Mateus 24
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Pulaga Yisu Anotogi i walek yemanemak wiya logo welagela tagoneige yombu pugu waligeleyiwili piyegi kanda logo puwiligu pi Anotogi i walek yemanemak kailemekkimaktikki kozak meiya.
1 Quando Jesus saía da área do templo, seus discípulos lhe chamaram a atenção para as diversas construções do edifício.
2 Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ei, nogo pakela, kapura nogo iniyegi pera pelik yei, I yemane inugu pakeli pemak mamak wok nakke yombanu Yudawiliyegi ngai miziwiligu yo wela melagi keya kingyeng sugusugu miza melagi, king neyau pulogo menalege nakki ngalege nak wiziyagi ono, puwiligu yowela melagi, yeiya.
2 Ele, porém, disse: “Estão vendo todas estas construções? Eu lhes digo a verdade: elas serão completamente demolidas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Kalike Yisu lewak yengelei Olip meilei lewi logo lewak Olip meibekke mogosa tawizeige yombu pugu waligeleyiwili piyegi keke liwik kanda piyegi pelik meiya, Tonuwayegi kozak yei, puwiligu Anotogi i walek yemanemak yowela melagi purik talikwekke pilik mizagi? Keya kazing talikmokko ni weik yogirikki tonuwayegi waligeleyagi keya kazing talikmokko ngabelakpek weik yeikkirikki tonuwayegi waligeleyagi, puwiligu piyegi pilik nguk meiya.
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras. Seus discípulos vieram até ele em particular e perguntaram: “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinal indicará sua volta e o fim dos tempos?”.
4 Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Watabi lewagelagi piyengki nogo kozak yei pei. Inuwa yombu inuwayegi ngaigu kisi puwiliyegi kiriwei miza nagani, waberek panu.
4 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
5 Purik yombanu kolokngagono yeik nogorage lewagi kani logo pelik kisi wiriyi nangai, Ne Kilisibek, kisa logo yombanu kolokngagonowili puwiliyegi kiriwei kuni nangai.
5 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
6 Keya inuwa ngai mereke keli piyeng keya ngai yemane koweige keli lewa piyengki kerewiyi purik kulili mizi nagani. Watabi pilik piyeng mabiyeng were lewagelagiyeng kani kapura piyengko mizi purik ngabelakpek weik yeikkirikki mizi yagenda ono.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
7 Purik were, yongkambanu ngabelak nakkewili kiling yongkambanu ngabelak nakkawili ngai kelagi, keya kapman ngabelak nakkebek kiling kapman ngabelak nakkabek ngai kelagi, keya yongkambanu ngabelak nayengkewili kiling yongkambanu ngabelak nayengkawili ngai kelagi, keya puwekkerik ngabelak nayengke ngaba ibeng yemane mizagi, keya ngabelak kolokngagonoyengke kuburuk unatuba panuyeng ulagi.
7 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá fome e terremotos em várias partes do mundo.
8 Peyeng weik solo lewagela purik weik kuneng keya ngangang yemane panu pura weik mereke lewa legi.
8 Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 Pulaga inuwa yeik nogoraga yawe mizirikki wiyeke yongkambanu ngabelak mabiyengke yoluwiligu inuwayegi kumbak mizagi logo puwiligu inuwa kebangkela logo inuwa ngangang keleya logo inuwa ibengweki keleyagi kani.
9 “Então vocês serão presos, perseguidos e mortos. Por minha causa, serão odiados em todo o mundo.
10 Puraga purik yongkambanu kolokngagonowili neyegi ngizi panu kumuli puwiligira wezamela logo kazing kaile mizi pumokki yo mizagi. Keya puwili nawiligu nawiliyegi kumbak mizagi logo yombanu puwili ngangang keleyagiwiligi meleyengke iza yani mizagi.
10 Muitos se afastarão de mim, e trairão e odiarão uns aos outros.
11 Keya yombanu kolokngagonowili tabunda logo nak nak ngaigu pelik kisagi, Teni Anotoyaga ngagora weiya logo pugu iniyegi kozak yeiweki wezayela, kisagi logo yongkambanu kolokngagonowiligu puragi ngizi kumula logo puwiliyegi kiriwei mizagi.
11 Falsos profetas surgirão em grande número e enganarão muitos.
12 Kazing korowali pilikyeng yemane ululu miza meli kanda ngabelak mabok kaileyengko kolagi logo purikki wiyeke kazing yongkambanu neyegi ngizi panu kumuliwiligu yongkambanu neyegi ngizi panu kumuli puwiliyegi kelagimek yongkambanu kolokngagonowiliyegirik weik yeik sawiyagi.
12 O pecado aumentará e o amor de muitos esfriará,
13 Kapura yombanu kunengyeng keya ngangang wagelageya wizimowei neyegi ngizi kumuli pura kozang kebangkeli kanda wila wiyi ngizige mologabok Anotogo wik wizagomagiragi yaliya wazayagimelegabek.
13 mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Logo neyegi yawe miziwiligu ngabelak mabekke yongkambanu mabuwiliyegi ngago wazono kazing Anotogo pigi ngaimekki ngaigimekkiragi kozak yei yongomo mizagi logo ngabelak mabekke yongkambanu mamok peragi kerewiya puwekke mabura ngabelakpek weik yeikki, yeiya.
14 As boas-novas a respeito do reino serão anunciadas em todo o mundo, para que todas as nações as ouçam; então, virá o fim.
15 Ini kapiya perik mei puwili ngago peragi solorikki kumulizo. Yisugu ngago nayendau mawinda pelik kozak yeiya, Koka walaka yombu Taniyele mei Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiliyaga nak Anotogi Kapiya Walektikke yungke Sadangki korowali Anotogi i walek yemanemak kaile kaile kelemiya melagi nayengki lende miza.
15 “Chegará o dia em que vocês verão aquilo de que o profeta Daniel falou, a ‘terrível profanação’ que será colocada no lugar santo. (Leitor, preste atenção!)
16 Togo wok nakke inugu Sadangki korowali Anotogi i walek yemanemak kaile kaile kelemiya melagi piyengko Anotogi i walek yemanemakke wiziyagi onorikke wizilege pakeli puwekke purik mabura ngago peragi kumula logo pelik kisizo, Teni ngabelak Yudaya mei pobok wiya logo kazi paka lewakyengke liwik siweki kangweki, kisizo.
16 Quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
17 Keya imakka welagelabok ngereke yeke ige yongorik watabi puguyeng oroweiweki wawari yongo nagani, yeik kunimo mei.
17 Quem estiver no terraço no alto da casa, não desça para pegar suas coisas.
18 Ma yombanu panga yawege yawe mizageya wiziyabok kik kalok pugugik weiweki yo kowiti nagani, yeik kunimo mei.
18 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
19 Togo wok piyengke yongok mandik kogo puwili keya yongok mandik yebili yani puwiliyegi ne yalek panu mizagi, purik puwili nguk namizi paka lewakyengke liwik siweki kunagi langai onowili legi.
19 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
20 Keya inugu kumularik teni kabelakta kililiwekke ma wok Sabatpekke kazi kangki onorikki kumuli nelegi ini Anotoyegi watabi kuneng keya ngangang peyeng teng kilili kelirage ma wok Sabatpekke wiriyiweki kelemiya nelegi puragi waberek mizizo.
20 Orem para que a fuga de vocês não seja no inverno nem no sábado,
21 Purik wok piyengke kuneng korowali yemane panuyeng keya ngangang yemane panuyeng lewagelagi logo koka walaka solowekke Anotogo watabi keremizawekka wizageya kayimeige mabek pewekke pilik nayendau lewagela ono keya kalike ngereke pilik nayeng lewagelagi ono.
21 pois haverá mais angústia que em qualquer outra ocasião desde o começo do mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
22 Keya Anotogo wok piyeng ngerewalek sa wazamiya ono kesak nak wik yolugi ono. Kapura yongkambanu Anotoyegi sawela logo pugu iza puwiliyegi pugu kumula logo puwiliyegi wiyeke Anotogo wok kunengyeng ngela logo ngerewalek sa wazamiyagi.
22 De fato, se o tempo de calamidade não tivesse sido limitado, ninguém sobreviveria, mas esse tempo foi limitado por causa dos escolhidos.
23 Togo tamizeige nak iniyegi pelik kai, Pakeli, Kilisibek, Mesiya teni yaliya wazayiwekibek weik lewa, kai mabura piyegi ngizi panu kumuli nagani. Ma nakko iniyegi pelik kai, pi panga pulogo yolubek, kai mabura piyegi ngizi kumuli nagani.
23 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Ali está ele!’, não acreditem,
24 Purik yombanuwili tabunda logo nak nak ngaigu pelik kisagi, Ne Kilisibek, neyegi kiriwei koli, kisagi. Keya nawilirau kanda ngaigu pelik kisagi, Anotogo teni wezayela logo tonugu ngago piyaga weiyara iniyegi kozak yeiweki, kisagi. Keya ini puwili Anotoyaga kayima nobiyeng mizibene keleyiweki puwiligu watabi Anotogo keke miziyeng mizi keya wirangai nayeng mizi nangai. Logo tamizeige puwili pangka kesak puwiligu yongkambanu Anotogo piyegi saweliweki iza puwiligi neyegi ngizi panu kumuli pura wiyibene keleyiweki mizi nangai.
24 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão grandes sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
25 Kerewiyi, nogo weik watabi piyeng ngoluk lewagela ono wizigeya kozak yei yagenda logo ini ngai panu koyiweki.
25 Vejam que eu os avisei disso de antemão.
26 Ma ngereke tamizeige yongkambanu nawiligu pelik kisi, Kilisibek paka kurung yeikwekke yolu mena pakeli koli, kisi purik mabura pulogo pakeli kang nagani. Ma tamizeige nawiligu pelik kisi, Kilisibek pelege liwik sa yolubek mena pakeli koli, kisi purik mabura puragi ngizi kumuli nagani.
26 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Ele está no deserto!’, nem se deem ao trabalho de sair para procurá-lo. E se disserem: ‘Está escondido aqui!’, não acreditem.
27 Purik lengka wililiktikku mizi puwekke purik paka ngilumbek mabok pangazuwaga pezuwage ngela manirikki teni mabuwiligu pakeli mizi. Kazing mabilikmekke ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke yogi logo puwekke mabuwiligu neyegi pakelagi kani.
27 Porque, assim como o relâmpago lampeja no leste e brilha no oeste, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 Keya peyeng lewagelagirik wale watabi ibeng piyengki korik sokyeng wizilege winak Yezigokwiligu kanda pura menalege niweki wawere ulageya pulogo. Keya kazing mabilikmekke yereng yongkambanu kazing kumbekki Anotoyegi leweng ibengwili koyagi pulogo Anotogo ngangang yaniweki lewagi.
28 Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres.
29 Togo wok kuneng korowali yemane panu piyeng keya ngangang yemane panu piyeng lewagelagiyeng miza logo pulaga nguk namizi yokmek kusa sagi keya ngombek ngele managi ono. Keya paka ngilumbekke watabi kozang piyeng urukang mizagi logo pelewewili paka ngilumbekka tiya walagi.
29 “Imediatamente depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz, as estrelas cairão do céu e os poderes dos céus serão abalados’.
30 Pulaga kazing ne yombanu paka ngalega kayimabek weik yogirikki waligeleyi pumok paka ngilumbekke lewagela wiriyi penanging puwekke purik yongkambanu ngabelakpekke neyegi kumuli ono wiza kambeli pemek mamok ingkisagi keya puwiligu ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke kozainumbekke kozanda keya ngaiwak unatubarik kiling tabunda lewarikki pakelagi.
30 Então, por fim, aparecerá no céu o sinal da vinda do Filho do Homem, e haverá grande lamentação entre todos os povos da terra. Eles verão o Filho do Homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Keya sangubek unatuba kaiya melageya keya nogo negi angelawiliyegi pelik yeiyagi, Ngabelak mabiyengki kunizo. Iniyaga nawili ngabelak panga yokmek lewagelayengki kunizo, keya nawili ngabelak panga yokmek kiliyayengki kunizo, keya nawili ngabelak paka yongoleigeyengki kunizo, keya nawili ngabelak pongo moleigeyengki kunizo, yeiyagi. Logo puwili kunagi logo yongkambanu Anotogo iza logo puguwili kaiya puwili wawere ula logo neyegi iza orowei lewaweki.
31 Ele enviará seus anjos com um forte sopro de trombeta, e eles reunirão os escolhidos de todas as partes do mundo, de uma extremidade à outra do céu.
32 Ini ngago saweliwei peragi iwaka sizo. Kusayeng kabeneng panu keya kilili keya kebarek yemane uli puwekke ini iwaka yokpek seliweki mereke mamizi.
32 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando os ramos surgem e as folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Kazing mabilikmekke inugu watabi nogo iniyegi kozak yeiya piyeng mabiyeng weik mizirikki pakeli puwekke purik mabura negi yogirik weik mereke panu mamizagi purik inugu iwakagi.
33 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
34 Wameik panu, yombanu ini Yudawiliyegi ngai mizi puwiligu ini mabuwili neneng ngeliweki lewagi kapura ini kemenak neneng ngelagi ono. Iniyagawili ngoluk yolugi logo nawiligu watabi nogo kozak yeiya peyeng mabiyeng ngizi lewagelagirikki keriyagi.
34 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
35 Ngilumbek keya ngabelakpek yeik sagi kapura ngago nogorarau yeik sagi ono, ngago nogora wizagomagi.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
36 Ne yogirik wok takka ma yokmek talikwekke miza purik nakko iwaka ono, keya Anotogi angela paka ngalege yoluwili mabilik iwaka ono, ma ne, Anotogi Marekpektau mabilik iwaka ono, Anoto, negi Mangobek ngezebokko keke iwaka.
36 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
37 Ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke yo puwekkerik yongkambanuwili ngereke koka walaka kazing yongkambanu Nowagi tendaga koya puwiligu mizageya koya mabilik mizi nangai.
37 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
38 Nowa wiziya puwekke yongkambanuwili Anotoyegi langai kumula ono keya Nowago ngago watabi lewagelagi piyengki langai kai piyengki kerewiya ono logo watabi ngezewiligiyengki mizageya koya. Logo puwili ngeragi ni keya kai ni keya yongkambu wei keya panu keya mangogo kolomele yombu weiyagi nakyegi miza mani kaiyageya koya
38 Nos dias antes do dilúvio, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca.
39 weik wok Nowa yeke sikmakke kiliya lagibekke logo kai ngai yemaneyaugu kanda yongkambanu nawili mabuwili yela. Puwekke puwiligu pilik miza pilik ne yombanu paka ngalega kayimabek lewa puwekkeriktau yongkambanuwiligu kazing mabilikmekke mizagi.
39 Não perceberam o que estava para acontecer até que veio o dilúvio e levou todos. Assim será na vinda do Filho do Homem.
40 Wok ne yo lewagibokko yombanu neyau panga yawege menalege yawe mizageya koyagi, logo neyegi ngizi kumulibok angelawiligu miza orowei kangki kapura nak mabulogo yawe mizageyara wezamiyagi kani.
40 “Dois homens estarão trabalhando juntos no campo; um será levado, e o outro, deixado.
41 Yongok neyau yeke ige menalege yawe mizageya koyagi, logo neyegi ngizi kumulimolo angelawiligu miza orowei kangki kapura namele mabulogo yawe mizageyara wezamiyagi kani.
41 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
42 Togo wok takka ma yokmek talikwekke ne, Yemizi inugubek yo lewagi miza purikki ini lusuwei legi waberek panu. Neyegi ngai yuke koyizo.
42 “Portanto, vigiem, pois não sabem em que ocasião o seu Senhor virá.
43 Kapura nogo ngago saweliwei kozak yei peragi solorikki iwaka panu, tamizeige yombu i namakke mangobokko yombu ngoweiyagibek lewagi pura iwaka purik pi wirere yolugi logo yombu ngoweiyagibek yeke ige watabiyeng ngoweibene kelemiyagi ono.
43 Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas viria o ladrão, ficaria atento e não permitiria que a casa fosse arrombada.
44 Pilik tegi inirau kazing pilikmekke wirere kangkere miza koyizo. Purik ne yombanu paka ngalega kayimabek inugu lewagi ono miza purage ngereke lewagibek kani, legi ini kangkere miza koyizo.
44 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam.
45 Ne kang logo inuwa yawe nogora pangka iwaka keya mizi wilibekwili mizagi ma talik? Inuwa yombu yawe mizi pangka panu kazing pangkamek keya iwakamekke mizi logo ngai yemanebokko nawiliyegi ngai wazamiyabek kelik miziweki. Ngai yemanebokko yombu yawera pangka mizibekyegi pakeli puwekkerik pugu piyegi pelik meiyagi, Ne weik kang keya nogo ni ngai wazani keya yombu negi yawe mizi nawiliyegirau ni ngai wazaniyagi keya ni ngeragiyeng puwiliyegi yanagibek, pilik meiya logo ngai yemanebek kangki.
45 “O servo fiel e sensato é aquele a quem seu senhor encarrega de gerir os outros servos da casa e alimentá-los.
46 Kambela logo kalike yowekke tamizeige pugu yombu ngai wazamiyabok yawe pugu kozak meiya pura mizageya wizilege pakela purik ngai wazamiyabok wilikwilikmokko unatuba panu mizagi.
46 Se o senhor voltar e constatar que o servo fez um bom trabalho, haverá recompensa.
47 Purik ngai yemanebokko pelik meiyagi, Ni yawe wazono mizibek keya ngoluk yombu negi yawe mizi nawiliyegi ngai keya weik watabi negi piyeng mabiyengkirau waberek ngai wizeimo, meiyagi.
47 Eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
48 Kapura tamizeige yombu ngai wazamiyabok kaile logo pelik kumuli, Ngai yemane nogobek ngoluk lewa ono, watabi nayengko waliya logo pi nguk namizi lewagelagi ono mena, miza logo
48 O que acontecerá, porém, se o servo for mau e pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’,
49 pi weik yongkambanu yawe miziwili yeli keya keleyi keya yombanu kai nameli keya miza meliwili kiling pirau ngeragi kolokngagono ni keya kai nameli keya miza mela purik mabura
49 e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
50 kalike ngai yemane pugubek wok nakke lewagi purik wok ngai wazamiyabek piyegi yukegi ono, kapura wok pi lewagi ono, mizabokko ngai yemanebek weik lewagi.
50 O senhor desse servo voltará em dia que não se espera e em hora que não se conhece,
51 Pi weik lewa logo pugu ngai wazamiyabekki kazing kaile mizimekki pakela logo piyegi ngangang yemane kelemiya logo pi pongo lemengke yongkambanu kiligang neyau lewawili kiling wezamelagi logo pulogo puwili ingkeya kelele yemane panu kisi keya kili puwiligiyeng ngiliti mizagiyagi.
51 cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.