Lucas 11

Fanamaket Baibel (BJP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nenge biing Iesu i famam sising na nenge falifuh. Aunbiing ka sising tikii tah, nenge kalalik na fafausum kia ka tara sing i aragii, “Kumguui, fausum kemem ini sising, arae Jon Tom tel Bapitaiso i fausum ta berberat na fafausum kia.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Ke Iesu ka fas ri aragii, “Aunbiing gam sising, gamen tara aragii,
2 Jesus respondeu:
3 Fen kemem ini inen una temtem tikii na biing.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Pa ufu foron sinang laulau kimem,
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Namih, Iesu ka fas ri aragii, “Male tikas lo gam i la usuf tala na fapot ke ka sising aragii, ‘Talang, ta in tuul bii e beret uga,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 wara le nenge talang i la na nenge ninla ke ka tapiek naisang ma biil ti beret una fen u.’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Ke tala ae na fel ka kiliis u aragii, ‘Gong o famfabos iau! Ka babat ta e matanfel ma iau turan berberat kiak kemem ka borong tah. Biil ifasi ian suu isi iak ta ti tier usuf o, biil.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Ia fas gam, kaltu ae na fel kia, biil in suu isi ik fen kaltu ae ini ti inen, wara sau le i rokap na tala, biil. In suu ma ik fen u ini sani i ier isi, wara le tala biil i to matlawen ke biil i mangeh na sising.
8 Jesus disse:
9 “Pesu ia ka fas gam, gamen sising ke gamek kep u. Gamen im ke gamek tafe u. Gamen pispisih ke matanfel ik sapeng isi gam.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Wara le fanu tikii ae ri sising, rin kep sani ae ri sising isi, ma se i im, in im tafe sani ae i im isi, ke se i pispisih, matanfel in sapeng isi.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “Se lo gam foron tamankak, male ke kalalik i sising u isi ti kok, ke ik fen u bin ini ti sii?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Ke male i sising u isi ti katluunto ke ik fen u ini ti makal?
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Taftawa le gam tel sinang laulau la, isau le gam usum tom na ta foron rokap na fafen usuf berberat kimi. Pesu, gamen usum tom le, Tama gam buuii na kukulii, in ta Tanwa Kalkaluu usuf fanu ae ri sising u.”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Iesu i tel ufu nenge tanwa laulau ae biil i orek la lon nenge kaltu. Aunbiing tanwa laulau ae ka suu ke kaltu ae ka orek mang, ma gur na fanu ae ri ka bitit.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Isau le fal lo ri, ri ka tarah, “Iesu i tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul, i e laulaumet ken foron tanwa laulau.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Fale fanu sabin ri ier isi tof u ke ri ka fas u isi in finngas ri ini ti fakileng tinbae na kukulii.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Isau le ka usum ta na wolwol kiri ke ka tarah, “Male fanu na nenge matanfuntih ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke matanfuntih ae in laulau sikit. Male fanu tina nenge matanfel ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke biil mang rin kiis turim sabin.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Male fanu ke Satan ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke matanfuntih kia in rakrakai arafah? Ia use u arae, wara le gam tara le ia tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Ke, male ia tel ufu tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul, ke fanu kimi ri tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai kiseh? Ri tom rin nagogon fafis gam.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Isau male ia tel ufu foron tanwa laulau ini rakrakai ke God, ke gamen usum le matanfuntih ke God ka tapiek ta usuf gam.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “Male nenge rakrakai na kaltu i ges ini foron tier tikii una fapaket ma ka parpar kale fel kia, ke minmara in kiis rokap.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Isau male tikas ae i rakrakai kanaka lo ka tapiek, ka fapaket tura ma ka paket u ke, in tel ufu foron tier tikii una fapaket ae kaltu ae i luun unune kia lo ma ik tem sarara minmaran kaltu ae.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Se biil i ti turang, i tuui kiak, ma se biil i lupes iau na tel turim fanu, i fes sarara ri la.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 “Aunbiing nenge tanwa laulau i suu koseng nenge kaltu, ik la una foron falifu sengseng isi ik im isi ti falifu una mangeh. Ma aunbiing biil i tafe ti falifuh, ik tarah, ‘Ian fis tom una fel ae ia la koseng ta u.’
24 Jesus continuou:
25 Ma aunbiing in tapiek, ik par u le fel ae, ri ka sa fakasi ta u ma ri ka tumarnge ta u.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Ke ik la ma ik telpes in fit sabin e tanwa laulau ae ri laulau kanaka mang tom lo. Ri tikii rik kau na fel ae ke rik mel aiwa. Pesu, liu ken kaltu ae ik laulau kanaka mang tom na liu famu kia.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Iesu i ororek la biitom ke nenge fifin tinawii na palgan gur na fanu ae ka perek aragii, “I kalok e fifin ae i fang ta wo ma ka fasus ta wo.”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Isau le Iesu ka kiliis u aragii, “Fanu ae ri ongen orek ke God ma ri ka misuut lo, ri kalok kanaka.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Aunbiing gur na fanu ri ka fuunfuun la kale Iesu, ka fas ri aragii, “Fanu na ulul igii, ri fanu laulau, ri ier le rin par ti fakileng, isau le biil ti fakileng in tapiek usuf ri, fakileng sau ke profet Jona.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Jona i arae fakileng usuf fan Niniwe, ke Kalalik ken Kaltu sabin in arae fakileng usuf fanu na ulul igii.
30 Assim como o
31 Na biingen nagogon, kuin tina Seba in tih ma ik pot matan fanu na ulul igii, wara le i la tom tina tapak isi ongen tasum ke king Solomon. Ongen u, igii sau e ier ae i laumet kanaka lo king Solomon.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Na biingen nagogon, fan Niniwe rin tih ma rik pot matan fanu na ulul igii, wara le ri kiliis ta liu kiri sau na fafas ke profet Jona. Ongen u, igii sau e ier ae i laumet kanaka lo Jona.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 “Biil tikas i fasok lam la ke ka fun u la, le ka luun u la na piklin paket, biil. I luun u la tom na sala, isi fanu ae ri kau rik par malal lo.
33 Jesus continuou:
34 Kolson matam i e malal na pununfom. Male iun kolson matam i rokap, ke pununfom tikii in fuun ini malal. Isau male iun kolson matam i laulau, ke pununfom tikii sabin in fuun ini kubunor.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Pesu, on tumarang, tarama malal ae na pununfom ka kubunor.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Male pununfom tikii ifuun ini malal ma biil ti baba i kubunor, ke in popos kanaka arae lam ae malal lo i popos ulo wo.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Aunbiing Iesu ka orek tikii tah, nenge Farasi ka sising pes u una fel kia isi rin ien turim. Ka kau ke ka kep sala na luuf una ien.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Isau le Farasi ae ka bitit, aunbiing i par Iesu biil i sofolim famu ta bii isi ik ien.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Isau le Kumguui ka tara sing i aragii, “Gam foron Farasi, gam gorse poktan kap la ke pelet, isau le balmi ifuun ini sinangun akalemok ke foron sinang laulau.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Gam foron talos! Arafah, biil gam usum le ier ae i tel ta poktan foron tier, i tel ta palga sabin?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Isau le gamen fen foron lauu ini foron tier ae na palgan pelet isi foron tier tikii ik fuu usuf gam.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Kiskam sing gam foron Farasi. Gam ta itikii la e aunawau tina nenge sangful e aun birbiron au, arae aun ianian, rikrik le fale matngan bi sabin, isau le biil gam misuut na foron nagogon ae i laumet, arae sinangun nagogon ae i fafasi usuf fanu tikii ke biil gam ier isi God. In rokap le gamen ta in tikii tina nenge sangful usuf God, isau le gong gam ruruu na foron nagogon ae i laumet.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “Kiskam sing gam foron Farasi, wara le gam ier la isi foron nian kiiskiis kausi na foron felun lotu. Ke gam ier la tom le fanu rin faorek pes gam ini bulat na foron salan la turim ken fanu.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 “Kiskam sing gam, wara le gam arae foron matmat ae biil ti fakileng lo, ae fanu ri la la na olo ma biil ri usum lo.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Ke nenge tom tasum na nagogon ka tara sing Iesu aragii, “Tom fafausum, aunbiing o use u arae, o use falaulau kemem sabin.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Iesu ka kiliis u aragii, “Kiskam sing gam foron tom tasum na nagogon, wara le gam fakuskusep fanu la ini piran kiip tatawin ae i ngangaten kanaka ulo ri. Isau le gam tom, biil gam mamlik ta liumi la.
46 Jesus respondeu:
47 “Kiskam sing gam, wara le gam tel foron fat na namnamne la na olon matmat lon foron profet ae foron tubutamat gam tom ri siimete ta ri.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Isau le igii, gam famalal u le gam somangat na sinang ae foron tubutamat gam ri tel ta u. Wara le ri siimete ta foron profet, ma gam ka luun foron fat na namnamne na olri.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 I e wara ke God ae i tasum kanaka ka tarah, ‘Ian wuun foron profet turan foron aposel usuf ri, ma rik siimete fal lo ri ke rik ta fangungut sing fal.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Pesu, gam na ulul igii, gamen ti na nagogon isi daun foron profet ae ri siimete ta ri, tipes u na tanwaran fakfakiis.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Tipesu na dawu Abel, papang na dawu Sakaria ae ri siimete ta u na fatpoton Felun Tunmapek ke salan tunmapek. Tekentu kanaka ia fas gam, fanu na ulul igii, rin ti na nagogon kunan foron tier tikii igii.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “Kiskam sing gam, foron tom tasum na nagogon, wara le gam ka fut ufu ta ki tina matanfel na tasum. Gam tom biil gam kau ta ulo, biil. Ma gam ka tikale fanu sabin ae ri ier isi rin kau.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Aunbiing Iesu i suu tina fel ae, foron Farasi turan foron tom fafausum ini nagogon ri ka tipes ngaliaf ulo ke ri ka diikdiik faikis u ini ifuun e fagalte,
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 isi rik tatakuun pes u ini ti orek ae in use u.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.