Mateus 27
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Wangkoti pura Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi wata kolak kelibene miziwiligi ngaiwili mabuwili miza logo puwili Yisu ulagimekki kozak kela.
1 Chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo reuniram-se em conselho para entregar Jesus à morte.
2 Pulaga puwili Yisu wigira logo pi miza oroweirik Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pontiya Pailet meibekyegi miza mana.
2 Ligaram-no e o levaram ao governador Pilatos.
3 Togo Yuras Yisu ulagiwiliyegi miza yanabokko ngagozaktago Yisuyegi lewege kelemirikki pakelawekke pugu kumularik tamizeige nogo puwiliyegi Yisu miza yana ono kesak purik pangka mena pilik kumula logo pi kangka pugubek kowita logo king siliba ngele neyauganarik piyeng Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiliyegi orowei mo kuna.
3 Judas, o traidor, vendo-o então condenado, tomado de remorsos, foi devolver aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos as trinta moedas de prata,
4 Puwiliyegi kanda Yurasgu puwiliyegi pelik yeiya, Nogo yombu kaile nayendau onobek inuwayegi miza yana logo pi ula logo ibengweki mizirikki wiyeke ne weik kaile panu miza, legi king inuguyeng peyeng mena ya, yeiya. Kapura puwiligu pelik meiya to mela, Ni tonuwago talik mizagi keli? Watabi tonuwagiyeng ono, watabi nuguyeng, meiya.
4 dizendo-lhes: Pequei, entregando o sangue de um justo. Responderam-lhe: Que nos importa? Isto é lá contigo!
5 Tegi pulogo Anotogi i walek yemanemakke yeke ige Yuras king siliba piyeng wezamela logo yombanu ngai yemanewili wezaya logo pi kanda kalok wi tiya logo ibeng.
5 Ele jogou então no templo as moedas de prata, saiu e foi enforcar-se.
6 Yombu Anotogi i walek yemanemakke yongkambanuwiligi yeiktaga Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngaiwili king siliba piyeng weiya logo pelik kisa, King peyeng yombanu ula logo ibengkirikki ngane manayeng legi tamizeige tonuwago king Anotoyegi opa manayeng kiling wiya purik pangka ono logo king peyengki tonuwago talik mizagi, kisa.
6 Os príncipes dos sacerdotes tomaram o dinheiro e disseram: Não é permitido lançá-lo no tesouro sagrado, porque se trata de preço de sangue.
7 Togo puwili ngago king piyengki mizagi nara kozak kela logo waleleige puwili king piyengki ngane yombanu kaimiyeng keremizibekki ngabelak narik weiya logo kumularik ngabelak purik yombanu koweiga kayimawili pelege kanda logo ibeng puwekke pulogo waliyagirik, kisa.
7 Depois de haverem deliberado, compraram com aquela soma o campo do Oleiro, para que ali se fizesse um cemitério de estrangeiros.
8 Purikki wiyeke ngabelak purikki yeikta, Ngabelak kingyengki ngane yombu ula logo ibengweki piyengko weiyarik, mei. Logo mabek perage yongkambanuwiligu ngabelak purik yeik pura ngoluk mei yagenda.
8 Esta é a razão por que aquele terreno é chamado, ainda hoje, Campo de Sangue.
9 Togo kazing mabilikmekke ngago yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibek Seremaya meiyabokko koka walaka kaiya pura weik ngizi lewagela. Pugu pelik kaiya,
9 Assim se cumpriu a profecia do profeta Jeremias: Eles receberam trinta moedas de prata, preço daquele cujo valor foi estimado pelos filhos de Israel;
10 Togo king peyengki ngane puwiligu yombanu kaimiyeng keremizibekki ngabelaktik weiya. Togo Yemizibokko neyegi kozak neiya pilik, puwili mabilik miza, kaiya. Seremaya 32:6-9
10 e deram-no pelo campo do Oleiro, como o Senhor me havia prescrito.
11 Pulaga Yudawiligi ngai yemane puwiligu Yisu miza oroweirik Yisu Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemane Pailet meibekki wirege luweza logo ngai yemanebokko Yisuyegi pelik nguk meiya, Ni Yudawiligi King Ngaibek ma yeik, meiya. Tegi Yisugu pelik meiya to mela, Ni makngezego kai mabura, meiya.
11 Jesus compareceu diante do governador, que o interrogou: És o rei dos judeus? Sim, respondeu-lhe Jesus.
12 Keya Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiligu ngagoyeng piyegi yowa kele kapura pugurau kanga nayendau yeiya to mela ono.
12 Ele, porém, nada respondia às acusações dos príncipes dos sacerdotes e dos anciãos.
13 Pulaga Pailetgu Yisuyegi mazenda pelik nguk meiya, Puwiligu niyegi ngago kolokngagonoyeng yowirikki nugu kerewiyi mena ni ngago nara kaiya yo meli onora nangki, meiya.
13 Perguntou-lhe Pilatos: Não ouves todos os testemunhos que levantam contra ti?
14 Kapura Yisu mawinda ngago kaiyagirikki kiyebuk wiziga pugu ngai yemane Pailetyegi ngago lang songono narik pandau kanga meiya ono, legi ngaibek leleng yemane panu kira.
14 Mas, para grande admiração do governador, não quis responder a nenhuma acusação.
15 Togo kirisimasi mabiyeng wok Pasoba meibek puwili pakeli puwekke ngai yemane Pailetgu yombanu wigirawiliyaga yongkambanuwiligu keli nak wila wazami mizi.
15 Era costume que o governador soltasse um preso a pedido do povo em cada festa de Páscoa.
16 Kirisimasi purage yombanu korowali miza nak wigira wazamiya logo mamokko iwakabek keya yeik pugura Yisu Parabas.
16 Ora, havia naquela ocasião um prisioneiro famoso, chamado Barrabás.
17 Yongkambanu kolokngagonowili menalege wawere ulawekke Pailet Yisu wila wazamiyagiweki kazing namek weli kopong pugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Inugu kelirik talik? Tak nogo wigirimakka wila wazamiyagirikki ini keli? Ne yombu Yisu Parabas meibok ma Yisu yombu Kilisibek meibok wila wazamiyagi, yeiya.
17 Pilatos dirigiu-se ao povo reunido: Qual quereis que eu vos solte: Barrabás ou Jesus, que se chama Cristo?
18 Logo Pailetgu pelik kumula, Yombu Yudawiligi ngai yemane puwili yongkambanuwili mabuwili Yisuyegi kiriwei mizi purikki yagolok kopong puwiligu neyegi Yisu miza orowei wiriya wizinda miza.
18 {Ele sabia que tinham entregue Jesus por inveja.}
19 Keya nariktau Pailet ngagozak piyengki kerewiyara mogosa tawizeige pigi yongokpumologo ngago nara wezamela logo pelik meiya, Yombu kaile nayendau miza onobekyegi watabi nayeng kelemi nagani, purik yaka kusage ne iwek kolawekke ne piyegi langai wangak miza logo ne weik kulili panu miza kani, meiya.
19 Enquanto estava sentado no tribunal, sua mulher lhe mandou dizer: Nada faças a esse justo. Fui hoje atormentada por um sonho que lhe diz respeito.
20 Togo yongkambanuwiliyegirik, Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiligu yongkambanuwiligi wilek kangyeng kowita wazaya logo puwiligu yongkambanuwiliyegi pelik yeiya, Pailetyegi pelik nguk mei, Teniyegi Parabas miza yane, kapura Yisu ula logo ibeng wazame, meizo, yeiya.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo que pedisse a libertação de Barrabás e fizesse morrer Jesus.
21 Logo ngai yemanebek Pailetgu mawinda yongkambanuwiliyegi pelik nguk yeiya, Peyauyaga tak nogo wila wazamiyagirikki ini keli, yeiyawekke puwiligu kemenak pelik kanga kisa, Parabas, kisa.
21 O governador tomou então a palavra: Qual dos dois quereis que eu vos solte? Responderam: Barrabás!
22 Pulaga Pailetgu yongkambanuwiliyegi mazenda pelik nguk yeiya, Tamizeige keli inugura pilik purik mabura Yisu Kilisibek meibokyegi nogo talik mizagi, yeiya. Tegi puwili mabuwiligu kemenak pelik kek kisa, Pi yengeleileige nili uliweki kelemi, kisa.
22 Pilatos perguntou: Que farei então de Jesus, que é chamado o Cristo? Todos responderam: Seja crucificado!
23 Tegi Pailetgu puwiliyegi pelik yeiya, Pi nangki uliweki, pugu korowali talikyeng miza, yeiya. Kapura yongkambanuwiligu ngoluk mazengkeya ngalizi panu pelik kek kisa, Pi yengeleileige nili uliweki kelemi, kisa.
23 O governador tornou a perguntar: Mas que mal fez ele? E gritavam ainda mais forte: Seja crucificado!
24 Pulaga Pailetgu weik iwaka, ngago pugura pangka ono, kapura ngai yemanera lewagelaweki mizi. Tegi pi yongkambanu wawere ulawiligi wirege pelengwekke kai wik narik kola logo mele puguyau kaigesa melageya wizimowei pelik yeiya, Yombanu pobok ulagirik watabi nogoyengko ono, inuguyengko keke ulagi legi yombu kaile nayendau miza onobek ula logo ibengkirikki wiyeke ngangang kanga weiyagiyeng neyegi lewagi ono, segeya iniyegi lewagi kani, yeiya.
24 Pilatos viu que nada adiantava, mas que, ao contrário, o tumulto crescia. Fez com que lhe trouxessem água, lavou as mãos diante do povo e disse: Sou inocente do sangue deste homem. Isto é lá convosco!
25 Tegi yongkambanuwili mabuwiligu pelik meiya to mela, Ei, wameik. Puragi kangara teni keya tenigi yango keya marekngangwiliyegi lewa purik pangka, meiya.
25 E todo o povo respondeu: Caia sobre nós o seu sangue e sobre nossos filhos!
26 Togo pulaga Pailetgu Parabas wila wazamiya logo puwiliyegi yana. Keya Yisu ulagi purik pangka kelemiya logo pugu ami nawiliyegi Yisu were pikang yemane ngai kozang piyengko wizale ula logo puwiligu pi yengeleileige nili ulibene kozak yeiya.
26 — ausente —
27 Pulaga Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pailetgi ami nawiligu Yisu miza orowei ngai yemanebekki imakke kiliya kuna logo puwiligu ami mabuwiliyegi ngago yeiya.
27 Os soldados do governador conduziram Jesus para o pretório e rodearam-no com todo o pelotão.
28 Puwili kanda pulogo puwili mabuwiligu Yisu yawereng kelemiya logo kagorik puguyeng pugusa mela logo puwiligu Yisu melewangka King Ngaiwiligu wakiyi langai wago yokolong narik wakiya wazamiya.
28 Arrancaram-lhe as vestes e colocaram-lhe um manto escarlate.
29 Keya puwiligu mabung ingak ngai merek kilulung wezabek keremiza logo Yisugi kebiraga ngalege wiya, keya puwiligu wireng nak mele ngai puguzikke kebangkela wazamiya. Puwiligu peyeng miza logo ngaigu Yisu King Ngaibek miziweki.
29 Depois, trançaram uma coroa de espinhos, meteram-lha na cabeça e puseram-lhe na mão uma vara. Dobrando os joelhos diante dele, diziam com escárnio: Salve, rei dos judeus!
30 Pilik kisa logo puwiligu piyegi sibilak ngiza mani, keya wirembek weiya logo mabokko mabung ingak Yisugi kebiraga ngalege wiya pura ulageya koya.
30 Cuspiam-lhe no rosto e, tomando da vara, davam-lhe golpes na cabeça.
31 Puwiligu Yisuyegi yang meiya logo pulaga melewangka wagorik pugusa mowiya logo ngezebekkiyeng ngereke wakiya wazamiya. Logo weik puwiligu Yisu yengeleileige nili uliweki miza orowei kuna.
31 Depois de escarnecerem dele, tiraram-lhe o manto e entregaram-lhe as vestes. Em seguida, levaram-no para o crucificar.
32 Puwili tagoneige pura kazingmekke yombu Saimon yereng Sairini meiragabek logo Yirusalem yerengke yolubek lewa logo paka Yirusalem yerengke kuniweki wizilege. Kapura amiwiligu pi kebangkela logo Yisugi yengeleilei wagela wazamiya.
32 Saindo, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, a quem obrigaram a levar a cruz de Jesus.
33 Togo amiwiligu Yisu miza orowei kuna, weik kanda ngabelak wale yeikta Kologata meirikke logo yeiktago kai purik kebi kozarik kai yagenda.
33 Chegaram ao lugar chamado Gólgota, isto é, lugar do crânio.
34 Keya pulogo kandawekke puwili kai waing keya marasing ngelaming miza logo pi ngangang yemane panu kela nelegi nibene mana kapura pi kolokulawekke pi na ono.
34 Deram-lhe de beber vinho misturado com fel. Ele provou, mas se recusou a beber.
35 Togo Rom Amiwiligu kologata pulogo Yisu yengeleileige ngalege nili ula logo yengeleilei luwe lewamiya. Pilik miza logo amiwili takko Yisugi kagorikyeng weiyagi miza legi puwili yengelei lek uli.
35 Depois de o haverem crucificado, dividiram suas vestes entre si, tirando a sorte. Cumpriu-se assim a profecia do profeta: Repartiram entre si minhas vestes e sobre meu manto lançaram a sorte {Sl 21,19}.
36 Pilik miza logo amiwili pulogo mogosa logo piyegi ngai yuke koya.
36 Sentaram-se e montaram guarda.
37 Togo puwiligu ngago lang pugu watabi kokowa miza piyengkiyeng paka pigi kebi wilekta yolulege ngalege pelang korokwekke pilik lende miza logo ula wazamiya,
37 Por cima de sua cabeça penduraram um escrito trazendo o motivo de sua crucificação: Este é Jesus, o rei dos judeus.
38 Pulaga Rom Amiwiligu yombanu kazing kaile watabiyeng ngoweimekke miza logo wigira wazayayaurau yengeleiyauge nili ula logo nak Yisugi mele ngaigezuwagezikke wazami keya nak pigi mele koranengkezikke wazami miza.
38 Ao mesmo tempo foram crucificados com ele dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Yongkambanu mereke kang yongomo miziwiligu Yisuyegi yang meiya logo piyegi kebi puwiligiyeng ngulang kelemi mizageya koyimowei pelik meiya, Ni Anotogi i walek yemanemak topela logo wok neyauganak piyengke ngereke i pumak ngizagi kaiyabek purik mabura purikku kozandago ni makngezego ni makngeze yaliya wazame.
39 Os que passavam o injuriavam, sacudiam a cabeça e diziam:
40 Tamizeige ni Anotogi Marekpek purik mabura yengeleileiga yo kule, meiya.
40 Tu, que destróis o templo e o reconstróis em três dias, salva-te a ti mesmo! Se és o Filho de Deus, desce da cruz!
41 Kazing mabilikmekke Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili puwilirau ngezewili nakko nakyegi pelik mei yongomo mizi,
41 Os príncipes dos sacerdotes, os escribas e os anciãos também zombavam dele:
42 Pi nawili ibendaga pangka yaliya wazaya kapura pi ngezebek pangka yaliya wazamiyagi ono. Pugu pelik kai, Ne yongkambanu Isileiliwiligi King Ngaibek, kai legi tamizeige pi yengeleileiga yo kula purik mabura teni pura wameik purikki ngizi panu kumulagi.
42 Ele salvou a outros e não pode salvar-se a si mesmo! Se é rei de Israel, desça agora da cruz e nós creremos nele!
43 Pugu Anotoyegi wilekpek ngalege wiya keya pi Anotogi Marekpek kaibek, mena tonugu pakeliweki, Anotogo piyegi mabek saweli penangai makne, mei.
43 Confiou em Deus, Deus o livre agora, se o ama, porque ele disse: Eu sou o Filho de Deus!
44 Keya yombu yaka Yisu kiling yengeleiyauge nili ula piyaugurau Yisuyegi mabilik ngago kaile meiya.
44 E os ladrões, crucificados com ele, também o ultrajavam.
45 Yokmek weik paka ngilumbekke libuge 12 kilok si ngizige yokmek kusa logo ngabelakpek mabok weik kusa logo wiziya yokmek panga luwege neyauganakwekke yokmek ngereke ngaiwila.
45 Desde a hora sexta até a nona, cobriu-se toda a terra de trevas.
46 Togo yokmek panga luwege neyauganakwekke Yisu ngezebekki ngago yeiktage ngalizi pelik kek kaiya, Eli, Eli, lama sabatani. Ngago lang purik pelik kai yagenda, Anoto nogobek, Anoto nogobek, ni ne wezanira nangki, kai yagenda.
46 Próximo da hora nona, Jesus exclamou em voz forte: Eli, Eli, lammá sabactáni? - o que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
47 Yombanu mereke koya nawiligu pugu pilik kairagi kerewiya logo Ilayayegi kai nobiyeng pelik kisa, Pok Ilayayegi ngago mei kani, kisa.
47 A estas palavras, alguns dos que lá estavam diziam: Ele chama por Elias.
48 Togo puwili wiyalowei miza logo puwiliyaga nak nginda kambela logo kapuk wezarik narik ngo nakke mela logo purik kai waing walekpekke yungke mela logo Yisu nibene mana.
48 Imediatamente um deles tomou uma esponja, embebeu-a em vinagre e apresentou-lha na ponta de uma vara para que bebesse.
49 Kapura nawiligu yakabokyegi pelik meiya, Yek yuke, Ilaya kanda Yisu ibendaga yaliya wazamiyagi ma yeik miza purikki teni yuke, meiya.
49 Os outros diziam: Deixa! Vejamos se Elias virá socorrê-lo.
50 Togo Yisu mawinda ngalizi kek kaiya logo kung pugubek weik pi wezami kang logo weik pi ibeng.
50 Jesus de novo lançou um grande brado, e entregou a alma.
51 Togo pulaga nguk namizi kagorik Anotogi i walek yemanemakke ngalege wiramiyarik paka ngalega pongo ngabelakke libuga koliyara narik narik miza. Keya ngabelakpek kuburuk ulageya keya king yemaneyeng kotora wala mela.
51 E eis que o véu do templo se rasgou em duas partes de alto a baixo, a terra tremeu, fenderam-se as rochas.
52 Keya Yirusalem pulogo Anotogo yombanu long kolokngagonoyeng tiya logo pugu yombanu piyegi ngizi panu kumula logo ulogo ibeng puwiliyaga kolokngagonowili wik yangalekta wazaya.
52 Os sepulcros se abriram e os corpos de muitos justos ressuscitaram.
53 Puwili long puwiligiyeng wizamiya logo Yisu ibendaga wik yangalek meiya logo pulaga puwili yereng Yudawiligi walekta Yirusalem meirage kiliya logo pulogo yongkambanu kolokngagonowiligu puwiliyegi pakela.
53 Saindo de suas sepulturas, entraram na Cidade Santa depois da ressurreição de Jesus e apareceram a muitas pessoas.
54 Togo Rom Amiwili Yisuyegi ngai yuke puwili kiling puwiligi ngaibek Yisuyegi mereke pulogo luwe wiziyabek, puwiligu kuburukpek keya watabi yaka lewagela mela piyengki pakelawekke puwili kulili yemane miza logo pelik kisa, Wameik panu pok Anotogi Marek panubek, kisa.
54 O centurião e seus homens que montavam guarda a Jesus, diante do estremecimento da terra e de tudo o que se passava, disseram entre si, possuídos de grande temor: Verdadeiramente, este homem era Filho de Deus!
55 Pulogo yongok kolokngagono koka Yisu kiling pongo Kalili koyawili logo Yisuyegi paka Yirusalem kiriwei saweli keya kelemi kayimawili tek nangezi koweiga pakela koya.
55 Havia ali também algumas mulheres que de longe olhavam; tinham seguido Jesus desde a Galiléia para o servir.
56 Puwiliyaga namele Maliya Matalena keya namele Maliya, Yosisi keya pigi sakpek Jemsgi panumele, keya namele Sebetigi marekyaugi panumele.
56 Entre elas se achavam Maria Madalena e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Yokmek kiliyagi merekewekke yombanu watabiyengko keremungke nak yereng Arimatiya meiragabek Pailetyegi kuna. Yeik pugura Yosep keya pirau yombanu Yisuyegi kiriwei puwiliyaga nak.
57 À tardinha, um homem rico de Arimatéia, chamado José, que era também discípulo de Jesus,
58 Pi Pailetyegi kanda luweza wizimowei Yisugi yasurik wawiyiweki meiya. Tegi Pailetgu ami puguwiligu pi Yisugi yasurik wawiyi pani kelemiweki kozak yeiya.
58 foi procurar Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Pilatos cedeu-o.
59 Togo Yosep yengeleileige kanda Yisugi yasurik yengeleileiga orowei yerageya logo kagorik wilangka wazono pugu weiyarikku sape miza.
59 José tomou o corpo, envolveu-o num lençol branco
60 Logo Yosep kilingwiligu yasurik wagela logo mosindage kanda puwiligu mosindage king ururu yombanu waliyiweki keremizamek logo Yosep ngezebokko ngezebekki keremizamekke wiya. Togo Yosep kilingwiligu king yemane panu nara ulumowei kanda Yisugi londagi kandikke waliya wazamiya logo kambela.
60 e o depositou num sepulcro novo, que tinha mandado talhar para si na rocha. Depois rolou uma grande pedra à entrada do sepulcro e foi-se embora.
61 Maliya Matalena keya Maliya namelerau, panga Yisugi londaga mogosara yuke koyima.
61 Maria Madalena e a outra Maria ficaram lá, sentadas defronte do túmulo.
62 Wok melenazikpekke piyeng pilik miza. Wokpok yongkambanuwili watabi Yudawiligi wok yawe mizi onobek Sabatpek meibekkiyeng ngayek mizibek. Keya yokmek kiliya logo weik kusa logo Yudawiligi wok wikpek Sarerebek Sabatpek meibek weik lewagela. Togo wokpokko yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yombanu Palisi mei nawili Pailet kiling wawere ula.
62 No dia seguinte - isto é, o dia seguinte ao da Preparação -, os príncipes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se todos juntos à casa de Pilatos.
63 Pilik miza logo puwiligu Pailetyegi pelik meiya, Yemanebek, Yisu, yombu ngaigu kaibok ulogo ngoluk wikwekke pugu pelik kaiya, Ne ibengki kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi, kaiya purik tonuwago kumula.
63 E disseram-lhe: Senhor, nós nos lembramos de que aquele impostor disse, enquanto vivia: Depois de três dias ressuscitarei.
64 Pi ngoluk wik wiziyawekke pugu ngaigu kaiya, Ne Anotogi Marekpek, kaiya purik kaile. Kapura mabek tamizeige yombu pugu waligeleya puwiligu kanda pigi yasurik ngoweiya logo nalege liwik wiya logo puwiligu yongkambanuwiliyegi, Pi ibendaga wik yangalekta, yei purik mabura purik kaile panugi. Tegi nugu ngagora wezamela logo nugu amiwiliyaga nawili Yisugi londage wok neyau keya nak piyengke ngai waberek yuke koyibene kang wezayele. Purik tamizeige puwiligu Yisugi yasurik ngoweiya logo pelik kisi, Pi wik yangalekta, kisi purik mabura ngago ngaigu kalike kaiya purago ngago ngaigu were kaiya pura ulagi, meiya.
64 Ordena, pois, que seu sepulcro seja guardado até o terceiro dia. Os seus discípulos poderiam vir roubar o corpo e dizer ao povo: Ressuscitou dos mortos. E esta última impostura seria pior que a primeira.
65 Pailetgu pura kerewiya logo pelik yeiya to mela, Ei, nogo ngagora wezamela wizinda logo ami ngaigi nawili iza logo kunizo keya kanda Yisugi londage waberek panu ngai yuke koyizo, yeiya.
65 Respondeu Pilatos: Tendes uma guarda. Ide e guardai-o como o entendeis.
66 Tegi puwili kiling ami nawili kambela logo londagi kanda londagi kandik waliya panuweki puwiligu king yemane panu nara londagi kandikke waliya wazamiya logo yengelei yulung ngai kalagalo kelemiyagibokko ngai kalagalo kelemiya logo amiwili pulogo ngai koyibene wazaya.
66 Foram, pois, e asseguraram o sepulcro, selando a pedra e colocando guardas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.