Lucas 14

Fanamaket Baibel (BJP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na nenge Biingen Mangeh, aunbiing Iesu i kau isi ien na fel ken nenge laulaumet ken foron Farasi, fanu ri ka lala luun matri lo.
1 Num sábado, ao entrar Jesus na casa de um dos principais fariseus para tomar uma refeição, eles o estavam observando.
2 Nenge kaltu i sutsut e fo, tinawii na mata Iesu.
2 E eis que diante dele se achava um homem hidrópico.
3 Iesu ka giliim ke ka diik foron Farasi turan foron tom tasum na nagogon aragii, “Arafah, na nagogon i tortores le rin fafaliu na Biingen Mangeh, le biil?”
3 Então Jesus, dirigindo-se aos intérpretes da Lei e aos fariseus, perguntou:
4 Isau le biil ri orek. Ke Iesu ka pose lon kaltu ae, ka faliu u ke ka wuun ufu.
4 Eles, porém, não disseram nada. Então Jesus pegou na mão daquele homem, curou-o e o mandou embora.
5 Iesu ka diik ri aragii, “Male tikas lo gam, ke kalalik le nenge bulmakau kia i luut siluung na toh na dan na Biingen Mangeh, ke arafah, biil in sangar sape na dat ufu?”
5 A seguir, Jesus lhes perguntou:
6 Biil ifasi rin kiliis u ini ti orek.
6 A isto nada puderam responder.
7 Aunbiing Iesu i par foron ses ri tim pes foron nian kiiskiis ae na famu, ka fas ri ini orek fatoftof igii:
7 Reparando como os convidados escolhiam os primeiros lugares, Jesus contou-lhes uma parábola:
8 “Male tikas i sising o una inen ken fakekel fuuh, gong o kep nian kiiskiis ae na famu, tarama tikas ae kiiskiis kia i laumet lo wo, ri sising u sabin una inen ae.
8 — Quando alguém convidá-lo para um casamento, não sente no lugar de honra, pois pode haver um convidado mais importante do que você.
9 Ke ier ae i sising ta kamu una inen ae, ka la usuf o ma ka fas o aragii, ‘Kang tinawii, ma ier igii ik kep salam.’ Ke on matlawen ma ok kiis mang tom na nian kiiskiis ae na mih.
9 Então aquele que convidou os dois dirá a você: “Dê o lugar a este aqui.” Então você irá, envergonhado, ocupar o último lugar.
10 Isau le aunbiing ri sising o una ti inen, la ma ok kiis na nian kiiskiis ae tom na mih, isi kaltu ae i sising ta wo ik la ma ik fas o aragii, ‘Talang, kang una nian kiiskiis ae na famu.’ Ke in sik asam na matan fanu tikii ae na inen ae.
10 Pelo contrário, quando alguém convidá-lo, vá sentar no último lugar, para que, quando vier aquele que o convidou, diga a você: “Amigo, venha sentar num lugar melhor.” Isso será uma honra para você diante de todos os demais convidados.
11 Se i falaumet u tom, God in fasabiro u, ma se i fasabiro u, God in falaumet u.”
11 Porque todo o que se exalta será humilhado; e o que se humilha será exaltado.
12 Iesu ka fas ier ae i sising pes ta u aragii, “Aunbiing o tel nenge inen, gong o sising pes foron talam, foron tuamlik, foron sikinting lo wo turan fanu ae ifuun e minsik kiri ae fatat o. Male on tel u arae, ke ri sabin rin sising pes o isi rik kiliis fafen kiam.
12 Depois Jesus disse ao que o havia convidado:
13 Isau le aunbiing o tel nenge inen, ke on sising pes foron lauu, fanu ae baban fo ri i met, foron peo ke foron kut.
13 Pelo contrário, ao dar um banquete, convide os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos,
14 Male on tel u arae, ke on kalok, wara le biil ifasi rin kiliis fafis u usuf o. God tom in kiliis fafis u usuf o na biingen apaptifis ken foron tom tortores.”
14 e você será bem-aventurado, pelo fato de não terem eles com que recompensá-lo. A sua recompensa você receberá na ressurreição dos justos.
15 Neng lon fanu ae ri kiis ta tura Iesu, ka ongen u ke ka tarah, “I kalok e kaltu ae in ien na tel inen na matanfuntih ke God.”
15 Ao ouvir tais palavras, um dos que estavam à mesa com Jesus lhe disse: — Bem-aventurado aquele que participar do banquete no Reino de Deus.
16 Iesu ka kiliis u aragii, “Nenge kaltu i geges isi tel nenge tara inen ke ka sising fanu fuun isi rin tapiek.
16 Jesus, porém, respondeu:
17 Na biingen tel inen, ka wuun fafauun kia le in fas fanu ae i sising ta ri, aragii, ‘Gam la mang ugapiek, wara le foron tier tikii ka geges tah.’
17 À hora da ceia, enviou o seu servo para avisar aos convidados: “Venham, porque tudo já está preparado.”
18 “Isau le ri tikii ri ka tel marmarsan orek bin. Neng famu ka tarah, ‘Igii sau ia fiil nenge sun nanal una mok kiak. Kiskam, iak la ta bii isi par u.’
18 Mas todos eles, um por um, começaram a apresentar desculpas. O primeiro disse: “Comprei um campo e preciso ir vê-lo; peço que me desculpe.”
19 “Neng sabin ka tarah, ‘Igii sau ia fiil nenge sangful e bulmakau kiak una foim. Kiskam, iak la ta bii isi iak tof ri.’
19 Outro disse: “Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; peço que me desculpe.”
20 “Ke neng sabin ka tarah, ‘Ia am fakekel sau, pesu biil ifasi ian la.’
20 E outro disse: “Casei-me e, por isso, não posso ir.”
21 “Fafauun ae ka fis ke ka fas laulaumet kia ini foron orek ae. Laulaumet kia ka kut e bala ke ka fas fafauun ae aragii, ‘On sangar sau una foron saltih ke una foron sunsun sal na maleh ae ke ok telpes foron lauu, fanu ae baban fo ri i met, foron kut ke foron peo.’
21 — O servo voltou e, contou tudo ao seu senhor. Então, irado, o dono da casa disse ao seu servo: “Saia depressa para as ruas e becos da cidade e traga para cá os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.”
22 “Namih, fafauun kia ka tarah, ‘Tara kaltu, sani o fas ta iau ini, ia ka tel ta u, isau le imel biitom e mua na fel.’
22 Mais tarde, o servo lhe disse: “Patrão, já fiz o que o senhor mandou, e ainda há lugar.”
23 “Laulaumet kia ka fas u aragii, ‘La una foron saltih ke una foron sunsun sal na topormok ke ok fangongos pes ti fale fanu sabin ugapiek, isi fel kiak ik fuun.
23 Então o senhor disse ao servo: “Saia pelos caminhos e atalhos e obrigue todos a entrar, para que a minha casa fique cheia.
24 Ia fas gam, biil tikas lon fanu ae ia sising famu ta ri, in tof ti inen na inen kiak, biil.’”
24 Porque digo a vocês que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.”
25 Tara gur na fanu ri la tura Iesu, ke Iesu ka giliim usuf ri ma ka tarah,
25 Grandes multidões acompanhavam Jesus, e ele, voltando-se, lhes disse:
26 “Male tikas i ier isi mi lo iau, isau le i lala ier tom isi tama, tina, antu, berberat kia, foron tualik, foron fenelik ke liu kia tom, ma biil isi iau, biil ifasi in tapiek kalalik na fafausum kiak.
26 — Se alguém vem a mim e não me ama mais do que ama o seu pai, a sua mãe, a sua mulher, os seus filhos, os seus irmãos, as suas irmãs e até a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Ke se biil i kusep aupaket kia tom ma ka mi lo iau, biil ifasi in tapiek kalalik na fafausum kiak.
27 E quem não tomar a sua cruz e vier após mim não pode ser meu discípulo.
28 “Male tikas lo gam i ier le in tel nenge fel ae i dolo ubase na mawe, famu in kiis fofo bii ke ik wol tole u, le infis e pitkalang in fasi una farop fel ae.
28 Pois qual de vocês, pretendendo construir uma torre, não se assenta primeiro para calcular a despesa e verificar se tem os meios para a concluir?
29 Male biil in tel u arae, ke in tanwara ta sau ma biil in farop u. Ma fanu tikii ae ri par fel ae, rin morot ini kaltu ae.
29 Para não acontecer que, tendo lançado os alicerces e não podendo terminar a construção, todos os que a virem zombem dele,
30 Rin tara aragii, ‘Ier igii, i tartar u le in tel fel ae. I tanwara ta sau ma biil mang ifasi in farop u.’
30 dizendo: “Este homem começou a construir e não pôde acabar.”
31 “Male nenge king i ier isi fapaket turan nenge king, famu in kiis fofo ma ik wol rokap bii. Arafah, nenge sangful e arip e tom fapaket kia ifasi rin fapaket turan iwu e sangful e arip e tom fapaket ken nenge king?
31 Ou qual é o rei que, indo para combater outro rei, não se assenta primeiro para calcular se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Male biil ifasi, ke in wuun ti fale fanu isi tel ti orek una fatapiek siaroh turan king ae, aunbiing i tapak biitom.
32 Caso contrário, estando o outro ainda longe, envia-lhe uma embaixada, pedindo condições de paz.
33 Ifasi sau arae usuf gam, male tikas lo gam biil i wol ufu foron tier tikii kia, ke biil ifasi in tapiek kalalik na fafausum kiak.
33 Assim, pois, qualquer um de vocês que não renuncia a tudo o que tem não pode ser meu discípulo.
34 “Tes i rokap, isau male in rop e musmus lo, ke arafa sabin rin famusmus fafis u arae?
34 — O sal é certamente bom; mas, se o sal se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor?
35 Biil mang i rokap una ti tier sabin ke biil mang ifasi in farokap nanal, rin fore ufu sau.
35 Não presta mais nem para a terra nem para o monte de estrume; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.