Mateus 22
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Iesu tutuno ea, rekago númandu kasia gaa dumeni rirota, eini eghá ririe,
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “Enembo God unda natofo* kaifa eta rouvia-va terari, aná eghá re. Kini eini unda mendida evetu yagera arida banau simbugetue.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Aghá ea, unda banauva furari-du aghi jufiria enembonu rata fufugari-du rea, unda sabua* kakato ninengetueta igigetue. Tago, aná enembo furari injigha egegetue.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Etua-du, unda sabua kakato dumeni ninenguturota, eghá retue, ‘Númane avona fufugari-du aghi jumbera enembodu, eghá regege, “Amó anda banau simbugetore. Anda oka burumakau anamaka kotú memendi korodugo mane dea burea, eini-eini dano simbugea, sidara etore-gea, yagera ari banauva fufugari-du rere!” ’
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Tago, fufugari-du retua enembo, númane gaa ningambi númanda uno burova seserigetue. Eini aayova iyeta, eini unda gugua-ghayafami guri ata sirorari-du iye.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Aghá egegetueta, dumenimi erea, unda sabua kakato nandia, númandu mema ututuguturota, dedegetueta, ambubugetue.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Aghá egegetua-du, kini neno bee sembago etue-gea, unda mene-mene ari kakato ninengetueta iya, unda sabua kakato dedegetueta ambubugetua enembonu, detueta ambubugetueta, númanda bogu naa dudungegetueta, evia sidara etue.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Anada ambova, unda sabua kakatodu retue, ‘Yagera ari banau aná simbugetore. Tago, banauva fufugari-du retora enembo dano akokogo re. Eini jo furá anda banau undari inono irambi re.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Amindu igige, emboro jojabeva desea irota enembo nanjogo gigigadora-nu, aghi egege, anda banauva fufugoe!’
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Aghá retua-du, unda buro kakato iya, emborova jijireguturota, númanda gigigetua enembo, taubanade akokogode dano bieta fufugetua-mi, aná yagera ari banauda kambo esega enembomi beda etue.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Aghade, aná kini unda esega enembo ghanena aita rea, etia terua gia tanana etua mo, anava embó eini etia, umó jo yagera ari banauva furarida asugarinu asugambi re.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Aghá gie-gea, undava uriga eghá etue, ‘Mambu, imó daiyagha banauva furarida asugarinu jo asugea, enava furambi eto?’ aghá retue-tago, umó gaga mino donu jo rambi re.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Aghade, Kini unda buro kakatodu retue, ‘Unda eka ingo bundia isaghava fufuge-gea, bingoiva vorea, memagha diitu kirisa-karasa urota, jii rirota iroe!’
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Anada bee mo, God na enembo oruabe aghi eta rouvie. Tago, dabako ungagha aghago terari-du gategeta rouvie.”
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Aghá riria-du, Moses da Gaga Kaifa kakato* aria, danode desea, ya Iesu kuvirota, gaga sembago rasueta, umó bua koto arida emboro sirorasua-nu nundubuturota, manaka gaegeguturie.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Aghá rea, númanda ambo nimbi dumeni Herot da noni dumenide dano ninenguturieta aria, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, námane gigigeta rosore, imó embó taubana bee re. Aghá-gea, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Amindu, inda nundubari rege, niningigore, namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Tago, umó kuvia gaita fufuguturia-nu tanana urie-gea, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane aghagago egegeta rosora enembo re. Dodu amó rekukuve?
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Takesi ututa rosora-da guri* eini bofu gare!” aghá ririeta, undú guri eini ututurie.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Ututurieta bua gerurota, uriga urie, “Ená guri tamova imumude ragarode avoda ro?”
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Aghá ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó númandu ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná undú ututuge, bae! Kotú, God da tofo aná God du ututuge, bae!”
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Aghá ririeta niningigea, númane bee duduku-dadaka egegea, umó doa igiguturie.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Fefera dabako aghade, Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanena furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie,
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 “Irugari kato, Moses namonde andú eghá ririe, ‘Embó eini evetu bua, mendi sasingu sirorambi irirota amburadua, unda jamena einimi unda dorunu foite ata, mendi sasingu siroradua mo, aná amburari embóda sasingu asue,’ aghá ririe.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Namonde kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturieta aná doru unda ikokomi foite urie.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ari dabako aghago unda ambodava siroruturie. Aghago unda ambo einidava siroruturie. Kotú aghagonu sirorututa iya, mendi ambo jetukodava beago aghá siroruturie.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Aghá ea sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Avore, númane dano 7 aná evetu dabako ananu yagera egeguta-du, ambova jebugea erari feferava mo, umó avoda evetu adu?”
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímanda serigari gaa reisi-reravore. Aghá rera-da bee mo, God da Gaga gembari vitia-de God da anode nímane jo gigigambi viteravore.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Amburarivareta jebugea erari feferava, númane anera aghago ea irirota, jo vai ambi kotú yagera ambi aita rousue.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Tago, enembo amburarivareta jebugea erarida gaga, God unda bemi riria mo, nímane irugea gigigambi ra?
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Reisi-gerore, amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie.”
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Aghá ririeta niningigea, natofo jede Iesu da irugaridu bee duduku-dadaka egeguturie.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Iesu ririeta, Sadyusi* enembo gaa bee sidara uria-nu Moses da Gaga kaifa kakatomi* niningiguturie-gea furia, Iesu dava danode desituturie.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Númanda rorova Agho Dari irugari kato* einimi erea, Iesu kuvia gaita rea, uriga eini eghá urie,
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 “Irugari kato, God da Agho Dari rova agho dari jojabe mo, doro?”
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “‘Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, kotú inda nundubaride dano neno bu!’
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Ená retora, aná Agho Dari bouvu bee kotú jojabe re.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Kotú anada tuva aghago eini evere. ‘Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Ená Agho Dari ungagha irugetora, aná Agho Dari nanjogo, kotú feroveta mane gaga nanjogo gefiria-da roro tutumbu re.”
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* jo tará egegambi danode desea irieta, Iesu númandu uriga urie,
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 “Regege, ningore, God na embó eini ninengota furari-du riria mo, avoda mendi ro?” aghá ririeta, númane, “Devit da Mendi re,” regeguturie.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímanda reisi-rera gaga, kotú Devit da undufa gefiria gaga, jo furá mendó dabako ambi vitie. God da Asisimi Devit sonembetueta, God da utaita rouvia Embónu gaabee urota, undú, ‘Umó anda Jojabee re,’ gefirie. Devit da gefiria gaga, aná evere:
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 ‘God, unona anda Jojabeedu ririe,
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Atá, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?”
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Aghá rea sidara uria-da ambova, enembo eini jo erea, unda gaga riria-da mino regegambi re. Kotú anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.