Romanos 1
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Ne Paulugu kapiya perik ini Yisuyegi ngizi kumuli Rom yerengke yolu puwiliyegi lende miza yani. Ne Yisu Kilisiyegi yawe mizibek. Anotogo ne niza logo ne ngago wazono Yisuyegi langai pura orowei mizi logo Aposolobek meibek miziweki sawiya.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Koka walakawekke Anotogo ngago wazono Kilisiyegi langai pura kozak kaiyagi kaiya wizigeya yombanu Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisa puwiligu piyaga ngago wazono pigi pura weiya, logo Anotogi Kapiya Walektikke lende miza.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Ngago wazono Anotogi pura pigi Marekpek Yisu Kilisi tenigi Yemizibekyegi langai kozak kaira. Pi kemenak Anoto keya yombanu yeikpek miza. Logo pi yombanu yeikpek, purik pi Tawitigi yeligagangmekkabek.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Pi Anoto keya pi kaile nayendau ono, logo Anotogo teniyegi Yisu pigi Marekpek keleyarik kozang yemane pugurago pi ibendaga yangalekta wazamiya puwekke.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Keya pugu mizagewiyege Anotogo ne keya ngago orowei mizi nawiliyegirau wazono keleya, logo Kilisigi wiyeke teniyegi yawe ngago wazono Yisuyegi langai pura kozak yei kangweki pura yana, logo yongkambanu wizageya koyi kambeli puwili mabuwili ngago puragi kerewiya, logo piyegi ngizi kumuli keya piyegi kerewiya logo kiriwei mizibene.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Ini Rom yongkambanu pulogowilirau, Anotogo Yisu Kilisigiweki ngago yeiya puwiliyagawili.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Tegi ini Rom pulogo Anotogo keli logo Yisugiwili miziweki ngago yeiya puwili mabuwiliyegi ne kapiya perik lende miza yani. Peba Anoto keya Yemizibek Yisu Kilisigu iniyegi wazono piyaugira keya wilek kang inuguyengke ngezege sara yani pani.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Ne were pelikta kaiweki. Ne nalege kang purik yongkambanuwili iniyegi langai kozak kelageya koyilege ne kerewiyi wilibek, yaka inugu Yisu Kilisiyegi ngizi kumuli purikki, legi ne iniyegi kumulageya wizimowei Yisu Kilisigi yeiktaga Anotoyegi wazono meiyageya.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Ne Anotoyegi yawe ngago wazono pigi Marekpekyegi langai pura kozak kaiweki puragi wilek kang tiya mani mizibokko keya waberek nogomekke ne iniyegi langai waberek mizi wilibek kai purik wameik kai yagenda, purik Anoto pokko iwaka.
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 Keya nogo kang mabiyengke Anotoyegi nguk meiyageyarik tamizeige pugurau kelirik pangka mabura negi kazing iniyegi pakeli lewaweki namek tiya nowiyiweki mei mizi kani.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Ne ini kazing kumbekki lewengke yemane si kuniweki ne iniyegi ngago kung inuguwiligi sawelagi nayeng yanagi kelirikki wiyeke ne iniyegi pakeli lewagimokko ibeng.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Nogo mabek kai purik peliktikki, ini nogo Yisu Kilisiyegi ngizi kumulirikki keriyi puwekkerik nogo piyegi ngizi kumuli puragi ini iwaka sa logo kung inuguwili kozang sagi keya nerau ini ngizi kumulirikki keriya logo mabilik kung nogobek kozang sagi.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Keya nogo iniyegi keriyi lewaweki kelarik kang kolokngagono kapura neyegirau ngoluk wok pilik mizagi naktau ono. Logo ne yaka lewaweki kai purik peliktikki nogo yereng nayengki Yuda onowiliyegi Anotogi ngago wazonora kozak yeiya logo puwili Yisuyegi ngizi kumulageya mabilik inigi tepekke yolu nawilirau Yisuyegi kiriwei miziweki keleyiweki.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Purik ne Yisu Kilisigibek logo yawe nogora yongkambanu koyi kambeli puwili mabuwiliyegi ngago wazono Yisuyegi langai puragi kozak yeiyagi pura. Nogo kozak yeiyagi puwili yongkambanu Anotogi ngagoragi iwaka puwili keya Anotogi ngagoragi iwaka ono puwili, keya yongkambanu kapiyayengki iwaka puwili keya yongkambanu kapiyayengki iwaka ono puwili.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Tegi ini keya nawilirau Rom pulogo yolu puwili mabuwiliyegi, Anotogi ngago wazono Yisuyegi langai puragi kozak yeiweki ne tarikke keya mizibokko wizinda kani.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Nerau Anotogi ngago wazono Kilisiyegi langai puragi kendek ono. Ngago wazono pura Anotogi kazing yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuli puwili Anotogi sisiktaga yaliya wazayimek logo Yudawili were keya Yuda ono puwili kalike mizagi.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Purik ngago wazono pura Anotogo kazing yongkambanuwili ngezebek kiling pangka koyiweki keleyi pumokki kozak kaira. Teni Yisuyegi ngizi kumuli purikku Anotogo teni pangkawili kai. Logo purik Kapiya Walektikku pelik kai purikki kiriwei,
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Kapura Anotogo sisik pugura paka ngilumbekka pongo yombanu kaile korowaliyeng mizi logo kaile puwiligiyengko wameikta liwik wiyi puwiliyegi kimeike waligeleyageya.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Purik Anotogi piyegi iwakaweki pura puwili iwakagi langaira logo puwiliyegi Anotogo kimeike waligeleyageya wizinda, legi Anotogo ngangang yanageya.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Anoto ngabelakpek keremizi keya weik wizageya kayimi perik yongkambanuwili kozang pugura yeik si onora keya pi Anoto ngizi panubek logo kang pugumek kaileyendau onomek purikki puwili iwaka panu. Logo pilik piyeng puwiligu keriyagi langai onoyeng kapura yeik kangkayengko iwakagiyeng, logo yongkambanuwili Anotogo keremiza piyengka puwili Anotoyegi langai iwakagi. Logo puragi wiyeke namele keya nak kaile puguyeng ngokmorokta wiya wizimowei ngagozak yemanera mizi puwekke, Ne Anotoyegi lusuwei wizimowei miza, kaiyagi ono.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Puwili Anoto wik yolu purik iwaka kele kapura puwili Anotogi yeikta yongolok meiyagirikki kiyebuk mizi keya puwiligurau piyegi, Ni wameik Anoto, meiya ono keya Anotoyegirau puwiligu wazono mei ono segeya puwili kangkayengka kumuliwekkerik kangka puwiligiyeng yeik kopong puwiliyegi wazono kumuli nariktau ono, yeik kaile kaile piyengki kumulagi purik kele.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Puwiligu kele puwili mabiyengki iwakawili kisi kapura puwili yeik kangkayendau onowiligu.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Keya puwili Anoto ibengki onobekyegi ingeyeng laliyi keya ngago mei purik segeya ngereke yombanu ibengkiwili keya winak keya wata keya kemalewiligi kung yombanuwiligi meleyengko yengelei keya kingyengka keremiza piyengki ingeyeng laliyi keya ngago yei.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Yombanuwili kangkayengkarau kumula logo mizi ono kopong keli kaile ya ngezewiligiyengke ngori piyeng mizibene Anotogo kuni keleya, purik yenge ya puwiligiyengka kazing kaile yongkambu mizimekke nakko nakyegi kendek mizagi langaimekke korikyeng mana yo keya to miziweki mizi, legi Anotogo kuni keleya.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Puwili Anotoyegi langai wameikta ngizi kumulagirikki kiyebuk logo ikuyogorik pura kele wei. Puwili Anoto watabi mabiyeng keremizabekyegi ingeyeng laliyi keya ya kumuli keya piyegi kerewiyi onobe, watabi pugu keremiza piyengki kele ingeyeng laliyi keya ya kumuli. Mamok watabiyeng keremizabekyegi wilik kagowing mei keya yeik pugura yongolok meiyageya koyimagiwiligu. Wameik panu.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Yombanuwili pilik mizi mizirikki wiyeke Anotogo kazing kaile kaile keli ngezewiligiyengko miziyengki mizibene kuni pani keleya. Logo piliktikki kandik yongokwili yombu weiyagirikkirau kumula ono, segeya yongok ngezemek yongok kiling kaile mizi logo purik pilikki onorik kapura puwiligu mizi.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Keya kazing mabilikmekke yombuwili yongokwiliyegi kiyebuk logo yombu mabulangaiwili kiling iwek kolagirikki ibeng. Yombanuwili nakko nak kaile kelemi logo piliktikki kandik kaile puwiligiyengki wiyeke Anotogo pangkaraga puwili ngangang yani.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Yombanuwili Anotoyegi ngizi iwakagi puragi kiyebuk mizi legi pugu puwili wezayela wizigeya kangka kaile kaile kilisa nagi pilik pokko kaile kumuli wilibek logo kaile kaile puwiligu mizagi onoyeng mizi kuni pani keleya.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Puwili kaile wirangaiyaugu kola keya yongkambu weiya puwili namelegi kerekpu onobek ma nakki yongokpu onomele kiling iwek koli, ma yongkambu weiya ono puwili namele ma nak kiling iwek koli keya yombanu nakki watabiyengki ngora keli keya nazuwagawiliyegi kaile kaile keleyi. Puwili peyengko wilak, nakko miziyengki ma nakki piyengki yagolok kopong sisik mizi keya nazuwagawili ibeng sibene yeli, keya nazuwagawili kiling ngago kerewiyiweki mizi wilibek, keya nazuwagawiliyegi ikuyogorik yei, keya nazuwagawiliyegi korowali kumuli wilibek, keya nazuwagawiliyegi yang keli.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 Puwili nazuwagawiliyegi langai kaile kozak keliwili, Anotoyegi kumbak miziwili, nakko nakyegi ngago kaile meiwili, ngezewiliyegi lewegewili miziwili, ngezewiligu mizayeng keya warayengki lewege kisiwili, puwili kaile kolokngagono miziweki kumuliwili, puwili panu keya mangoyegi nagerewiyiwili,
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 puwili kazing yongkambu mizimekke kaile piyeng miziwili, puwiligu mizagi kisi piyeng mizi onowili, nazuwagawiliyegi keli onowili, keya ngalik kela piyeng waberek mizi onowili, keya nawiliyegi wazewaze keleyiwili.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Anotogi lorago pilik mizi puwili ibengki kaiya purik puwili iwaka kapura mawiyarekka mizi, keya kaile piyeng mizi puwiliyegi pangka mizi yagenda mena mizi yei logo purik korowali panurikku.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.