Mateus 27

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wangkoti pura Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi wata kolak kelibene miziwiligi ngaiwili mabuwili miza logo puwili Yisu ulagimekki kozak kela.
1 Assim que amanheceu, todos os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus fizeram os seus planos para conseguir que Jesus fosse morto.
2 Pulaga puwili Yisu wigira logo pi miza oroweirik Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pontiya Pailet meibekyegi miza mana.
2 Eles o amarraram, levaram e entregaram ao governador Pilatos.
3 Togo Yuras Yisu ulagiwiliyegi miza yanabokko ngagozaktago Yisuyegi lewege kelemirikki pakelawekke pugu kumularik tamizeige nogo puwiliyegi Yisu miza yana ono kesak purik pangka mena pilik kumula logo pi kangka pugubek kowita logo king siliba ngele neyauganarik piyeng Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiliyegi orowei mo kuna.
3 Quando Judas, o traidor, viu que Jesus havia sido condenado, sentiu remorso e foi devolver as trinta moedas de prata aos chefes dos sacerdotes e aos líderes judeus,
4 Puwiliyegi kanda Yurasgu puwiliyegi pelik yeiya, Nogo yombu kaile nayendau onobek inuwayegi miza yana logo pi ula logo ibengweki mizirikki wiyeke ne weik kaile panu miza, legi king inuguyeng peyeng mena ya, yeiya. Kapura puwiligu pelik meiya to mela, Ni tonuwago talik mizagi keli? Watabi tonuwagiyeng ono, watabi nuguyeng, meiya.
4 dizendo: — Eu pequei, entregando à morte um homem inocente. Eles responderam: — O que é que nós temos com isso? O problema é seu.
5 Tegi pulogo Anotogi i walek yemanemakke yeke ige Yuras king siliba piyeng wezamela logo yombanu ngai yemanewili wezaya logo pi kanda kalok wi tiya logo ibeng.
5 Então Judas jogou o dinheiro para dentro do Templo e saiu. Depois foi e se enforcou.
6 Yombu Anotogi i walek yemanemakke yongkambanuwiligi yeiktaga Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngaiwili king siliba piyeng weiya logo pelik kisa, King peyeng yombanu ula logo ibengkirikki ngane manayeng legi tamizeige tonuwago king Anotoyegi opa manayeng kiling wiya purik pangka ono logo king peyengki tonuwago talik mizagi, kisa.
6 Os chefes dos sacerdotes pegaram o dinheiro e disseram: — Isto é dinheiro sujo de sangue, e é contra a nossa
7 Togo puwili ngago king piyengki mizagi nara kozak kela logo waleleige puwili king piyengki ngane yombanu kaimiyeng keremizibekki ngabelak narik weiya logo kumularik ngabelak purik yombanu koweiga kayimawili pelege kanda logo ibeng puwekke pulogo waliyagirik, kisa.
7 Depois de conversarem sobre o assunto, resolveram usar o dinheiro para comprar o “Campo do Oleiro”, a fim de que servisse como cemitério para os não judeus.
8 Purikki wiyeke ngabelak purikki yeikta, Ngabelak kingyengki ngane yombu ula logo ibengweki piyengko weiyarik, mei. Logo mabek perage yongkambanuwiligu ngabelak purik yeik pura ngoluk mei yagenda.
8 Por isso aquele campo é chamado até hoje de “Campo de Sangue”.
9 Togo kazing mabilikmekke ngago yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibek Seremaya meiyabokko koka walaka kaiya pura weik ngizi lewagela. Pugu pelik kaiya,
9 Assim aconteceu o que o profeta Jeremias tinha dito: “Eles pegaram as trinta moedas de prata, o preço que o povo de Israel tinha concordado em pagar por ele,
10 Togo king peyengki ngane puwiligu yombanu kaimiyeng keremizibekki ngabelaktik weiya. Togo Yemizibokko neyegi kozak neiya pilik, puwili mabilik miza, kaiya. Seremaya 32:6-9
10 e as usaram para comprar o campo do oleiro, como o Senhor me havia mandado fazer.”
11 Pulaga Yudawiligi ngai yemane puwiligu Yisu miza oroweirik Yisu Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemane Pailet meibekki wirege luweza logo ngai yemanebokko Yisuyegi pelik nguk meiya, Ni Yudawiligi King Ngaibek ma yeik, meiya. Tegi Yisugu pelik meiya to mela, Ni makngezego kai mabura, meiya.
11 Jesus estava em pé diante do Governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Keya Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiligu ngagoyeng piyegi yowa kele kapura pugurau kanga nayendau yeiya to mela ono.
12 Mas, quando foi acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus, Jesus não respondeu nada.
13 Pulaga Pailetgu Yisuyegi mazenda pelik nguk meiya, Puwiligu niyegi ngago kolokngagonoyeng yowirikki nugu kerewiyi mena ni ngago nara kaiya yo meli onora nangki, meiya.
13 Então Pilatos disse: — Você não está ouvindo as acusações que estão fazendo contra você?
14 Kapura Yisu mawinda ngago kaiyagirikki kiyebuk wiziga pugu ngai yemane Pailetyegi ngago lang songono narik pandau kanga meiya ono, legi ngaibek leleng yemane panu kira.
14 Porém Jesus não disse nada, e o Governador ficou muito admirado com isso.
15 Togo kirisimasi mabiyeng wok Pasoba meibek puwili pakeli puwekke ngai yemane Pailetgu yombanu wigirawiliyaga yongkambanuwiligu keli nak wila wazami mizi.
15 Em toda Festa da Páscoa , Pilatos costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
16 Kirisimasi purage yombanu korowali miza nak wigira wazamiya logo mamokko iwakabek keya yeik pugura Yisu Parabas.
16 Naquela ocasião estava preso um homem muito conhecido, chamado Jesus Barrabás.
17 Yongkambanu kolokngagonowili menalege wawere ulawekke Pailet Yisu wila wazamiyagiweki kazing namek weli kopong pugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Inugu kelirik talik? Tak nogo wigirimakka wila wazamiyagirikki ini keli? Ne yombu Yisu Parabas meibok ma Yisu yombu Kilisibek meibok wila wazamiyagi, yeiya.
17 Então, quando a multidão se reuniu, Pilatos perguntou: — Quem é que vocês querem que eu solte: Jesus Barrabás ou este Jesus, que é chamado de
18 Logo Pailetgu pelik kumula, Yombu Yudawiligi ngai yemane puwili yongkambanuwili mabuwili Yisuyegi kiriwei mizi purikki yagolok kopong puwiligu neyegi Yisu miza orowei wiriya wizinda miza.
18 Pilatos sabia muito bem que os líderes judeus haviam entregado Jesus porque tinham inveja dele.
19 Keya nariktau Pailet ngagozak piyengki kerewiyara mogosa tawizeige pigi yongokpumologo ngago nara wezamela logo pelik meiya, Yombu kaile nayendau miza onobekyegi watabi nayeng kelemi nagani, purik yaka kusage ne iwek kolawekke ne piyegi langai wangak miza logo ne weik kulili panu miza kani, meiya.
19 Enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, a sua esposa lhe mandou o seguinte recado: — Não tenha nada a ver com esse homem inocente porque esta noite, num sonho, eu sofri muito por causa dele.
20 Togo yongkambanuwiliyegirik, Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiligu yongkambanuwiligi wilek kangyeng kowita wazaya logo puwiligu yongkambanuwiliyegi pelik yeiya, Pailetyegi pelik nguk mei, Teniyegi Parabas miza yane, kapura Yisu ula logo ibeng wazame, meizo, yeiya.
20 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus convenceram a multidão a pedir ao governador Pilatos que soltasse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Logo ngai yemanebek Pailetgu mawinda yongkambanuwiliyegi pelik nguk yeiya, Peyauyaga tak nogo wila wazamiyagirikki ini keli, yeiyawekke puwiligu kemenak pelik kanga kisa, Parabas, kisa.
21 Então o Governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? — Barrabás! — responderam eles.
22 Pulaga Pailetgu yongkambanuwiliyegi mazenda pelik nguk yeiya, Tamizeige keli inugura pilik purik mabura Yisu Kilisibek meibokyegi nogo talik mizagi, yeiya. Tegi puwili mabuwiligu kemenak pelik kek kisa, Pi yengeleileige nili uliweki kelemi, kisa.
22 Pilatos perguntou: — Que farei então com Jesus, que é chamado de Messias? — Crucifica! — responderam todos.
23 Tegi Pailetgu puwiliyegi pelik yeiya, Pi nangki uliweki, pugu korowali talikyeng miza, yeiya. Kapura yongkambanuwiligu ngoluk mazengkeya ngalizi panu pelik kek kisa, Pi yengeleileige nili uliweki kelemi, kisa.
23 Ele perguntou: — Que crime ele cometeu? Aí começaram a gritar bem alto: — Crucifica!
24 Pulaga Pailetgu weik iwaka, ngago pugura pangka ono, kapura ngai yemanera lewagelaweki mizi. Tegi pi yongkambanu wawere ulawiligi wirege pelengwekke kai wik narik kola logo mele puguyau kaigesa melageya wizimowei pelik yeiya, Yombanu pobok ulagirik watabi nogoyengko ono, inuguyengko keke ulagi legi yombu kaile nayendau miza onobek ula logo ibengkirikki wiyeke ngangang kanga weiyagiyeng neyegi lewagi ono, segeya iniyegi lewagi kani, yeiya.
24 Então Pilatos viu que não conseguia nada e que o povo estava começando a se revoltar. Aí mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: — Eu não sou responsável pela morte deste homem. Isso é com vocês.
25 Tegi yongkambanuwili mabuwiligu pelik meiya to mela, Ei, wameik. Puragi kangara teni keya tenigi yango keya marekngangwiliyegi lewa purik pangka, meiya.
25 E toda a multidão respondeu: — Que o castigo por esta morte caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Togo pulaga Pailetgu Parabas wila wazamiya logo puwiliyegi yana. Keya Yisu ulagi purik pangka kelemiya logo pugu ami nawiliyegi Yisu were pikang yemane ngai kozang piyengko wizale ula logo puwiligu pi yengeleileige nili ulibene kozak yeiya.
26 Então Pilatos soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Pulaga Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pailetgi ami nawiligu Yisu miza orowei ngai yemanebekki imakke kiliya kuna logo puwiligu ami mabuwiliyegi ngago yeiya.
27 Depois os soldados de Pilatos levaram Jesus para o Palácio do Governador e reuniram toda a tropa em volta dele.
28 Puwili kanda pulogo puwili mabuwiligu Yisu yawereng kelemiya logo kagorik puguyeng pugusa mela logo puwiligu Yisu melewangka King Ngaiwiligu wakiyi langai wago yokolong narik wakiya wazamiya.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com uma capa vermelha.
29 Keya puwiligu mabung ingak ngai merek kilulung wezabek keremiza logo Yisugi kebiraga ngalege wiya, keya puwiligu wireng nak mele ngai puguzikke kebangkela wazamiya. Puwiligu peyeng miza logo ngaigu Yisu King Ngaibek miziweki.
29 Fizeram uma coroa de ramos cheios de espinhos, e a puseram na sua cabeça, e colocaram um bastão na sua mão direita. Aí começaram a se ajoelhar diante dele e a caçoar, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
30 Pilik kisa logo puwiligu piyegi sibilak ngiza mani, keya wirembek weiya logo mabokko mabung ingak Yisugi kebiraga ngalege wiya pura ulageya koya.
30 Cuspiam nele, pegavam o bastão e batiam na sua cabeça.
31 Puwiligu Yisuyegi yang meiya logo pulaga melewangka wagorik pugusa mowiya logo ngezebekkiyeng ngereke wakiya wazamiya. Logo weik puwiligu Yisu yengeleileige nili uliweki miza orowei kuna.
31 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para o crucificarem.
32 Puwili tagoneige pura kazingmekke yombu Saimon yereng Sairini meiragabek logo Yirusalem yerengke yolubek lewa logo paka Yirusalem yerengke kuniweki wizilege. Kapura amiwiligu pi kebangkela logo Yisugi yengeleilei wagela wazamiya.
32 Quando estavam saindo, os soldados encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, e o obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Togo amiwiligu Yisu miza orowei kuna, weik kanda ngabelak wale yeikta Kologata meirikke logo yeiktago kai purik kebi kozarik kai yagenda.
33 Eles chegaram a um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
34 Keya pulogo kandawekke puwili kai waing keya marasing ngelaming miza logo pi ngangang yemane panu kela nelegi nibene mana kapura pi kolokulawekke pi na ono.
34 Ali deram vinho misturado com fel para Jesus beber. Mas, depois que o provou, ele não quis beber.
35 Togo Rom Amiwiligu kologata pulogo Yisu yengeleileige ngalege nili ula logo yengeleilei luwe lewamiya. Pilik miza logo amiwili takko Yisugi kagorikyeng weiyagi miza legi puwili yengelei lek uli.
35 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
36 Pilik miza logo amiwili pulogo mogosa logo piyegi ngai yuke koya.
36 Depois disso sentaram ali e ficaram guardando Jesus.
37 Togo puwiligu ngago lang pugu watabi kokowa miza piyengkiyeng paka pigi kebi wilekta yolulege ngalege pelang korokwekke pilik lende miza logo ula wazamiya,
37 Puseram acima da sua cabeça uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos Judeus.”
38 Pulaga Rom Amiwiligu yombanu kazing kaile watabiyeng ngoweimekke miza logo wigira wazayayaurau yengeleiyauge nili ula logo nak Yisugi mele ngaigezuwagezikke wazami keya nak pigi mele koranengkezikke wazami miza.
38 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
39 Yongkambanu mereke kang yongomo miziwiligu Yisuyegi yang meiya logo piyegi kebi puwiligiyeng ngulang kelemi mizageya koyimowei pelik meiya, Ni Anotogi i walek yemanemak topela logo wok neyauganak piyengke ngereke i pumak ngizagi kaiyabek purik mabura purikku kozandago ni makngezego ni makngeze yaliya wazame.
39 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam,
40 Tamizeige ni Anotogi Marekpek purik mabura yengeleileiga yo kule, meiya.
40 dizendo assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias! Se você é mesmo o Filho de Deus, desça da cruz e salve-se a si mesmo!
41 Kazing mabilikmekke Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili puwilirau ngezewili nakko nakyegi pelik mei yongomo mizi,
41 Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes judeus também caçoavam dele, dizendo:
42 Pi nawili ibendaga pangka yaliya wazaya kapura pi ngezebek pangka yaliya wazamiyagi ono. Pugu pelik kai, Ne yongkambanu Isileiliwiligi King Ngaibek, kai legi tamizeige pi yengeleileiga yo kula purik mabura teni pura wameik purikki ngizi panu kumulagi.
42 — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo! Ele é o Rei de Israel, não é? Se descer agora mesmo da cruz, nós creremos nele!
43 Pugu Anotoyegi wilekpek ngalege wiya keya pi Anotogi Marekpek kaibek, mena tonugu pakeliweki, Anotogo piyegi mabek saweli penangai makne, mei.
43 Ele confiou em Deus e disse que era Filho de Deus. Vamos ver se Deus quer salvá-lo agora!
44 Keya yombu yaka Yisu kiling yengeleiyauge nili ula piyaugurau Yisuyegi mabilik ngago kaile meiya.
44 E até os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
45 Yokmek weik paka ngilumbekke libuge 12 kilok si ngizige yokmek kusa logo ngabelakpek mabok weik kusa logo wiziya yokmek panga luwege neyauganakwekke yokmek ngereke ngaiwila.
45 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
46 Togo yokmek panga luwege neyauganakwekke Yisu ngezebekki ngago yeiktage ngalizi pelik kek kaiya, Eli, Eli, lama sabatani. Ngago lang purik pelik kai yagenda, Anoto nogobek, Anoto nogobek, ni ne wezanira nangki, kai yagenda.
46 Às três horas da tarde, Jesus gritou bem alto:
47 Yombanu mereke koya nawiligu pugu pilik kairagi kerewiya logo Ilayayegi kai nobiyeng pelik kisa, Pok Ilayayegi ngago mei kani, kisa.
47 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Ele está chamando Elias.
48 Togo puwili wiyalowei miza logo puwiliyaga nak nginda kambela logo kapuk wezarik narik ngo nakke mela logo purik kai waing walekpekke yungke mela logo Yisu nibene mana.
48 Uma dessas pessoas correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão e deu para Jesus beber.
49 Kapura nawiligu yakabokyegi pelik meiya, Yek yuke, Ilaya kanda Yisu ibendaga yaliya wazamiyagi ma yeik miza purikki teni yuke, meiya.
49 Mas outros disseram: — Espere. Vamos ver se Elias vem salvá-lo!
50 Togo Yisu mawinda ngalizi kek kaiya logo kung pugubek weik pi wezami kang logo weik pi ibeng.
50 Aí Jesus deu outro grito forte e morreu.
51 Togo pulaga nguk namizi kagorik Anotogi i walek yemanemakke ngalege wiramiyarik paka ngalega pongo ngabelakke libuga koliyara narik narik miza. Keya ngabelakpek kuburuk ulageya keya king yemaneyeng kotora wala mela.
51 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 Keya Yirusalem pulogo Anotogo yombanu long kolokngagonoyeng tiya logo pugu yombanu piyegi ngizi panu kumula logo ulogo ibeng puwiliyaga kolokngagonowili wik yangalekta wazaya.
52 Os túmulos se abriram, e muitas pessoas do povo de Deus que haviam morrido foram ressuscitadas
53 Puwili long puwiligiyeng wizamiya logo Yisu ibendaga wik yangalek meiya logo pulaga puwili yereng Yudawiligi walekta Yirusalem meirage kiliya logo pulogo yongkambanu kolokngagonowiligu puwiliyegi pakela.
53 e saíram dos túmulos. E, depois da ressurreição de Jesus, entraram em Jerusalém, a Cidade Santa, onde muitos viram essas pessoas.
54 Togo Rom Amiwili Yisuyegi ngai yuke puwili kiling puwiligi ngaibek Yisuyegi mereke pulogo luwe wiziyabek, puwiligu kuburukpek keya watabi yaka lewagela mela piyengki pakelawekke puwili kulili yemane miza logo pelik kisa, Wameik panu pok Anotogi Marek panubek, kisa.
54 O oficial do exército romano e os seus soldados, que estavam guardando Jesus, viram o terremoto e tudo o que aconteceu. Então ficaram com muito medo e disseram: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
55 Pulogo yongok kolokngagono koka Yisu kiling pongo Kalili koyawili logo Yisuyegi paka Yirusalem kiriwei saweli keya kelemi kayimawili tek nangezi koweiga pakela koya.
55 Algumas mulheres estavam ali, olhando de longe. Eram as que tinham acompanhado Jesus desde a Galileia e o haviam ajudado.
56 Puwiliyaga namele Maliya Matalena keya namele Maliya, Yosisi keya pigi sakpek Jemsgi panumele, keya namele Sebetigi marekyaugi panumele.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, a mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Yokmek kiliyagi merekewekke yombanu watabiyengko keremungke nak yereng Arimatiya meiragabek Pailetyegi kuna. Yeik pugura Yosep keya pirau yombanu Yisuyegi kiriwei puwiliyaga nak.
57 Já era quase noite quando chegou da cidade de Arimateia um homem rico chamado José. Ele também era seguidor de Jesus.
58 Pi Pailetyegi kanda luweza wizimowei Yisugi yasurik wawiyiweki meiya. Tegi Pailetgu ami puguwiligu pi Yisugi yasurik wawiyi pani kelemiweki kozak yeiya.
58 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus. E Pilatos mandou que o entregassem a ele.
59 Togo Yosep yengeleileige kanda Yisugi yasurik yengeleileiga orowei yerageya logo kagorik wilangka wazono pugu weiyarikku sape miza.
59 Então José pegou o corpo, enrolou num lençol novo de linho
60 Logo Yosep kilingwiligu yasurik wagela logo mosindage kanda puwiligu mosindage king ururu yombanu waliyiweki keremizamek logo Yosep ngezebokko ngezebekki keremizamekke wiya. Togo Yosep kilingwiligu king yemane panu nara ulumowei kanda Yisugi londagi kandikke waliya wazamiya logo kambela.
60 e o colocou no seu próprio túmulo, que há pouco tempo havia sido cavado na rocha. Depois rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo e foi embora.
61 Maliya Matalena keya Maliya namelerau, panga Yisugi londaga mogosara yuke koyima.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente do túmulo.
62 Wok melenazikpekke piyeng pilik miza. Wokpok yongkambanuwili watabi Yudawiligi wok yawe mizi onobek Sabatpek meibekkiyeng ngayek mizibek. Keya yokmek kiliya logo weik kusa logo Yudawiligi wok wikpek Sarerebek Sabatpek meibek weik lewagela. Togo wokpokko yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yombanu Palisi mei nawili Pailet kiling wawere ula.
62 No dia seguinte, isto é, o dia depois da sexta-feira, os chefes dos sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 Pilik miza logo puwiligu Pailetyegi pelik meiya, Yemanebek, Yisu, yombu ngaigu kaibok ulogo ngoluk wikwekke pugu pelik kaiya, Ne ibengki kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi, kaiya purik tonuwago kumula.
63 e disseram: — Governador, nós lembramos que, quando ainda estava vivo, aquele mentiroso disse: “Depois de três dias eu serei ressuscitado.”
64 Pi ngoluk wik wiziyawekke pugu ngaigu kaiya, Ne Anotogi Marekpek, kaiya purik kaile. Kapura mabek tamizeige yombu pugu waligeleya puwiligu kanda pigi yasurik ngoweiya logo nalege liwik wiya logo puwiligu yongkambanuwiliyegi, Pi ibendaga wik yangalekta, yei purik mabura purik kaile panugi. Tegi nugu ngagora wezamela logo nugu amiwiliyaga nawili Yisugi londage wok neyau keya nak piyengke ngai waberek yuke koyibene kang wezayele. Purik tamizeige puwiligu Yisugi yasurik ngoweiya logo pelik kisi, Pi wik yangalekta, kisi purik mabura ngago ngaigu kalike kaiya purago ngago ngaigu were kaiya pura ulagi, meiya.
64 Portanto, mande vigiar bem o túmulo até o terceiro dia, para os discípulos dele não poderem roubar o corpo e depois dizerem ao povo que ele foi ressuscitado. Pois esta última mentira seria pior do que a primeira.
65 Pailetgu pura kerewiya logo pelik yeiya to mela, Ei, nogo ngagora wezamela wizinda logo ami ngaigi nawili iza logo kunizo keya kanda Yisugi londage waberek panu ngai yuke koyizo, yeiya.
65 Então Pilatos disse: — Levem estes soldados com vocês e guardem o túmulo o melhor que puderem.
66 Tegi puwili kiling ami nawili kambela logo londagi kanda londagi kandik waliya panuweki puwiligu king yemane panu nara londagi kandikke waliya wazamiya logo yengelei yulung ngai kalagalo kelemiyagibokko ngai kalagalo kelemiya logo amiwili pulogo ngai koyibene wazaya.
66 Eles foram, puseram um selo de segurança na pedra e deixaram os soldados ali, guardando o túmulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.