Mateus 25
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Ne yo puwekke kazing Anotogo ngai pugumekki ngaigi pura talik miza purikki nogo iniyegi ngago saweliwei nara kozak yeiweki mizi. Inugu ne yogirikki yuke yolugira yongok nawekke yawe mizi yombu nak yongok weiweki mizibekyegi yuke yolu puwili kelik. Yombubok pigi yongok sawiyamelegi imakke lewa wizigeya yongok nawekke meleyau imakke mangobekyegi yawe miziwili lam puwiligiyeng kiling yombu yongok weiyagibek panga kazingke yoromaure miza logo panga ige miza oroweiweki kambela.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Yongok yawe miziwiliyaga melenazik kangkayeng kilingwili keya melenazik kangkayendau onowili.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Kolomandik kangka yeik puwili lam puwiligiyeng wara kapura puwili kai nayendau mela wara ono,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 kapura kolomandik kangkayeng kiling puwili lam puwiligiyeng keya palastik kai nayendau wilak pela wari miza.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Yombu yongok weiyagibok nguk namizi lewa ono logo kolomandikwili wirekne miza logo iwek kola.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Puwili iwek kola koyigeya kusa libuge weik pelik kek kisi, Aik, yombu yongok weiyagibek wei lewa mena pi yoromaure miziweki kunizo, kisi.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Pilik kisi legi kolomandik meleyau yawe miziwili yangalek meiya logo lam puwiligiyeng ngaiwak wiyibene wikyeng ngalege kelemiweki kelemiya.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Pulaga kolomandik kangka yeik puwiligu kolomandik kangkayeng kiling puwiliyegi pelik yeiya, Lam tonuwagiyeng kaiyengki yeik wizigeya kusa mena inuwago tonuwa kai nayeng pela yani, yeiya.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Kapura kolomandik kangkayeng kiling puwiligu pelik kanga yeiya to mela, A’a’, kai peyeng lam tonuwagiyengki pangka logo kokowa nayendau ono mena panga sutuwamakka kai nayeng inuwa ngezegi wawari kambeli, yeiya.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Tegi kolomandik kangka yeik puwili panga sutuwamakke kanda kai nayeng wawari kambela. Puwili yagonei keya yombu yongok weiyagibek tabunda logo kolomandik melenazik kangkere mizara pulogo yuke koya puwili pi kiling yeke ige ngeragi yongok weiweki nirage la logo imakki kandik weik waliya.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Togo waleleige kolomandik melenazik yaka kai nayeng wawari tobela puwili lewagela logo puwiligu kandik waliyarikki pakela logo puwiligu pelik ngalizi kek meiya, Yemizibek. Yemizibek, kandik tonuwayegi tiya yowiye, meiya.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Kapura yombu yongok weiyagibokko pelik yeiya to mela, Wameik panu, ne inuwayegi lusuwei, yeiya.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Kazing mabilikmekke wok takka ma yokmek talikwekke ne yombanu paka ngalege kayimabek ngereke yogi miza purik ini lusuwei legi ini kangkere mizizo logo neyegi ngai yuke koyizo.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Nogo iniyegi ngago saweliwei perarau kazing Anotogo ngai pugumekki ngaigi puragi kozak yeiweki mizi. Anotogo ngai pugumekki ngai yolu pura yombu nak yereng pugura wizamiya logo kabelak koweige narage kangweki mizibok kelik. Pi kangkine were yombu piyegi yawe miziwiliyegi ngago yeiya logo pugu puwili watabi puguyengki ngai wazaya.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Pugu puwiligu kazing miziyengki pakela logo pugu nak nakyegi kangka puwiligiyengke pangka pangka kingyeng yana. Logo nakyegi king tausen Kina melenazik mana, keya nakyegi king tausen Kina neyau mana, keya nakyegi king tausen Kina wamenak mana. Keya pugu yanageya wizimowei pelik yeiya, Ne kang keya inuwa nak nak king nogo yana piyengki pangka pangka yawe kingyeng ulumiyagi nara mizizo logo pulaga ne yo puwekke nogo inuwa king talik talik piyengka yeke langak negi keremiza miza purikki nogo pakelagi, yeiya logo pi weik kambela.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Pulaga yombanu yawe mizi yaka king tausen Kina melenazik manabok yawe nara mizi kanda king yaka mana piyengko ngereke king tausen Kina melenazik mabilik ulumiya.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Kazing mabilikmekke ngaibokko yombanu yawe mizi yaka king tausen Kina neyau manabok yawe nara mizi kanda king yaka mana piyengko ngereke king tausen Kina neyau mabilik ulumiya.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Kapura pugu yombanu yawe mizi yaka king tausen Kina wamenak manabok pi kingyeng pangka ono mizarikki wiyeke kanda kawiktik yokora logo ngai pugubekki kingyeng liwik mowiya.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Teng yokolong nara wizagoma logo pulaga yawe miziwiligi ngaibek ngereke yo. Pi kanda yombu pugu king yanawiliyegi ngago yeiya logo ngago yawe puwiligiyengkiragi kerewiyiweki.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Yombu yawe mizi king tausen Kina melenazik manabokko kanda pigi ngaibekyegi pelik meiya, Yemizibek, king tausen Kina melenazik nugu koka neyegi nanayeng pelegi mena ya. Keya pakele, nogo mabilik king tausen Kina melenazik ulumiya piyeng mena ya, meiya.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Tegi ngai pugubokko pelik meiya, Wazono panu, ni yawe wazono mizibek keya ni yombu yawe nugura pangka mizi wilibekpek. Ni watabi songono pilikyengki ngai waberek panu miza legi nogo ni watabi yemane panuyengki ngai wazaniyagi mena ne nigi ngaibek kiling wilikwilik mizi mangaiweki mena koli, meiya.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Pulaga yombu yawe mizi king tausen Kina neyau manabok kanda pigi ngaibekyegi pelik meiya, Yemizibek, king tausen Kina neyau nugu koka neyegi nanayeng pelegi mena ya. Keya pakele, nogo mabilik king tausen Kina neyau ulumiya piyeng pelegi mena ya, meiya.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Tegi ngai pugubokko pelik meiya, Wazono panu, ni yawe wazono mizibek keya ni yombu yawe nugura pangka mizi wilibekpek. Ni watabi songono pilikyengki ngai waberek panu miza legi nogo ni watabi yemane panuyengki ngai wazaniyagi mena ne nigi ngaibek kiling wilikwilik mizi mangaiweki mena koli, meiya.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Pulaga yombu yawe mizi king tausen Kina wamenak manabok kanda pigi ngaibekyegi pelik meiya, Yemizibek, ni yombanu yalek mizi onobek keya ni yawe mabiyeng pangka panu miziweki kai wilibekpek purikki nogo iwaka wiziga ne kulili miza.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Tegi nogo yawe nara miza logo king nuguyeng yeik nelegi ne kulili miza logo ne kanda king nuguyeng kawiktikke yokora logo liwik wiya wazamiya. Mena watabi nuguyeng pelegi mena ya, meiya.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Tegi ngai pugubokko pelik meiya to mela, Ni yawe korowali mizibek keya yawe namizibek. Ngago ngaigu nuguyengko mizagewiyege nogo niyegi yalek mizagi langai ono. Keya nugu kairik ne yombanu yawe mabiyeng pangka panu miziweki kai wilibekpek kai
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 logo ni piliktikki iwaka mabura ni nangki king nogoyeng panga pendikke nowiyi ono, kesak waleleige ne yowekke king piyeng kiling kokowa nayendau wei kak kani, meiya.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ngaibokko piyegi pilik meiya logo yawe mizi nawili pulogo luweza koyilegewiliyegi pelik yeiya, Yombu neyegi yawe mizi pobok korowali mizarikki wiyeke mena, inugu king tausen Kina nogo mana piyeng piyaga mongoni logo yombu yawe mizi king tausen Kina meleyau kilimbok mani.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Purik yombanu nak yawe nogo miziweki manira pangka panu mizibok nogo pi ngoluk yaweyeng mawinda managi logo pugu yawe yemaneyeng weiyagi kani kapura tamizeige yawe mizi nak yawe nogo miziweki manira yawe namizi purik nogo yawe songonorarau piyaga mongonagi.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Togo yawe mizi yeik ulak pobok yenge yerengke kusabanurikke welagela wezamela logo pulogo kusabanurikkewili kiling ingkeya kelele yemane panu kisi keya kili puwiligiyeng ngiliti mizagiyagi, yeiya.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Kazing pilikmekke ne yombanu paka ngalega kayimabek ngaiwak nogorik kiling keya Anotogi angela walekwili mabuwili kiling King Ngaibek miziweki ngereke yo puwekke nogo yongkambanu mabuwili sanga mizagi.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Nogo negi tung mogosiraga ngaiwaktik kiling mogosagi logo negi ingewerege yongkambanu ngabelak mabiyengkewili mabuwili wawere ulagi. Pulaga liyeng memengwiliyegi ngaibokko memeng puguwili liyeng Got mei pigi onowiliyaga sanga mizi pilik nogo ini yongkambanu mabuwili mabilik sanga mizagi.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Nogo yongkambanu pangka nogowili mele ngaige nogozikke wazayagi keya yongkambanu kaile negi ono puwili mele koranengke nogozikke wazayi mizagi.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Pulaga ne King Ngaibokko yongkambanu pangka mele ngaige nogozikke puwiliyegi pelik yeiyagi, Negi Mangobokko iniyegi wazono miza mena koli. Tung Anotogo koka solo ngabelakpek keya ngilumbek keremiza purik yereng yombiyangairaga ini ngai pugumekkiwiligi kangkere miza yowiyayeng weiweki mena ne kiling koli.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Purik peliktikki wiyeke ne yagasirikki inugu pakela logo inugu ne ngeragi nana, keya ne kai wik nagi kelirikki inugu pakela logo inugu ne kai wik niweki nana, keya inugu ne yombanu nalagabekyegi pakelawekke inugu koli, teni kiling yoluweki neiya.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Keya ne kagorikyengki yeikwekke inugu kagorik wakiyagiyeng nana, keya ne kemegeme mizawekke inugu neyegi waberek keleniya, keya ne wigirimakke wigira wiziyawekke inugu neyegi saweli kayima, yeiyagi.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Kapura yongkambanu pangka puwiligu neyegi pelik nguk neiyagi, Yemizibek, talikwekke tonugu ni yagasi mizarikki keriya logo ni ngeragi nana, ma ni kai wik nagi kelirikki keriya logo ni kai wik nana?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ma talikwekke tonugu ni yombu nalagabek purik keriya logo tonugu teni kiling koli keleniya, ma ni kagorikyengki yeik wiziya tonugu ni kagorik wakiyagiyeng nana?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ma talikwekke tonugu ni kemegeme wiziya pakela, ma ni wigirimakke wigira wiziya keriya logo niyegi saweli wiriya, meiyagi.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Pilik kisi legi ne, puwiligi King Ngaibokko puwiliyegi pelik yeiya to melagi, Nogo iniyegi wameik kozak yei, Inugu yombanu negi sak pewili mabuwiliyaga yeikta songono panu nakyegi koka watabi songono nayeng miza puwekke purik inugu neyegi miza pilik miza wizinda, yeiyagi.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Pulaga nogo yongkambanu kailewili mele koranengke nogozikke puwiliyegi pelik yeiyagi, Ini ngangang weiyagiwiligu neyaga panga yezi kusagi ono, Pebago Sadang kiling angela puguwiligi kangkere miza yowiya puzikke kazi kuni.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Purik peliktikki wiyeke koka ne yagasirikki inugu pakela kapura inugu ne ngeragi nana ono, keya ne kai wik nagi kelirikki inugu pakela kapura inugu ne kai wik nana ono.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Keya ne nalagabekyegi pakelawekke inugu teni kiling yoluweki koli neiya ono. Keya ne kagorikyengki yeikwekke inugu kagorik wakiyagiyeng nana ono, keya ne kemegeme wiziyawekke inugu neyegi sawela ono, keya ne wigirimakke wigira wiziyawekke inugu neyegi pakeli wiriya ono, yeiyagi.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Kapura yongkambanu kailewiligu neyegi pelik nguk neiyagi, Yemizibek, talikwekke tonugu ni yagasi mizarikki keriya kapura niyegi sawela ono, ma talikwekke tonugu ni kai wik nagi kelirikki keriya, ma ni nalagabekyegi pakela, ma ni kagorikyengki yeikpekyegi pakela, ma ni kemegeme wiziyabek, ma ni wigirimakke wigira wiziya kapura tonugu niyegi sawela ono, pilik nguk neiyagi.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Pilik kisi legi nogo puwiliyegi pelik yeiya to melagi, Nogo iniyegi wameik kozak yei, Koka inugu yombanu pewili mabuwiliyaga yeikta songono panu nakyegi sawela ono purik inugu neyegirau sawela ono wizinda, yeiyagi.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Togo yongkambanu kaile pewili yereng ngangang korowali wizagomagiragi kunagiwili kapura yongkambanu pangka puwili yereng wik wizagomagiragi kunagiwili, Yisugu puwiliyegi pilik yeiya.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.