Mateus 22

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo Yisugu ngereke yongkambanuwiliyegi ngago saweliwei nararau pelik kozak yeiya,
1 De novo Jesus usou parábolas para falar ao povo. Ele disse:
2 Yongkambanuwili Anotogi ngaimekki pelik kiliya, Wok nakke King Ngai nakki marekpek yongok weiweki mizi legi ngeragi miza ni nara miza logo yongkambanu kolokngagono ngeragi piyengka niweki ngago yeiya.
2 — O
3 Logo watabi mabiyeng pangka pangka miza logo pugu yombu piyegi yawe miziwili yongkambanu ulogo ngago yeiyawiliyegi lewaweki ngago yei wezayela logo watabi mabiyeng weik pangka miza mena koli yeizo, yeiya. Puwili pilik miza kapura puwili mabuwili nak nak lewagi ono kisa.
3 Depois mandou os empregados chamarem os convidados, mas eles não quiseram vir.
4 Tegi pugu piyegi yawe mizi nawili mawinda ngeragiraga nagiwiliyegi ngago pelikta kiling kang wezayela, Ngeragi yemane nogo mizara weik ngayek miza mena koli. Neyegi yawe mizi puwiligu liyeng pulumakau kerek nogomek keya liyeng koloko nogowili yaka yela logo watabi mabiyeng wiregak miza logo niweki yuke legi yombu yongok weiyagirage ngeragi miza niweki koli yeizo, yeiya.
4 Então mandou outros empregados com o seguinte recado: “Digam aos convidados que tudo está preparado para a festa. Já matei os bezerros e os bois gordos, e tudo está pronto. Que venham à festa!”
5 Puwili pilik miza kapura yombanu lewaweki ngago yeiyawili ngago King Ngaibokko kai puragi kerewiya ono, puwili yawe ngezewiligi kingyeng ulumiyagi piyengke yawe mizi kang. Nak yawe puguleige wei kang, keya nak sutuwa ngezebekkimakke wei kang.
5 — Mas os convidados não se importaram com o convite e foram tratar dos seus negócios: um foi para a sua fazenda, e outro, para o seu armazém.
6 Keya nawiligu King Ngaibekyegi yawe miziwili kebangkela logo puwiliyegi kaile kaile miza logo yela logo ibeng sa wazaya.
6 Outros agarraram os empregados, bateram neles e os mataram.
7 Pilik miza logo King Ngaibek sisikmokko yemane panu logo ami puguwili kang wezayela logo puwiligu yombanu yaka yombanu yela puwili yeli keya yereng puwiligira ulu waliyibene wezayela.
7 O rei ficou com tanta raiva, que mandou matar aqueles assassinos e queimar a cidade deles.
8 Pulaga pugu yombanu piyegi yawe mizi nawiliyegi pelik yeiya, Nogo ngeragi yemane mizara weik niweki yuke kapura yombanu nogo were ngago yeiya puwili pangka lewagi langai onowiligu,
8 Depois chamou os seus empregados e disse: “A minha festa de casamento está pronta, mas os convidados não a mereciam.
9 legi kambeli logo kazing yemaneyengke yombanu kolokngagono inugu yolok ngeli puwili mabuwili yombu yongok weiyagiragi ngeragi niweki iza orowei wiriyizo, yeiya.
9 Agora vão pelas ruas e convidem todas as pessoas que vocês encontrarem.”
10 Tegi piyegi yawe miziwili kazing yemaneyengke kambela logo yongkambanu kolokngagonowili, wazonowili keya kaile puwiligu yolok ngela puwili mabuwili iza orowei lewa logo yongok weiweki ngeragi yemane miza ni pumak mabumak yongkambanugu wilak.
10 — Então os empregados saíram pelas ruas e reuniram todos os que puderam encontrar, tanto bons como maus. E o salão de festas ficou cheio de gente.
11 Pilik miza logo King Ngaibek yongkambanu yaka lewa puwiliyegi pakeliweki yeke ige kiliya la logo keriyiwei yongomo mizageya tawizeige pura nak kagorik ngeragi yemane pilik nirage pugu wakiyiweki yana piyengka narik wakiya ono, yeik wizilege pakela.
11 Quando o rei entrou para ver os convidados, notou um homem que não estava usando roupas de festa
12 Pugu pakela logo piyegi pelik meiya, Yombanubek, talik miza logo ni pelege ige kagorik ngeragi yemane pilik nirage nogo wakiyiweki nanarik wakiya ono yeik wiriya, meiya. Kapura yombanubokko piyegi nara meiya ono.
12 e perguntou: “Amigo, como é que você entrou aqui sem roupas de festa?”
13 Togo mabuwekke King Ngaibokko piyegi yawe miziwiliyegi pelik yeiya, Yombubok kebangkela logo inge keya mele puguyeng wigira logo yenge yerengke kusabanurikke wezameli logo pulogo kusabanurikke pi yombanu pulogowili kiling ingkeya kelele yemane panu kai keya kili pugura ngiliti mizagiyagi.
13 Então o rei disse aos empregados: “Amarrem os pés e as mãos deste homem e o joguem fora, na escuridão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
14 Kazing mabilikmekke yongkambanu Anoto ngezebokko ngago yeiwili kolokngagono kapura puwiliyaga pugu nogowili yei miziwili mele sangkela, yeiya.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Pulaga yombu Palisiwili mei puwili Yisu wezamiya logo kazing Yisuyegi ikuyogorik mizagimek kozak keli kambela.
15 Os fariseus saíram e fizeram um plano para conseguir alguma prova contra Jesus.
16 Puwili kozak kela logo puwiligu yombu ngezewiliyegi kiriweiwiliyaga nawili keya yombu Ngai Elodoyegi kiriweiwiliyaga nawili Yisuyegi wezayela. Togo puwili kunimowei nakko nakyegi pelik meiya, Tonuwa Yisuyegi pelik meiyagine, Nugu kumularik talik? Teni king takisyeng Romwiligi King Ngaibek Sisa meibokyegi managi purik pangka ma yeik meiyagine. Tamizeige pugu, Ei, mani, kai purik mabura yongkambanuwili king takisyeng managirikki kiyebuk mizi nangai legi puwiligu pi kingyengko ulagi. Tamizeige pugu, A’a’, mani nagani, kai purik mabura tonuwa pi Romwiligi ngaiwiliyegi miza orowei kangkine logo puwiligu pi ngagozak kelemibene, kela.
16 Então mandaram que alguns dos seus seguidores e alguns membros do partido de Herodes fossem dizer a Jesus: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto, ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige e não se importa com a opinião dos outros, nem julga pela aparência.
17 Kapura nugu tonuwayegi poburikki kozak yei, Lo tonugurago talik kai, teni king takisyeng Sisayegi managi kai ma managi ono kai, pelik nguk meiya.
17 Então o que o senhor acha: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
18 Kapura Yisu puwiligu ikuyogorik mizi puragi iwaka logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa kiligang neyau lewawili, inuwago neyegi ikuyogorik kelenira nangki?
18 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
19 King keke nalik neyegi orowei koli logo nogo pakeliweki, yeiya. Legi puwiligu piyegi nalik orowei kanda logo
19 Tragam a moeda com que se paga o imposto! Trouxeram a moeda,
20 pugu pelik nguk yeiya, Wiregawere king pelikke pera takkara keya yeik takkara wizine pakeli, yeiya.
20 e ele perguntou:
21 Legi puwiligu pelik meiya to mela, Romwiligi King Ngaibek Sisagiyau, meiya, legi Yisugu pelik yeiya, Mena watabi King Ngaibekkiyeng purik King Ngaibekyegi manizo, keya watabi Anotogiyeng purik Anotoyegi manizo, yeiya.
21 Eles responderam: — São do Imperador. Então Jesus disse:
22 Logo puwiligu ngago pugu wazono kaiya yo meliyengki kerewiyawekke puwili lebuk miza logo puwili pi wezamiya logo kambela.
22 Eles ficaram admirados quando ouviram isso. Então deixaram Jesus e foram embora.
23 Keya pulaga wok mabokko yombanu Sadusiwili meiwiliyaga nawili Yisuyegi ikuyogorik kelemi wiriya. Sadusiwili yombanu pelik kisiwili, Yombanu nak ibeng purik kung pugubektau ibeng logo pi ngereke yangalektagi ono, kisiwili.
23 Naquele mesmo dia chegaram perto de Jesus alguns saduceus , afirmando que ninguém ressuscita.
24 Puwiligu piyegi kanda Yisuyegi pelik nguk meiya, Kiriwagabek, Mosego lo tenigi lende miza nara pelik, Tamizeige yombanu nak yongok weiya logo mandik wazami ono wiziya yombubok ibeng purik yombubokki sakpek ngereke yongok komatemolo weiyagi logo piyaugu yombu yaka ibembokki yango keya marekngang nawili wazayiweki.
24 Eles disseram a Jesus: — Mestre, Moisés ensinou assim: “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
25 Yereng tonuguraga tenigi tepekke yombu ingini melenazik keya nazikka neyauwili yolu. Logo kalogolibek were yongok weiya logo mandik wazamiya ono wiziya pi ibeng. Logo yongok pugumele pigi sakpokko weibene wezamiya.
25 Acontece que havia entre nós sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos. Assim, ele deixou a viúva para o segundo irmão.
26 Keya pulaga waleleige kalogolibekki kelengkebokko ngereke yongok komatemele weiya kapura piyaurau mandik wazamiya ono koya pi ibeng. Keya pulaga pokki kelengkebokko komatemele ngereke weiya logo yombu melenazik keya nazikka neyau puwili mabuwili pilik miza kapura mandik wazaya ono koya ibeng.
26 A mesma coisa aconteceu com este, e também com o terceiro, e, finalmente, com todos os sete.
27 Logo kalik panuge yongok komatemelerau ibeng.
27 Depois de todos eles, a mulher também morreu.
28 Mena, teni niyegi ngago peragi nguk neiweki, tamizeige wok kalik panubekke yongkambanu ulogo ibeng puwili nugu kai pilik yangalekta wik yolugi mabura, yombu puwili mabuwili yongokpumolo weiyawili legi tamizeige kalike ibengwili ngereke yangalekta puwekkerik yongok yaka pumolo takki yongokpumele mizagi, meiya.
28 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
29 Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Inuwa Anotogi Kapiya Walektik keya pigi kozanda lusuwei kopong inuwago watabi pilik piyengki kumulirik kokowa.
29 Jesus respondeu:
30 Purik ibengwili yangalekta wikwekke puwili Anotogi angela paka ngalegewili kelikki logo yombuwili keya yongokwili yongkambu weiyagi ono, ma panu keya mangogo kolomele yombu weiyagi nakyegi miza managi ono.
30 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
31 Ibengwili ngereke yangalekta wazayagirik nogo Anotogi Kapiya Walektikke yungke inuwayegi pilik kairikki kozak yeiweki mizi. Mosego Anotogo piyegi meiyaragi lende mizarik pelik,
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, será que vocês nunca leram o que Deus disse? Ele afirmou:
32 Ne Anoto Abalamgibek keya ne Anoto Isakkibek keya ne Anoto Yakopgibek, meiyara lende miza. Keya Anotogo pelik kaiyawekkerik, Abalam keya pigi marekpek Isak keya Isakki marekpek Yakop ulogo ibengwiliyegi pi pilik kaiya kapura Anotogo puwili wik kai yagenda. Ulogo puwiligi korikyeng ibeng kele kapura wilek kang puwiligiyeng wik yolu. Logo inuwayegirik puwili ibeng kapura Anotoyegirik puwili wik yolu, legi pi Anoto wik yoluwiligi ngaibek, yeiya.
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.” E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos.
33 Togo yongkambanu kolokngagonowili ngago Yisugu kaiya pura ululu miza melirikki kerewiyawekke puwili pugu pangka waligeleyi puragi lelengkira.
33 Quando a multidão ouviu isso, ficou admirada com o ensinamento dele.
34 Kapura yombu Palisiwili meiwili lelengkira ono. Logo Yisugu ngago purago Sadusiwiligi kiligangyeng waliya wazaya logo puragi yombu Palisiwiligu kerewiyawekke puwili piyegi wiriya logo ngereke piyegi nguk meiya narago ikuyogorik kelemiweki.
34 Os fariseus se reuniram quando souberam que Jesus tinha feito os saduceus calarem a boca.
35 Togo puwiliyaga Mosegi loyengki waligeleyiwiliyaga nakko ngago naragi nguk meiya.
35 E um deles, que era mestre da Lei , querendo conseguir alguma prova contra Jesus, perguntou:
36 Pugu Yisugi ngago lewayeng yang kelemiyagi nobiyeng pugu piyegi pelik nguk meiya, Kiriwagabek, lo Anotogo teni yanayengka lo talikta ngalege panura, meiya.
36 — Mestre, qual é o mais importante de todos os mandamentos da Lei ?
37 Tegi Yisugu pelik meiya to mela, Lo ngalege panura pelikta, Ni Anoto nigi Yemizi ngaibekyegi wilek kang nugubek mabokko ngizi panu kelimo, keya kangka nugubokko piyegi wilibek kumuli mizimo.
37 Jesus respondeu:
38 Lo pilikta yemane panura keya ngalege panura.
38 Este é o maior mandamento e o mais importante.
39 Keya lo puragi kelengkera pelikta, Ni makngezego ni makngezeyegi keli mabilik nakyegirau mabilik kelimo.
39 E o segundo mais importante é parecido com o primeiro: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
40 Lo piyau Mosegi lo piyeng mabiyeng keya yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu waligeleyi piyeng mabiyeng lo piyaugu yenge kulengka tomanenda wizinda, legi tamizeige nugu piyaugi kiriwei mizi purik mabura nugu lo mabiyengkirau kiriwei miziweki kelagi, Yisugu puwiliyegi pilik yeiya.
40 Toda a Lei de Moisés e os ensinamentos dos
41 Yombu Palisiwili meiwili menalege wawere ulara koyigeya Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya,
41 Quando os fariseus estavam reunidos, Jesus perguntou a eles:
42 Inuwago kumularik talik, Kilisibek Mesiya Anotogo teni yaliya wazayiweki wezamelagibek takki marekngangwiliyaga nak, yeiya. Legi puwiligu Yisuyegi pelik meiya to mela, Anotogi Mesiyabek koka King Ngai Tawitigi marekngangwiliyaga nak, meiya.
42 — O que vocês pensam sobre o — De Davi! — responderam eles.
43 Legi Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Mena, nangki wiyeke Tawitigu Kilisibekyegi Yemizibek meiya, purik koka walaka Anotogi Kung Walekpokko Ngai Tawitigu kaibene kelemiya logo Tawitigu Anotogi Kapiya Walektikke Kilisibekyegi langai lende mizarik pelik kaiya,
43 Jesus tornou a perguntar:
44 Anoto Yemizibokko Kilisibek Yemizi nogobekyegi pelik meiya, Nogo niyegi kiyebuk miziwili nigi kulengke nugu ngaiweki wazayirikka negi ngaigezuwaga pelaga mogosi koli, kaiya. Ingi Sam 110:1
44 “O Senhor Deus disse ao meu Senhor:
45 Tawitigu Kilisibekyegi Anoto Yemizibek meiya legi talik miza logo Kilisibek Tawitigi marekngangwiliyaga nak? Pilik mabura Kilisibek mabok yombanubek keya Anoto wizinda, yeiya.
45 Portanto, se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
46 Togo nakkorau ngago puragi Yisuyegi ngago kanga nara mana ono. Keya wokpokka wizageya wiriyariktau nakkorau Yisuyegi mawinda ngago nara nguk meiyarau ono, puwili weik kazi miza.
46 Ninguém podia responder mais nada, e daquele dia em diante não tiveram coragem de lhe fazer mais perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.