Lucas 11
Fanamaket Baibel (BJP) vs NAA
1 Nenge biing Iesu i famam sising na nenge falifuh. Aunbiing ka sising tikii tah, nenge kalalik na fafausum kia ka tara sing i aragii, “Kumguui, fausum kemem ini sising, arae Jon Tom tel Bapitaiso i fausum ta berberat na fafausum kia.”
1 Jesus estava orando em certo lugar e, quando terminou, um dos seus discípulos lhe pediu: — Senhor, ensine-nos a orar como também João ensinou os discípulos dele.
2 Ke Iesu ka fas ri aragii, “Aunbiing gam sising, gamen tara aragii,
2 Então Jesus disse:
3 Fen kemem ini inen una temtem tikii na biing.
3 o pão nosso de cada dia
4 Pa ufu foron sinang laulau kimem,
4 perdoa-nos os nossos pecados,
5 Namih, Iesu ka fas ri aragii, “Male tikas lo gam i la usuf tala na fapot ke ka sising aragii, ‘Talang, ta in tuul bii e beret uga,
5 Jesus disse ainda:
6 wara le nenge talang i la na nenge ninla ke ka tapiek naisang ma biil ti beret una fen u.’
6 porque outro amigo meu chegou de viagem e eu não tenho nada para lhe oferecer”;
7 Ke tala ae na fel ka kiliis u aragii, ‘Gong o famfabos iau! Ka babat ta e matanfel ma iau turan berberat kiak kemem ka borong tah. Biil ifasi ian suu isi iak ta ti tier usuf o, biil.’
7 e se o outro lhe responder lá de dentro: “Deixe-me em paz! A porta já está fechada, e eu e os meus filhos já estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães”,
8 Ia fas gam, kaltu ae na fel kia, biil in suu isi ik fen kaltu ae ini ti inen, wara sau le i rokap na tala, biil. In suu ma ik fen u ini sani i ier isi, wara le tala biil i to matlawen ke biil i mangeh na sising.
8 digo a vocês que, se ele não se levantar para dar esses pães por ser seu amigo, ele o fará por causa do incômodo e lhe dará tudo de que tiver necessidade.
9 “Pesu ia ka fas gam, gamen sising ke gamek kep u. Gamen im ke gamek tafe u. Gamen pispisih ke matanfel ik sapeng isi gam.
9 — Por isso, digo a vocês: Peçam e lhes será dado; busquem e acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Wara le fanu tikii ae ri sising, rin kep sani ae ri sising isi, ma se i im, in im tafe sani ae i im isi, ke se i pispisih, matanfel in sapeng isi.
10 Pois todo o que pede recebe; o que busca encontra; e a quem bate, a porta será aberta.
11 “Se lo gam foron tamankak, male ke kalalik i sising u isi ti kok, ke ik fen u bin ini ti sii?
11 Quem de vocês, sendo pai, daria uma cobra ao filho que lhe pede um peixe?
12 Ke male i sising u isi ti katluunto ke ik fen u ini ti makal?
12 Ou daria um escorpião ao filho que lhe pede um ovo?
13 Taftawa le gam tel sinang laulau la, isau le gam usum tom na ta foron rokap na fafen usuf berberat kimi. Pesu, gamen usum tom le, Tama gam buuii na kukulii, in ta Tanwa Kalkaluu usuf fanu ae ri sising u.”
13 Ora, se vocês, que são maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos, quanto mais o Pai celeste dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Iesu i tel ufu nenge tanwa laulau ae biil i orek la lon nenge kaltu. Aunbiing tanwa laulau ae ka suu ke kaltu ae ka orek mang, ma gur na fanu ae ri ka bitit.
14 Certo dia, Jesus estava expulsando um demônio que era mudo. E aconteceu que, ao sair o demônio, o mudo passou a falar. E as multidões se admiravam.
15 Isau le fal lo ri, ri ka tarah, “Iesu i tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul, i e laulaumet ken foron tanwa laulau.”
15 Mas alguns deles diziam: — Ele expulsa os demônios pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
16 Fale fanu sabin ri ier isi tof u ke ri ka fas u isi in finngas ri ini ti fakileng tinbae na kukulii.
16 E outros, tentando-o, pediam dele um sinal vindo do céu.
17 Isau le ka usum ta na wolwol kiri ke ka tarah, “Male fanu na nenge matanfuntih ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke matanfuntih ae in laulau sikit. Male fanu tina nenge matanfel ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke biil mang rin kiis turim sabin.
17 Mas Jesus, sabendo o que passava pela mente deles, disse-lhes:
18 Male fanu ke Satan ri tampaek ma ri ka fapaket fis tom ini ri, ke matanfuntih kia in rakrakai arafah? Ia use u arae, wara le gam tara le ia tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul.
18 Se também Satanás estiver dividido contra si mesmo, como o seu reino subsistirá? Isto porque vocês dizem que eu expulso os demônios por Belzebu.
19 Ke, male ia tel ufu tanwa laulau la ini rakrakai ke Belsebul, ke fanu kimi ri tel ufu foron tanwa laulau la ini rakrakai kiseh? Ri tom rin nagogon fafis gam.
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os filhos de vocês os expulsam? Por isso, eles mesmos serão os juízes de vocês.
20 Isau male ia tel ufu foron tanwa laulau ini rakrakai ke God, ke gamen usum le matanfuntih ke God ka tapiek ta usuf gam.
20 Se, porém, eu expulso os demônios pelo dedo de Deus, certamente é chegado o Reino de Deus sobre vocês.
21 “Male nenge rakrakai na kaltu i ges ini foron tier tikii una fapaket ma ka parpar kale fel kia, ke minmara in kiis rokap.
21 Quando o valente, bem-armado, guarda a sua própria casa, todos os seus bens ficam em segurança.
22 Isau male tikas ae i rakrakai kanaka lo ka tapiek, ka fapaket tura ma ka paket u ke, in tel ufu foron tier tikii una fapaket ae kaltu ae i luun unune kia lo ma ik tem sarara minmaran kaltu ae.
22 Mas, se aparece alguém mais valente do que ele, vence-o, tira-lhe a armadura em que confiava e reparte os seus despojos.
23 “Se biil i ti turang, i tuui kiak, ma se biil i lupes iau na tel turim fanu, i fes sarara ri la.
23 Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
24 “Aunbiing nenge tanwa laulau i suu koseng nenge kaltu, ik la una foron falifu sengseng isi ik im isi ti falifu una mangeh. Ma aunbiing biil i tafe ti falifuh, ik tarah, ‘Ian fis tom una fel ae ia la koseng ta u.’
24 — Quando o espírito imundo sai de uma pessoa, anda por lugares áridos, procurando repouso. E, não o achando, diz: “Voltarei para a minha casa, de onde saí.”
25 Ma aunbiing in tapiek, ik par u le fel ae, ri ka sa fakasi ta u ma ri ka tumarnge ta u.
25 E, voltando, a encontra varrida e arrumada.
26 Ke ik la ma ik telpes in fit sabin e tanwa laulau ae ri laulau kanaka mang tom lo. Ri tikii rik kau na fel ae ke rik mel aiwa. Pesu, liu ken kaltu ae ik laulau kanaka mang tom na liu famu kia.”
26 Então vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali. E o último estado daquela pessoa se torna pior do que o primeiro.
27 Iesu i ororek la biitom ke nenge fifin tinawii na palgan gur na fanu ae ka perek aragii, “I kalok e fifin ae i fang ta wo ma ka fasus ta wo.”
27 Aconteceu que, ao dizer Jesus estas palavras, uma mulher, que estava no meio da multidão, disse a ele, erguendo a voz: — Bem-aventurado o ventre que concebeu você e os seios que o amamentaram!
28 Isau le Iesu ka kiliis u aragii, “Fanu ae ri ongen orek ke God ma ri ka misuut lo, ri kalok kanaka.”
28 Jesus, porém, respondeu:
29 Aunbiing gur na fanu ri ka fuunfuun la kale Iesu, ka fas ri aragii, “Fanu na ulul igii, ri fanu laulau, ri ier le rin par ti fakileng, isau le biil ti fakileng in tapiek usuf ri, fakileng sau ke profet Jona.
29 Visto que aumentavam as multidões em volta dele, Jesus começou a dizer:
30 Jona i arae fakileng usuf fan Niniwe, ke Kalalik ken Kaltu sabin in arae fakileng usuf fanu na ulul igii.
30 Porque, assim como Jonas foi sinal para os ninivitas, o Filho do Homem o será para esta geração.
31 Na biingen nagogon, kuin tina Seba in tih ma ik pot matan fanu na ulul igii, wara le i la tom tina tapak isi ongen tasum ke king Solomon. Ongen u, igii sau e ier ae i laumet kanaka lo king Solomon.
31 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com os homens desta geração e os condenará, porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E aqui está quem é maior do que Salomão.
32 Na biingen nagogon, fan Niniwe rin tih ma rik pot matan fanu na ulul igii, wara le ri kiliis ta liu kiri sau na fafas ke profet Jona. Ongen u, igii sau e ier ae i laumet kanaka lo Jona.
32 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E aqui está quem é maior do que Jonas.
33 “Biil tikas i fasok lam la ke ka fun u la, le ka luun u la na piklin paket, biil. I luun u la tom na sala, isi fanu ae ri kau rik par malal lo.
33 — Ninguém, depois de acender uma lamparina, a coloca em lugar escondido, nem debaixo de um cesto, mas num lugar em que ilumina bem, a fim de que os que entram vejam a luz.
34 Kolson matam i e malal na pununfom. Male iun kolson matam i rokap, ke pununfom tikii in fuun ini malal. Isau male iun kolson matam i laulau, ke pununfom tikii sabin in fuun ini kubunor.
34 Os olhos são a lâmpada do corpo. Se os seus olhos forem bons, todo o seu corpo será cheio de luz; mas, se forem maus, o seu corpo ficará em trevas.
35 Pesu, on tumarang, tarama malal ae na pununfom ka kubunor.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não sejam trevas.
36 Male pununfom tikii ifuun ini malal ma biil ti baba i kubunor, ke in popos kanaka arae lam ae malal lo i popos ulo wo.”
36 Pois, se todo o seu corpo for luminoso, sem ter qualquer parte em trevas, será todo resplandecente como a lamparina quando ilumina você em plena luz.
37 Aunbiing Iesu ka orek tikii tah, nenge Farasi ka sising pes u una fel kia isi rin ien turim. Ka kau ke ka kep sala na luuf una ien.
37 Ao falar Jesus estas palavras, um fariseu o convidou para uma refeição na sua casa. Entrando na casa, Jesus tomou lugar à mesa.
38 Isau le Farasi ae ka bitit, aunbiing i par Iesu biil i sofolim famu ta bii isi ik ien.
38 O fariseu admirou-se ao ver que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Isau le Kumguui ka tara sing i aragii, “Gam foron Farasi, gam gorse poktan kap la ke pelet, isau le balmi ifuun ini sinangun akalemok ke foron sinang laulau.
39 Mas o Senhor lhe disse:
40 Gam foron talos! Arafah, biil gam usum le ier ae i tel ta poktan foron tier, i tel ta palga sabin?
40 Seus tolos! Quem fez o exterior não é o mesmo que fez o interior?
41 Isau le gamen fen foron lauu ini foron tier ae na palgan pelet isi foron tier tikii ik fuu usuf gam.
41 Mas deem como esmola o que está dentro do copo e do prato, e tudo lhes será limpo.
42 “Kiskam sing gam foron Farasi. Gam ta itikii la e aunawau tina nenge sangful e aun birbiron au, arae aun ianian, rikrik le fale matngan bi sabin, isau le biil gam misuut na foron nagogon ae i laumet, arae sinangun nagogon ae i fafasi usuf fanu tikii ke biil gam ier isi God. In rokap le gamen ta in tikii tina nenge sangful usuf God, isau le gong gam ruruu na foron nagogon ae i laumet.
42 Mas ai de vocês, fariseus! Porque vocês dão o dízimo da hortelã, da arruda e de todas as hortaliças, e desprezam a justiça e o amor de Deus. Vocês deveriam fazer estas coisas, sem omitir aquelas.
43 “Kiskam sing gam foron Farasi, wara le gam ier la isi foron nian kiiskiis kausi na foron felun lotu. Ke gam ier la tom le fanu rin faorek pes gam ini bulat na foron salan la turim ken fanu.
43 Ai de vocês, fariseus! Porque gostam da primeira cadeira nas sinagogas e das saudações nas praças.
44 “Kiskam sing gam, wara le gam arae foron matmat ae biil ti fakileng lo, ae fanu ri la la na olo ma biil ri usum lo.”
44 Ai de vocês que são como as sepulturas invisíveis, sobre as quais as pessoas passam sem perceber!
45 Ke nenge tom tasum na nagogon ka tara sing Iesu aragii, “Tom fafausum, aunbiing o use u arae, o use falaulau kemem sabin.”
45 Então, tomando a palavra, um dos intérpretes da Lei disse a Jesus: — Mestre, ao dizer estas coisas o senhor está ofendendo também a nós!
46 Iesu ka kiliis u aragii, “Kiskam sing gam foron tom tasum na nagogon, wara le gam fakuskusep fanu la ini piran kiip tatawin ae i ngangaten kanaka ulo ri. Isau le gam tom, biil gam mamlik ta liumi la.
46 Mas Jesus respondeu:
47 “Kiskam sing gam, wara le gam tel foron fat na namnamne la na olon matmat lon foron profet ae foron tubutamat gam tom ri siimete ta ri.
47 Ai de vocês! Porque edificam os túmulos dos profetas que os pais de vocês assassinaram.
48 Isau le igii, gam famalal u le gam somangat na sinang ae foron tubutamat gam ri tel ta u. Wara le ri siimete ta foron profet, ma gam ka luun foron fat na namnamne na olri.
48 Assim, são testemunhas e aprovam com cumplicidade as obras dos pais de vocês; porque eles mataram os profetas, e vocês edificam túmulos para eles.
49 I e wara ke God ae i tasum kanaka ka tarah, ‘Ian wuun foron profet turan foron aposel usuf ri, ma rik siimete fal lo ri ke rik ta fangungut sing fal.’
49 Por isso, também disse a sabedoria de Deus: “Mandarei para eles profetas e apóstolos, e a alguns deles matarão e a outros perseguirão”,
50 Pesu, gam na ulul igii, gamen ti na nagogon isi daun foron profet ae ri siimete ta ri, tipes u na tanwaran fakfakiis.
50 para que desta geração se peçam contas do sangue dos profetas, derramado desde a fundação do mundo,
51 Tipesu na dawu Abel, papang na dawu Sakaria ae ri siimete ta u na fatpoton Felun Tunmapek ke salan tunmapek. Tekentu kanaka ia fas gam, fanu na ulul igii, rin ti na nagogon kunan foron tier tikii igii.
51 desde o sangue de Abel até o sangue de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o santuário. Sim, eu afirmo a vocês que se pedirão contas a esta geração.
52 “Kiskam sing gam, foron tom tasum na nagogon, wara le gam ka fut ufu ta ki tina matanfel na tasum. Gam tom biil gam kau ta ulo, biil. Ma gam ka tikale fanu sabin ae ri ier isi rin kau.”
52 Ai de vocês, intérpretes da Lei! Porque vocês pegaram a chave do conhecimento. No entanto, vocês mesmos não entraram e impediram os que estavam entrando.
53 Aunbiing Iesu i suu tina fel ae, foron Farasi turan foron tom fafausum ini nagogon ri ka tipes ngaliaf ulo ke ri ka diikdiik faikis u ini ifuun e fagalte,
53 Quando Jesus saiu dali, os escribas e fariseus começaram a contestá-lo com veemência, fazendo perguntas a respeito de muitos assuntos,
54 isi rik tatakuun pes u ini ti orek ae in use u.
54 com o objetivo de tirar daquilo que ele dizia um motivo para o acusar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.