kanalo parinio tubo na toru na be moti garuei, ana naio be tubo kalo bokar yuka duelimo va veri [40].
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Karina, na Atua burular Sol bereio, ana bitirilar Teviti midu jeleigio, ana Atua jaaro toru ka Teviti, naio jo berii berinavo ‘Ea Teviti nei, Jese kenerinio, mia kiniou nemial ka nabokar toro tai napano kiano bajago jakii kiaku jidomiano memedu, ana nemijikia ka mia naio rim̃au tibe ka ga napano nejidomio.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Ana Atua naio berkar ban korobido nalo re nua nua nalo ruei, berinavo mia naio rudu toro tai ea tormoruo Teviti nei kanano bajulukuti, rudu naio van kito kulo Ju nalo, tibe kiado Ioruriano, ana vite nei Atua milaio ea toro nei Yesu ruei.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 “Beamu, bogo napano maka Yesu nei rimei vo, ana Jone Baruei jo mioliolu ban kito, berinavo ‘Kamiu monoka kuvilig kamiu, ana monoka kuvan ea varueiano.’
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Ana bogo na Jone vaataro ga ka rila nonovio im̃auano nalo napano Atua midu banio, ana naio jom̃a bika den tomu nalo, berinavo ‘?Kamiu kumisidomii kuberiam̃a kiniou nebe Naverikariano? Kiniou neber ka kamiu, kiniou maka leleio neve toro napano kamiu kumitu rorea naio nei, makanio. Mia na iorou ka kiniou, naio jo binimei kia ga nei, naio bo mia bo, a naio be lu laka, ana nemial jibe maka neve verare ka neve kiano toro na im̃auano, maka navare ka nava vaataro ka mia neivelar kiano kulubue na jaano.’ ”
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 Ana Pol ber kalo, berinavo “Kuru-aku nalo, kamiu tealo napano abe kulo Ju nalo memedu, napano kumaluvo ea bajulukuti na Epraamo kanano, a kamiu tealo abe kulo dolu nalo, ana kumonea kenememi Atua kumemi kulo Ju nalo, kiniou nejidom ka kamiu nonovio monoka kuvitilubar ka kito nei naruei, napano Atua jian iliano na ioruriano ban kito ruei, mila ana kiniou nojom̃a neberial ban kamiu nei.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Nalo na vio Yerusalemo naliko kanalo tomu na tortoru nalo, nalo maka lele avitilubar Yesu ea bogo napano naio binimei, a maka avitilubar ka naio be Ioruriano napano naverialiano nalo aberiio ea Iliano Lu nalo napano abuluku julaka ea Legiano Lu nalo. Tibe na, nalo maka avitilubario, mia amila ka naverialiano nalo kialo iliano telaboamei ave riano, bior nalo naruei ajibure kanalo Naverikariano nene nei aber naio monokanio rim̃aro.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Maka ajikia aleal titai napano rimemedu ka mia naio rim̃aro riviorio, mia ajikili ka Pailat ka naio monoka rijamo ka riverenio nalo amijikia auebinio.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Ana amila kikio jakii ga vaio napano naverialiano nalo aberialio bogbe nua ruei, napano aberenio mia tomu nalo ala van naio, rivano-o mia auebinio ea m̃akolkolo, ana iorou kanio amidu tati nene, aba amidu joa buluvai.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Ana Atua mila naio meul bereio den nam̃ariano,
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 ana ea bogoti tealo telabo kija, ana na naio jom̃a mioyoyotuba ka kanano tomu nalo napano beamu naliko naio yako Kalele, a napano ajakisorio abinimei mave Yerusalemo. Ana nalo napano m̃a amial Yesu jibe na ruei, mia nalo nene naruei ajum̃a aberveriio ban tomu nalo aberenio naio meul bereio den nam̃ariano ruei.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Mia vonganei, ea vio nei, kumemi juo nubinimei ea kamiu ka nuvar Lilianiano Novo nei rimei van kamiu. Kumemi juo nuberial ban kamiu, nuber vite novo nalo napano Atua berkario ban korobido nalo re beamu, berenio mia rila van kiano tomu nalo,
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 ana vonganei vite nalo nene abinimei abe riano ea kito ruei, kito kum̃abilo nalo, a ea kito kulo dolu napano kito romonea naio. Ana kito robokar vite novo nei ea kiado bogo ga, napano Atua miila Yesu binimei yetano ea yetemeriba nei, a mila naio meul bereio den nam̃ariano kar kito.
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Ana ea tivelinio napano Atua mila Yesu meul bereio den nam̃ariano, napano naio maka rijikia rivan bereio ea m̃artanbo, ea tivelinio nei iliano juo na Iliano Lu aberenio ruei. Ea iliano na be moti ana Atua berii jibe nei, berinavo
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Ana iliano tinene na tivelinio nei, naio joa Iouano tai bereio, napano toro napano jirio, naio mil ban Atua, berinavo
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 “Ana iliano nalo nei maka atum̃a averii tormoruo Teviti nanua beamu, bior karina napano naio mila Atua kiano im̃auano ban kiano tomu nalo, ban bano-o mia naio m̃aro garuei, ana ajivin jo bija korobinio nalo, ana mokotenano mon ea vio na bano-o mia menunu.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Ana iliano nalo nei aberii Yesu nei ga, aberii napano mokotenano maka riva rivova tibe na, mia Atua bitirilar naio meul bereio.”
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 Ana Pol naio berinavo “Kuruaku nalo, ver tibe na, kiniou nejidom ka kamiu monoka kuvijikia vatitigio vite nei, ka ea ga Yesu nene ga, ana Atua jo mila ban kitojuo berii naio biekokoa kiado vovaiano nalo bunu ruei.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Mosis kiano tuboiano maka lele rijikia rivurular kitojuo den kiado bajago na vovaiano, mia jau kei, napano verenio komonmonea Yesu sikili, ana mia naio rijelar kiamo bajago na kariano denso.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Tibe na, monoka kuvitikar vatitig kamiu rivu, bior ver makanio, mia kuvitibe ka napano naverialiano nalo kialo iliano tai berenio,
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 napano berinavo
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Ana Pol mil banlo bisi, ana na nalo aba tavio, ana tomu nalo abinimei abika jikili den Pol, aberinavo “Kumemi numisidom nuber ea Legiano Lu nei napano jo binimei, mia kamjuo kumei nei bereio ana mo kuverloglog kumemi lie vo ka vite nalo nei.”
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Naruei bogo napano Pol naljuo Barnabas aju abano, ana kulo Ju nalo telabo naliko bunu kulo dolu nalo napano abinimei ajibe kulo Ju nalo ruei, abinimei amiel ajakisor naljuo aban napano aber atukunu lie vo. Naruei atevi juo nene amil banlo, aberii kalo aberenio nalo monokanio avarkar tinielo lie vo ea Atua, a nalo monoka ala vonio ka ava joomo lie vo ea kiano tiniememiano.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Ana jibe ka napano nalo aberii ka Pol naio Barnabas ruei, ea Legiano Lu dolu napano binimei iorou, ana viobujo ka kulo Ju nalo, a viobujo bunu ka kulo dolu nalo ea bulukomeli nei abinimei vio takurano ga, ka aber aiagago ka Pol jom̃a mioliolu ka Iliano Lu na Atua kiano.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Mia bogo napano kulo Ju nalo kialo tomu na tortoru nalo amial tomu dolu nalo telabo nei, ana amijoku kanio, aju amil bova ka ga Pol, ajum̃a aberii ka tomu nalo aberenio naio jom̃a milasibi ga na.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Mia Pol naio Barnabas naljuo maka tinielo rimemebiju, naljuo aju amil toru ga, naljuo kanalo iliano ba jikili lie vo, ana aberii ka kulo Ju nalo nei, aberinavo “Kumemi numial memedu ka mia Iliano Lu na Atua kiano napano kumitum̃a nuber ka kamiu, rimei rivokar kamiu kulo Ju nalo ve moti, beamu ka kulo dolu nalo. Mia maka kuvisidom kumoneaio, ana kumitum̃a kubuku searia bulagio ga bano, javukia napano maka bunu kuvijikia kuvokar meuliano na maka rijikia ribisi. Mia bo ga, jua ga kamiu, mo ver tibe na mia kumemi nuva nuvioliolu ga van nalo napano maka ave kulo Ju nalo.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Bior napano Iliano Lu tai berenio ruei napano kumemi monoka nuvila tibe na, napano Atua naio berenio, berinavo
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Ana bogo napano nalo na maka ave kulo Ju amijog iliano nei, mia nalo amijog bo toru laka biorio, aberinavo “!Tomnei, Atua kiano iliano nei naio bo mia bo, koig kumemi tiniememi jiio-o mia!” ana nalo napano Atua berkarlo ka mia avokar meuliano napano maka rijikia ribisi, nalo nei naruei amonea Yesu ea bogo nei.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Ana jikario ea bogo nei, Tubo kiano iliano jom̃a mijiajian janea vio nonovio ea tanobuku nei.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Mia kulo Ju nalo napano amijoku aba amial tire nalo na tortoru nalo ea kialo yimo na volkouano, bija navurim̃araboiano na m̃arkomeli nei, ana amil banlo amila searo ea kanalo jidomiano, ban bano-o mia tomu na tortoru nalo nei amiila tomu nalo aba amijil lar Pol naljuo Barnabas den kanalo vio.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ana bogo napano naljuo aju aba tavio, ana naljuo amila kijokijo tai ban nalo na m̃arkomeli nei, nalo amijuba kon yevi na m̃arabo napano jua jaalo.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 mia naiagagoano vou nalo napano aju yako Antioko, tinielo jaaro toru, a Niununo Lu binimei bujolou vatitig ealo.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.