Mateus 5
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Avore, Iesu aná natofo jede gerurie-gea, umó aria vitia, ooto diva asumbuturie. Aghade, unda ambo nimbi undava desiturieta,
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 umó tutuno ea, númane iruguturota, eghá ririe,
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Dibe durumugari enembonu God kaifa eta rouvia-du,
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Jii rirota vitia enembodu rere, God na númane tavo tatau aita rouvia-du,
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Durumugea vitia enembodu rere. God donu be gajiturota utaita riria-nu ambova baita rousua-du,
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 God da uno egegaita baimana itatama eta rousua enembodu rere.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Kokomanami mema bouvu utota nundubea gia doadua enembodu rere.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Neno roo simbugea vitia enembodu rere.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Siriri utari kakatodu rere,
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 God da uno eta rousua enembodava
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 Nímane avona amó gaabee egegadora-du, natofomi nímandu tauga kavavana dibe beva regegadua o mema bouvu nímandava utadua o nímanda tamova gaga gavera regegadua-du, gangoro egegadi rere!
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Feroveta seibe nímanda dibe kena fufuguturia-dava beago, mema bouvu dabako aghagonu ututurie. Tago, nímanda mino jojabe uutuva vitia-nu utota baita rosora-du gangoro egegadi rere.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Nímane ená endava vitia enemboda ireri aghago re. Tago, ireri musisi ea, sororo ea ya vivi sidara adua mo, daiyagha ata-gea, unda vivi rekago siroradu? Umó rekago eini-eini dumeniva jijimu ari jo inono irambi re. Amindu fugota, enemboda ekami fatia dasaita rouvie.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 Bogu naa ooto itiva dighiaveta, enembo gigigeta rousua aghago, nímane ená endava vitia enemboda unana aghago ea vitera-du, nímandava unana bubugaita rousue.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Aghago, enembo eini avona jo nanefa dungea bua, ovumi afuregambi aita rouvie. Tago, aná nanefa dungea bua, unda nanefa jirari sinakefiva itota, aná kambova enembo nanjogodu unana utaita rouvie.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Gari dabako aghago, nímanda ari taubana manenu gerurota, Afa uutuva vitia-nu raga regegari-du rirota, do-gea, nímanda unana enemboda dibeva janimboe!”
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 “Amó, Agho Dari Moses da gefiria, kotú gaga nanjogo feroveta maneda gegembuguturia-nu, jo seghaita furambi re. Tefo, númane donu riria-da bee ata sirorari-du etere.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Amó nímandu gaa bee rere, uutude endade sidara aita rouvia-da dibeva eini-eini nanjogo Agho Dariva gembari vitia, itoko eini jo sidara ambi aita rouvie, anada bee dano siroraita rouvie.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Enembo eini avona ená agho dari ijoko eini bejuturota, unda komana eini aghá ari-du irugadua mo, uutuva God da natofo* kaifa ariva, umó aná ijoko bee aita rouvie. Tago, umó avona ená agho dari ea gerurota, enembo aghá ari-du irugadua, umó uutuva God da natofo kaifa ariva, jojabe aita rouvie.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Amó nímandu rere, nímanda aito fugari jo Moses da Gaga kaifa ari, kotú Irugari Kakatoda* aito fugari serigambi adua mo, nímane uutuva God da natofo kaifa ariva jo terambi aita rosoravore.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania enembo eini data amburauveta, atá enembo avona enembo eini data amburadua, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie.’
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Tago, amó nímandu eghá rere, enembo avona unda jamenade neno akuago adua mo, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie. O avona unda jamenadu tauga kavavana radua, aná embó bua kanisera* maneda dibeva koto aita rousue. O ‘Indava taubana eini tefo re!’ radua mo, aná embó sei aná ari akokogo mino utari kambesi unda ivarida utuvako bee ea vitie.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Amindu rea, imó avona inda vesa dungari farova itaita urota, inda jamenadu ari akuago eini urera-nu nundubadora mo,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 inda vesa aná faro dibeva doa, sei kaverea ii, inda jamenadava inda ari akuago isagha ea doa kaverea fu, inda vesa God dava utadi!
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Gaga eini mo, inda komanagha besiga ata, imonu koto aita radua mo, koto kambesiva bubambi-da dibe kena emboro rorova irurota, inda komanagha gaga rea simbuge! Aghá ambi adora mo, imó bua irurari katoda ingova utota, unona imó bua dibura kaifa kakatoda ingova utota, bua diburava gajaita rouvie.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Amó nímandu gaa bee rere, imó diburava irirota, irurari katomi guri donu utari-du radua-nu, dano utua sidara adora mo, imó doata kaverea bubaita roravore.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata!’
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Tago, amó nímandu eghá rere: enembo avona evetu eini gerurota, muu undadua, aná dara re. Aná embó seibe unda neno roomi komanada evetugha viro kombo etue.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Amindu inda dibe ingo bee kenami ata, imó ari sembago adora mo, gunjia bua doa fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradua, aná akuago re.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Dabako aghagonu, inda ingo beemi ata, imó ari sembago adora mo, tafugea fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O ingo anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradora, aná akuago re.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: enembo eghá reaveta ningita rosoravore, ‘Embó avona, unda evetu doaita nundubadua mo, umó bee dodu unda evetu doaita rouvia-da ingiso gembua evetudu utota bata-gea, ninengota yaita rouvie.’
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Tago, amó nímandu eghá raita rore, ‘Embó avona unda evetu komanada embógha viro kombo kasava ambi irirota, dinunu dumenidu rea, umó doata, rekago vai adua, aná aghá aita rouvia embómi ata, God da dibeva aná evetu viro kombo kasava ari evetu aghago aita rouvie. Dabako aghago aná baitura avonu yagera adua, umó beago, God da dibeva kasava viro kombo ari embó aghago aita rouvie.’
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Amó rekago rere, God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania nímanda be anogha gajiturera-nu, bebejegata! Nímane Jojabeeda ragarova be anogha gajiturera, aná kaifa ea goghó egege!’
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Tago, amó nímandava raita rore. Mania komanami inda gaganu gaabee ari-du rirota, avoda ragarova be anogha gagajegata! Uutuda ragarova jo be anogha gajambi aita rosoravore.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Kotú endada ragarova beago mania be anogha gagajegata! Aná God da eka jirari kambesi re. Kotú, mania Jerusalem da ragarova be anogha gagajegata! Aná Kini Jojabeeda bogu naa re. Jo inda tofo irambi re.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Kotú mania indufa inda beforoda ragarova be anogha gagajegata! Anada bee mo, imó jo ata, fouma eini bondero vitari inono irambi re.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Avoreta, tumanadu gaa bee nuenembo rege, enembo imó gaabee egegoe! Amindu ‘Avore’ radora mo, aghá ege! O ‘Tefo’ radora mo, mania aghá ata! Enembo inda gaga gaabee ari-du, avoda ragarova be anogha gajeta rora-da nundubari, aná Satan davareta futa rouvie.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Avona unda komanada dibe ga soiki adua, mino unda ga soiki ege! Kotú avona unda komanada di data boradua, mino unda dege, boroe!’
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Tago, amó nímandu eghá raita rore. Enembo avona indú sembago adua mo, mania mino ata! Enembo einimi imó ingo bee kena ofova dadua mo, kavere-gea, yoveniva beago dae!
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Kotú, enembo eini imó bua ya, koto urota, inda asugari tuvanu baita radua, do-gea etova asugaride dano bae!
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Kotú enembo avona unda eini-eini fumbua, roo mendó dabako yari-du radua, fumbua roo mendó ungagha ii!
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Kotú enembo indava eini-eini einidu benunu adua, aná utu! Kotú enembo eini avona indava eini-eini donu bua jijimu ea utaita radua mo, do-gea bae!
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Inda komana tẽtãnu neno rururota, inda gitofonu injigha ege!’
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Tago, amó nímandu eghá rere. Nímanda gitofo neno rururota, nímandu bouvu mema ututuradua enembodu, benunu egege!
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Aghá egegadora, nímanda Afa, uutuva vitia-mi enembo sembagode taubanadedu fefera utuaveta janimbeta rouvia, kotú boruma beago taubanade sembagodedu utuaveta voreta rouvia, aghagonu urota, unda sasingu bee aita rosoravore.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Atá, nímane takesi bari kakatoda eta rousua aghagonu urota, enembo nímane neno rururadua nuenembo neno bubugadora, bee dodu God anada mino eini utadu?
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Dabako aghago, nímanda ikoko mendi nuenembo ghanena ea, numonde uumo egegadora, nímane jo Afada Gaga ningambi enemboda aito fugari itoko serigambi egegaita rosoravore.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Nímanda Afa uutuva vitia-dava dinunu eini tefo bee tefo re. Amindu rea, nímane beago aghagonu egegadi rere!”
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.