Mateus 19

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yisu ngago piyeng kaiya logo waleleige pi kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili ngabelak Kalili meibek wiya logo kai Yolodang meilingka pangazuwage ngabelak Yudaya meibekke kambela.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Yongkambanu kolokngagonowili piyegi kalika kiriwei kambela logo pulogo pugu kemegeme miziwili yombiyangai wazaya.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Yombanu Palisi mei nawili Yisuyegi wiriya logo puwili ngago puguyeng yang kelemiweki logo puwiligu pelik nguk meiya, Ma lo tonugurago kairik nakko yongok pugumele pugu kelirikki wiyeke piyaugi weiya pura ngela logo pigi yongokpumele wezameli purik pangka kai ma talik, meiya.
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Pilik kisi legi Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya to mela, Ma ini Anotogi Kapiya Walektik sangkela ono ma talik? Purik Mosego Anotogi Kapiya Walektikke lende mizarik pelik kai, Anotogo solo panu watabi mabiyeng keremizawekke pugu yombubek keya yongokmele keremiza.
4 Jesus respondeu:
5 Piliktikki wiyeke yombubek yongokmele weiyagi purik yombubek pigi panu keya mangoyau wezayagi logo pigi yongokpumele kiling menalege yoluweki logo piyau weik wamenakweki, kai.
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Togo Anotogi wirege piyau weik neyau ono, segeya pugu piyau wamenak mizi. Tegi yombubek yongokmele wei puwekke Anotogo piyau yongkambu weiya kai legi yombanubokko yongkambu weiya pura ngela logo pigi yongokpumele wezamelagi ono, a’a’, yeiya.
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Pulaga Palisi puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Pilik mabura Mosego pelik kaiya pura nangki pangka kai, Yombu nak pigi yongokpumele wezameli mabura pugu pigi yongokpumeleyegi kapiya narik lende miza maniweki logo kapiyarikku yongokmeleyegi, Ni weik yongok nogomele ono, kai logo pugu pi wezameli purik pangka, meiya.
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Logo Yisugu pelik kanga yeiya, Ini yongokwili wezayelagi purikki Mosego pangka kaiya purik kangka inuwagiyeng kingyeng kelik kopong pugu pilik yeiya kapura Anotogo solo panu watabi mabiyeng keremizawekke pugu kazing pilik namektau miza ono.
8 Jesus respondeu:
9 Kerewiya koyizo, yombanu nak yongok pugumele nak kiling iwek kolimele wezameli purik pangka, kapura yombanu nak yongok pugumele nak kiling iwek kola onomele wezameli purik pangka ono. Yombu pilik mizabek ngereke yongok namele wei purik pi yombanu yongok ngezebekkemele weiya wizimowei ngereke namele kiling iwek kolibok kelik mizi yagenda. Ma yombu nakko yongok wezamela namele wei purik pirau mabilik yombanu yongok ngezebekkimele weiya wizimowei ngereke namele kiling iwek kolibok kelik mizi yagenda logo purik kaile, yeiya.
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Pulaga yombu Yisu ngezebokko waligeleyi puwiligu piyegi pelik meiya, Kazing pilikmek miziweki mizi legi yombanuwili yongok wei ono purik wazonogi, meiya.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Tegi Yisugu pelik yeiya to mela, Ei, kapura yombanu mamok pilik mizagi langai ono, kapura yombu Anotogo kangka yana puwilirau yongkambu weiyagi ono, yeik keke yolugiwili.
11 Jesus respondeu:
12 Yombu yongok weiyagi ono puwili pilik peyengki wiyeke, yombu nawili kazing yongok weiyagi onomekke wazayawili kopong yeik yolu, keya yombu nawiligi ngaiwiligu puwili yawe puwiligira miziweki kazing pilikmekke keleya kopong yongkambu wei ono, keya yombu nawili wilek kangyeng Anotogi yaweragi tiya managi keli kopong yongkambu wei ono. Yombu kazing pilikmekke kiriweiweki kangka pilikpek kilingwili mabura kiriwei mizi, yeiya.
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Wok nakke yongkambanu nawili puwiligi yango keya marekngangwili Yisuyegi iza orowei wiriya logo mele puguzik koloyakamandikwiligi kebiyengke walamiya logo puwiligi wiyeke Anotoyegi waberek miziweki. Kapura Yisugu waligeleyiwiligu koloyakamandikwiligi panu keya mangowiliyegi ngalik yeiya.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Kapura Yisugu pugu waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Koloyakamandikwili neyegi wiriyi pani. Puwili neyegi lewa nelegi waliyi nagani, purik koloyakamandik pilikwilirau Anotogo puwiliyegi ngaiweki ngai pugumekki kiliya wiriyagi purik pangka, yeiya.
14 Aí ele disse:
15 Togo Yisugu mele puguyau koloyakamandikwiligi ngalege walamiya logo Anotogo puwiliyegi wazono keleyibene nguk meiya logo waleleige Yisu pulumeng wiya logo kambela.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Wok nakke yombu nak Yisuyegi kanda pelik nguk meiya, Kiriwaga wazonobek yawe wazono talikta miza logo ne weik wik wizagomagira weiyagi, meiya.
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Tegi Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Nugu neyegi wazonobek kaira nangki? Nugu ne keriyirik ne Anoto, purik Anoto wamenak wazonobek, naktau wazono ono. Kapura tamizeige ni Anotogi yereng wik wizagomagirage kiliya kangki keli mabura Mosegi lo piyengko kai piyengki kiriwei mizi mizimo, meiya.
17 Jesus respondeu:
18 Togo yombu yakabokko pelik nguk meiya, Loyengka tayeng, meiya legi Yisugu pelik meiya to mela, Lo piyeng pelik, Yombanu uli nagani. Keya yongkambu weiya puwili nigi kerekpu onobek ma nigi yongokpu onomele kiling iwek koli nagani. Keya yombanu nakki watabiyeng purik ngowei nagani. Keya yombanu nakyegi langai ngaigu kai nagani.
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 Keya nigi panu keya mangoyauyegi panga yungke mizimo, keya ni makngezego ni makngezeyegi keli mabilik nakyegirau mabilik kelimo, meiya.
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Tegi yombu nawekkebokko Yisuyegi pelik meiya, Lo nugu neyegi yaka kozak nei piyeng mabiyeng ne mandik songonowekkerikka kiriwei mizi kayima. Logo nayendau ne ngoluk mizagi ma talik, meiya.
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Tegi Yisugu piyegi pelik meiya, Ni wik wizagomagira pangka weiyagi mabura watabi nigi piyengko nigi kazing wik wizagomagira weiyagimek waliya legi watabi nigi piyeng mabiyeng yombanuwiligu weibene yani kune logo king piyengki ngane weiya piyeng yongkambanu watabiyengki yeik puwili yanimo. Pilik miza logo purik nugu lewege panu kelira paka ngalege wik wizagomagira purikki iwakagi. Logo mabiyeng pilik yana logo neyegi saweliweki kiriwei koli, meiya.
21 Jesus respondeu:
22 Kapura yombu nawekkebek Yisugu pilik kai puragi kerewiyawekke wilek kang pugubek kuneng, purik pi watabi puguyeng kolokngagono panu logo yanagirikki kiyebuk kopong. Tegi pi yeik kambela.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Pulaga Yisugu yombu pi ngezebokko waligeleyi puwiliyegi pelik yeiya, Wameik panu, yongkambanu watabiyengko kola puwiliyegirik Anotogo puwiliyegi ngaiweki Anotoyegi panga yungke kunagirik yawe unatuba panu kani.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Kerewiya koyizo, liyeng Kamelmek meimok nili kagorik lolo ulibekki yungurikke kiliya kang purik yawe unatuba kapura yombanu watabi kolokngagono puguyengki kozang kumulibokko Anotogo piyegi ngaiweki kelemiyagirik yawe unatuba panu, yeiya.
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Togo yombu ngezebokko waligeleyiwiligu ngago puragi kerewiyawekke puwili lebuk panu miza logo puwiligu pelik kisa, Tonugu yombanu watabiyengko kolokngagono puwili Anotogo puwiliyegi wazono miza nobiyeng miza kapura tamizeige nugu kaira wameik purik mabura yongkambanu wik wizagomagiragi wiyeke yaliya wazayagi langai puwili tawili? Nakkorau pangka mizagi ono, kisa.
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Kapura Yisugu puwiliyegi ngai yuke panu wizimowei pelik yeiya to mela, Ei, yombanu nak ngezebokkorau ngezebek wik wizagomagiragi wiyeke pangka yaliya wazamiyagi ono, kapura Anoto watabi mabiyeng pangka mizibek legi Anotogo yombanu nalik miza keya pilik puwili mabuwili pangka yaliya wazayagi, yeiya.
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Pulaga Pitago Yisuyegi pelik meiya to mela, Kerewiye, teni yereng keya watabi tenigi piyeng mabiyeng wizamiya logo niyegi saweliweki kiriwei miza, wiziga teni wik wizagomagira weiyagi ma yeik, meiya.
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ei, wameik, keya nogo inuwayegi pera kozak yeiweki, Wangki kalike watabi mabiyeng wik lewagelawekke purik ne yombanu paka ngalega kayimabek negi tung mogosiraga ngaiwaktik kiling mogosa wiziyagi logo puwekke nogo inuwa neyegi sawela puwilirau tung meleyau keya pongo ingenazikka neyauyengke mogosa wazayagi logo yongkambanu Isileiliwiligi ngai meleyau keya pongo ingenazikka neyau piyengki inuwago ngaiweki keleyagi.
28 Jesus respondeu:
29 Keya yombanu neyegi sawela logo yawe nogora mizagirikki wiyeke i puwiligiyeng wiyi, keya yereng puwiligiyeng wiyi, ma puwiligi si keya sakwili wezayi, ma puwiligi panu keya mangowili wezayi, ma koloyakamandik puwiligiwili wezayi ma ngabelak puwiligiyendau wiyi kang pilik puwili, Anotogo kanga yanagi piyeng watabi puwiligu wiya piyengka ngoluk lewegeyeng kolokngagono panuyeng keya puwilirau wik wizagomagira yanagi.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Kapura mabek yombanu yemane yolu puwili tonugu weik yemanewili mizi kapura kalike Anotogo puwiliyegi keriya logo puwiliyaga kolokngagonowili yeikwili keleyagi, keya mabek yombanu tonugu yeikwili mizi puwili kalike Anotogo puwiliyegi keriya logo puwiliyaga kolokngagono yemanewili keleyagi, yeiya.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.