Mateus 18

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mabuwekke yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu Yisuyegi kanda pelik nguk meiya, Anotogi ngaimekke takki yeikta lewege, meiya.
1 Nessa ocasião, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Afinal, quem é o maior no reino dos céus?”.
2 Tegi Yisugu mandik songono yeikta yemane ono nakyegi pelege koli meiya logo pi puwiligi wirege luwe wazamiya.
2 Então Jesus chamou uma criança pequena e a colocou no meio deles.
3 Logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Nogo kai puragi kerewiyizo. Inuwago kumulara kokowa miza wiziga tamizeige inuwa wilek kang inuwagiyeng kowita logo mandik songono kulengke yoluwili kelik ono purik mabura inuwa Anotogi ngai pugu ngai yolumekki kiliya kangki ono.
3 Em seguida, disse: “Eu lhes digo a verdade: a menos que vocês se convertam e se tornem como crianças, jamais entrarão no reino dos céus.
4 Keya yombanu ngezebekyegi keremareke miza logo yengezege tung ngabelakka panurik weiyagi purikki mandik songono pobok kelik wilik mizibok Anotogo ngai pugumekki tung mabiyengka yemanerik pi managi.
4 Quem se torna humilde como esta criança é o maior no reino dos céus,
5 Keya yombanu nakko neyegi kelirikki weraga yombanu neyegi ngizi panu kumuli pura songono pilik pekyegi sawelibok mabura pi neyegirau saweli yagenda.
5 e quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim.”
6 Kapura yombanu neyegi ngizi panu kumuli logo ngoluk kazing kumbekki lewengke songono puwiliyaga nak kaile miziweki ulumiyabokyegi Anotogo ngangang yemane panura managi. Logo pilikpoktau ono kesak pangka, purik kazing yombanu nakko nak kaile miziweki ulumowei kangmok korowali panumokko. Logo inugu nak kaile mizibene ulumowei kuna nagani waberek panu.
6 “Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequeninos que em mim confiam, teria sido melhor ter amarrado uma grande pedra de moinho ao pescoço e se afogado nas profundezas do mar.
7 Ini yombanu ngabelakpekke yongkambanu nawili kaile miziweki ulumi kambeli puwili ini waberek ngaiweki, purik Anotogo iniyegi ngangang panu keleyagi. Watabi nalangai nalangaiyengko yongkambanuwili kaile miziweki ulumi kapura yombanu puwili kaile miziweki ulumiyabok pi waberek ngaiweki, purik Anotogo piyegi ngangang panu kelemiyagi legi.
7 “Quanto sofrimento haverá no mundo por causa das tentações para o pecado! Ainda que elas sejam inevitáveis, aquele que as provoca terá sofrimento ainda maior.
8 Pilik legi tamizeige mele nuguzikku ma inge nuguzikku ni ulumiya logo ni kaile mizibene keleniyageya purik mabura kazing kaileyengki pumok ngela melibene mele puzik ma inge puzik ngela melagizikku, purik ni melenazik ma ingenazik kiling paka ngalege wik wizagomagirage kang purik kaile kapura tamizeige ni mele mabiyau ma inge mabiyau kiling kaile mizageya logo yezi yemane kusagi onozik ngoriraga kangki purik kaile panu.
8 Portanto, se sua mão ou seu pé o faz pecar, corte-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos ou apenas um dos pés que ser lançado no fogo eterno com as duas mãos e os dois pés.
9 Keya tamizeige wire nuguyauga nakko ni ulumiya logo ni kaile mizibene keleniyageya purik mabura kazing kaileyengki pumok ngela melibene wirebok tiya melagibokko, purik ni wire nak kiling paka ngalege wik wizagomagirage kang purik kaile kapura tamizeige Anotogo ni wire mabiyau kiling kaile mizageyarikki wiyeke yereng yezi yemane kusagi onozik ngoriraga wezanelagi purik kaile panu.
9 E, se seu olho o faz pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um dos olhos que ser lançado no inferno de fogo com os dois olhos.
10 Inuwago kazing kumbekki lewengke songono nogowiliyaga nakyegi kiyebuk miza nagani waberek ngai panu. Kerewiyi, angela puwiliyegi waberek ngaiwili paka ngalege kang mabiyeng negi Mango paka ngalege yolubekki wirege kiliya kanda pi kiling puwiliyegi langai kozak keli mizi.
10 “Tomem cuidado para não desprezar nenhum destes pequeninos. Pois eu lhes digo que, no céu, os anjos deles estão sempre na presença de meu Pai celestial.
11 Keya ne yombanu paka ngalega kayimabek yongkambanu Anotogi kazingmekka koweige kuna puwili yaliya wazayiweki kayimabek.
11 E o Filho do Homem veio para salvar os que estão perdidos.”
12 Ngago saweliwei nogoragi mabilik kerewiya koyi. Tamizeige yombu liyeng memengwiliyegi ngaiwiliyaga nak liyeng memeng kolokngagono 100 nawili kiling logo puwili yengelik ngela nageya keya pi ngai tawizeige liyeng memengwiliyaga namek nawiliyaga koweige kuna purik mabura pi liyeng memeng mabuwili yengelik ngela nageyara wezayi logo pi memeng yaka koweige kuna pumokyegi paka lewakyengke weli kangki.
12 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que vocês acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove nos montes e sairá à procura da perdida?
13 Pi weli kanda tamizeige pugu koweige kunamok yolok ngela mabura pi wilikwilikta kiling miza orowei yogi. Nogo inuwayegi wameik kozak yei, liyeng memeng koweige kuna ono puwili mabuwiliyegi pi wilik mizi kapura liyeng memeng koweige kuna logo pugu yolok ngela wizigeya miza orowei yo pumokyegi pi wilikwilikmokko yemane panu.
13 E, se a encontrar, eu lhes digo a verdade: ele se alegrará por causa dela mais que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Kazing mabilikmekke inigi Mango paka ngalege yolubok kazing kumbekki lewengke songono nogowiliyaga naktau piyaga koweige kunagi purikki keli ono kani, legi inuwago puwiliyegi waberek ngai panu.
14 Da mesma forma, não é da vontade de meu Pai, no céu, que nenhum destes pequeninos se perca.”
15 Ini neyegi sawela puwili, tamizeige ngizi kumuli nakko niyegi kaile nara miza mabura ni piyegi kunimo logo nugu piyegi pelik meimo, Nugu neyegi kaile nara miza, mena towa ngagora waberek miziweki, meimo. Tamizeige pi ni kiling ngagora waberek miza logo ngagora yeik sawiya purik mabura yali weik wazono mogosa koyagi.
15 “Se um irmão pecar contra você, fale com ele em particular e chame-lhe a atenção para o erro. Se ele o ouvir, você terá recuperado seu irmão.
16 Kapura tamizeige pugu a’a’ nei purik mabura yombanu pugu kaile niyegi mizaragi pakelawiliyaga nak ma neyau ni kiling iza orowei kunimo. Keya ngereke pelik mei, Towa ngagora waberek miziweki, mei logo yombanu piyau ngago yaligu kisagiragi kerewiyiweki.
16 Mas, se ele não o ouvir, leve consigo um ou dois outros e fale com ele novamente, para que tudo que você disser seja confirmado por duas ou três testemunhas.
17 Kapura tamizeige pugu piyauyegi a’a’ yei purik mabura waleleige yongkambanu neyegi ngizi panu kumuli puwili mabuwiliyegi ngagora kozak yeizo. Keya waleleige tamizeige pi puwiligu kisiragi kezanga mani purik mabura puwili piyegi pelik meiyagiwiligu, Nugu kazing yombanu Anotoyegi lusuweibokko miza kelikmekke mizi yagenda, legi ni teni kiling Anotoyegi ingimei keya waberek miziweki wawere ulageyagi ono kapura tamizeige ni kaile miza puragi kuneng miza logo pelik kai, Ne yaka kaile miza logo ne kuneng wiziga ini pura tumula logo keremareke wezameliweki, kai puwekke purik mabura teni tumula logo keremareke wezamela logo ni ngereke teni kiling wawere ulagi, meiyagiwiligu.
17 Se ainda assim ele se recusar a ouvir, apresente o caso à igreja. Então, se ele não aceitar nem mesmo a decisão da igreja, trate-o como gentio ou como cobrador de impostos.
18 Tegi nogo inuwa yombu nogo waligeleyi puwili mabuwiliyegi pera yei, Nogo inuwa kozang pelikta yani, yombanu ngabelakpekkewiligu kazing mizi inuwago pangka ono mei piyeng Anoto paka ngalege yolubokko mabilik pangka ono kaiyagi, keya yombanu ngabelakpekkewiligu kazing mizi inuwago pangka mei piyeng Anoto paka ngalege yolubokko mabilik pangka kaiyagi.
18 “Eu lhes digo a verdade: o que vocês ligarem na terra terá sido ligado no céu, e o que desligarem na terra terá sido desligado no céu.
19 Keya nogo ngago yeke langak nararau yei, ini yombanu ngabelakpekke neyegi ngizi kumuli puwiliyaga neyau kangka wamenak koyimowei Anotoyegi watabi nayengki yaligu waberek mizi puwekke purik mabura negi Mango paka ngalegebokko yaligi miza yowiyagi.
19 “Também lhes digo que, se dois de vocês concordarem aqui na terra a respeito de qualquer coisa que pedirem, meu Pai, no céu, os atenderá.
20 Purik yombanu neyau ma neyauganak yeik nogorage wawere uli purik ne puwili kiling wizinda, yeiya.
20 Pois, onde dois ou três se reúnem em meu nome, eu estou no meio deles”.
21 Pulaga Pita Yisuyegi kanda pelik nguk meiya, Yemizibek, yombanu ne kiling niyegi ngizi kumuliwiliyaga nakko neyegi langai kaile miza logo nogo pugu miza piyeng tumula logo keremareke wezamelagirik kang talik talik? Ne pilik mizagirik, kang melenazik keya nazikka neyau pangka ma talik, meiya.
21 Então Pedro se aproximou de Jesus e perguntou: “Senhor, quantas vezes devo perdoar alguém que peca contra mim? Sete vezes?”.
22 Tegi Yisugu pelik meiya to mela, A’a’, kang melenazik keya nazikka neyau piyeng pangka ono, kapura pi niyegi langai ngoluk kaile mizageya mabura nugu kaile niyegi miza piyeng tumula logo keremareke wezamelageya wizimo.
22 Jesus respondeu: “Não sete vezes, mas setenta vezes sete.
23 Purik Anotogo ngai pugumekki ngai yolu pura yombu King Ngai nak piyegi yawe miziwili piyaga king kanga managi nayeng weiya puwili kiling pangka pangka miziweki mizibok kelik kani.
23 “Portanto, o reino dos céus pode ser comparado a um senhor que decidiu pôr em dia as contas com os servos que lhe deviam.
24 Pi puwili kiling pangka pangka mizageya wizigeya yombu king miliyon Kina meleyau kanga managine piyaga weiya nak piyegi miza orowei lewa.
24 No decorrer do processo, trouxeram diante dele um servo que lhe devia sessenta milhões de moedas.
25 Kapura pi kingki yeik legi king kangayeng managi langai ono. Tegi ngai pugubokko pelik kozang kai, Yombanu ngai watabi kolokngagonoyeng kiling nakko pi keya pigi yongokpumele keya pigi yango keya marekngangwili keya watabi pugu wara yolu piyendau weiya logo king piyengki ngane weiya piyengko pigi king kanga melagiyeng mabiyeng meliweki, kai.
25 Uma vez que o homem não tinha como pagar, o senhor ordenou que ele, sua esposa, seus filhos e todos os seus bens fossem vendidos para quitar a dívida.
26 Pilik kai legi yombu yawe mizibek ngai pugubekki wirege ingeyau laliya logo pugu pelik kozang nguk meiya, Yemizibek, ni neyegi yelakkelek mize logo yeik wizei logo nogo ni watabi mabiyeng kanga nanagine, meiya.
26 “O homem se curvou diante do senhor e suplicou: ‘Por favor, tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
27 Togo ngai pugubokko piyegi yalek miza logo pigi yeikta kapiyarikka tumula logo piyegi pelik meiya, Mabilik, nogo nugu kanga yemane nanagiyeng tumula logo keremareke wezameli mena ni yeik kambele, meiya.
27 O senhor teve compaixão dele, soltou-o e perdoou-lhe a dívida.
28 Pulaga yombu yakabok imakka welagela logo kang tagoneige pugu yombu pi kiling ngaibekyegi yawe mizi nak ulogo piyaga king 100 Kina kanga managine weiyabek pakela logo pi kalok pugubek kozang kebangkela wizimowei pelik meiya, Nugu king ulogo neyaga weiya piyeng weik kanga nane, meiya.
28 “No entanto, quando o servo saiu da presença do senhor, foi procurar outro servo que trabalhava com ele e que lhe devia cem moedas de prata. Agarrou-o pelo pescoço e exigiu que ele pagasse de imediato.
29 Tegi pi yombu kingyeng kanga managine ulogo weiyabokki wirege ingeyau laliya logo pugu pelik kozang nguk meiya, Ni neyegi yelakkelek mize logo yeik wizei logo nogo ni watabi mabiyeng kanga nanagine, meiya.
29 “O servo se curvou diante dele e suplicou: ‘Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
30 Kapura pi kiyebuk miza logo pi miza oroweirik panga wigirimakke wigira wazamiya wizigeya pi kingyeng kanga meli puwekke wila wazamiyagine miza.
30 O credor, porém, não estava disposto a esperar. Mandou que o homem fosse lançado na prisão até que tivesse pago toda a dívida.
31 Pilik miza logo yombanu ngaibekyegi yawe mizi nawiligu puragi keriyawekke puwili yalek miza logo puwili ngai puwiligibekyegi kanda watabi yaka miza piyeng mabiyeng kozak meiya.
31 “Quando outros servos, companheiros dele, viram isso, ficaram muito tristes. Foram ao senhor e lhe contaram tudo que havia acontecido.
32 Tegi ngaibokko yombu were piyegi yawe mizabokyegi koli meiya logo pugu piyegi pelik meiya, Oyo, ni yawe korowali mizibek kani. Nugu neyegi nguk kairikki wiyeke nugu king yemane ne kanga nanagi langai piyeng mabiyeng nogo tumula logo keremareke wezamela.
32 Então o senhor chamou o homem cuja dívida ele havia perdoado e disse: ‘Servo mau! Eu perdoei sua imensa dívida porque você me implorou.
33 Nogo niyegi yalek miza pilik nugu nigi kewengkebokyegi mabilik yalek mizi kakpek. Nugu pilik miza onora nangki, meiya.
33 Acaso não devia ter misericórdia de seu companheiro, como tive misericórdia de você?’.
34 Logo ngaibek sisikmokko yemane panu logo yawe mizibek yombanu pi ngangang yemane kelemiyagiwiliyegi miza yana wizigeya pi king kanga melagi piyeng kanga meli puwekke yeikkine.
34 E, irado, o senhor mandou o homem à prisão para ser torturado até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Togo negi Mango paka ngalege yolubokko mabilik mizagi. Tamizeige yombanu ni kiling Yisuyegi ngizi kumuliwiliyaga nakko niyegi watabi kaile miza piyeng wilek kang nugubekka tumula logo keremareke wezameli ono purik mabura negi Mangobokko niyegi pilik mizagi, yeiya.
35 “Assim também meu Pai celestial fará com vocês caso se recusem a perdoar de coração a seus irmãos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.