Mateus 10
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Pulaga wok nakke Yisugu ngezebokko waligeleyi meleyau keya pongo inge nazikka neyau puwili piyegi wiriyiweki yeiya. Logo puwili weik kanda logo pugu puwili kerewawili yongkambanuwiliyaga wezayeli, keya yongkambanu kemegeme nak nalangaimek keya ngangangyeng kilingwili yombiyangai wazayiweki pangkara keya kozang pugura yana logo yawe pugura mizi kambelibene.
1 Jesus chamou os seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos maus e curar todas as enfermidades e doenças graves.
2 Yombanu meleyau keya pongo ingenazikka neyau puwili Aposolowili meiwili, puwiligi yeikyeng peyeng, werebek Simong yeik nara Pita meibok, keya pigi sakpek Enduru, keya neyau Jems keya pigi sakpek Yowan Sebetigi marekyau.
2 São estes os nomes dos doze apóstolos : primeiro, Simão, chamado Pedro, e o seu irmão André; Tiago e o seu irmão João, filhos de Zebedeu;
3 Keya Pilip keya Patolomiyu, keya Tomasi keya Matiyu ulogo king takis weiyabek, keya Alapiyagi marekpek Jems, keya Tariyasi.
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé e Mateus, o cobrador de impostos; Tiago, filho de Alfeu; Tadeu
4 Keya Saimon yombu Selete Yudawili Romwiliyaga yaliya wazayiweki liwik yawe miziwiliyaga nak logo puwiligu pi Saimon Seletebek meibek, keya nak Yuras Isaliyoto, yombu kalike Yisu ulagiwiliyegi miza yanagibek.
4 e Simão, o nacionalista; e Judas Iscariotes, que traiu Jesus.
5 Yisugu meleyau keya pongo ingenazikka neyau puwili ngago kiriwei mizagi peyeng kiling kang wezayela, Yawe nogora mizageya koyimowei ini Yuda onowiligi ngabelakpekke kang nagani, keya yongkambanu ngabelak Sameriya meibekke yoluwiliyegirau kang nagani.
5 Jesus enviou esses doze homens, dando-lhes a seguinte ordem:
6 Purik segeya yongkambanu Yudawiliyegi kunizo, purik puwili liyeng memeng ngai puwiligibek wezamiya logo piyaga koweige koyimi puwili kelikwili, legi puwiliyegi kambelizo.
6 Pelo contrário, procurem as ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Puwiliyegi kanda pelik kozak yeizo, Mabek wokpekke Anotogo weik pigi ngaimekki ngai yolu legi kiliyiweki koli logo Anotogo iniyegi ngaiweki kelemi, yeizo.
7 Vão e anunciem isto: “O
8 Keya inugu pura kozak yeiyageya koyimowei kemegemewili yombiyangai wazayizo, keya yombanu kemegeme Leposimek meimek kiling puwilirau yombiyangai wazayizo, keya ibengwili yangalekta wik wazayizo, keya kerewa yongkambanuwiliyegi ngai yolu puwili welagela wezayeli mizizo. Ini kozang piyeng mizagira yeik weiya legi mabilik peyeng yeik mizizo.
8 Curem os leprosos e outros doentes, ressuscitem os mortos e expulsem os demônios. Vocês receberam sem pagar; portanto, deem sem cobrar.
9 Watabi orowei kelemi kangki nayeng wari nagani, keya king ma koli ma siliba nayeng
9 Não levem guardados no cinto nem ouro, nem prata, nem moedas de cobre.
10 kik kalokyengke wari nagani. Ma kagorik yeke ngalege wakiyagi nariktau kikkikke wawela logo wari nagani, ma ingegangyau ma lukunglei wari nagani, yeik inugu wakiyagi mabiyeng kiling kambelizo. Purik yombu yawe mizibek yawe pugu miziragi wiyeke ngeragi keya pulangaiyeng mani purik pangka.
10 Nesta viagem não levem sacola, nem uma
11 Ini yereng yemane narage ma songono narage kiliya la logowekke yombanu pangkawiligu koli keleya logo ini iza orowei i puwiligiyengke yolu puwekke purik mabura i mabumakke koyi kanda kangki puwekke yereng pura wiya logo kang mizizo.
11 — Quando entrarem numa cidade ou povoado, procurem alguém que queira recebê-los e fiquem hospedados na casa dessa pessoa até irem embora daquele lugar.
12 Keya ini i namakke yeke ige kang puwekke purik mabura were yongkambanu i pumakke yoluwiliyegi pelik yeizo, Wilek kang inuwagiyeng ngezege sara koyimiweki, yeiya logo Anotogi ngago wazonora yanizo.
12 Quando entrarem numa casa, digam: “Que a paz esteja nesta casa!”
13 Tamizeige yombu wilek kang ngezege saragi kelibek i pumakke wizilege purik wilek kang pugubek ngezege sara weiyagi. Kapura tamizeige pilik naktau ono purik mabura ngago ngezege saragi pura ngereke ni makngezeyegi yogi.
13 Se as pessoas daquela casa receberem vocês bem, que a saudação de paz fique com elas. Mas, se não os receberem bem, retirem a saudação.
14 Tamizeige ini yereng narage lewa logo pulogowili iniyegi koli keleyi ono keya ngago wazono puragi kerewiya logo wilek kang puwiligiyengko wei ono puwekke purik mabura yereng pura wiya wazamizo logo puwiliyaga mele inuguyeng kaigesizo logo puwili Anotogo puwiliyegi wilik ono keya inugu ngereke yereng purage puwiliyegi ngago wazonora kozak yeiweki yogi ono purikki puwili iwaka si nangai kani.
14 E, se em alguma casa ou cidade as pessoas não quiserem recebê-los, nem ouvi-los, saiam daquele lugar. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
15 Kerewiyi, nogo iniyegi ngizi panu kozak yei, Wok kalike Anotogo ngagozak mizagibekke purik yongkambanu yereng Sorong meiraga keya Komola meiraga koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura yongkambanu yereng puraga iniyegi koli keleya ono puwili keya ngago inuguragi kerewiya logo wei ono puwili wokpokko ngangang yemane panu weiyagi.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: no Dia do Juízo, Deus terá mais pena das cidades de Sodoma e de Gomorra do que daquela cidade.
16 Togo ini nogo wezayeliwili mena kambelizo. Keya kerewiyi. Nogo ini koloyakamandik songonowili kelik yombanu kaile iniyegi ngangang keleyi keya kuneng yanagiwiliyegi wezayeli purik nogo iwaka wizinda, legi ini kazing kemalewiligu mizi pilikmekke mizizo, purik pilik watabi inugu mizagiyengki waberek panu kumulizo. Keya kazing winak Kuwemimiwiligi pilikmekke mizizo, purik pilik yongomo mizi kunimowei nak kilindau ngai keli nagani, mabuwili kiling kuzige sara koyizo.
16 — Escutem! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos. Sejam espertos como as cobras e sem maldade como as pombas.
17 Ini ngai waberek panu, purik ini yawe nogora mizirikki wiyeke yombanuwili iniyegi kumbak mizagi logo ini kebangkela logo puwili ini ngagozakyengki kerewiyiwiliyegi iza orowei kunagi, keya nawiligu ini i walek songono puwiligiyengke yeke ige wizale yelagi kani.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão presos, e levados ao tribunal, e serão chicoteados nas
18 Keya ini kapmanwiligi ngai yemanewili keya Yuda ono King Ngaiwiligi wiregerau neyegi kiriwei mizirikki weraga luwe wazayagi. Puwekke ini puwiliyegi neyegi langai kozak yei keya ngago nogo iniyegi waligeleyaragi langai kozak yeiyagi.
18 Por serem meus seguidores, vocês serão levados aos governadores e reis para serem julgados e falarão a eles e aos não judeus sobre o
19 Kapura puwiligu ini kebangkela logo iza orowei ngagozak miziweki kangwekke were pobilik wilek ngelek kumuli nagani, Teni ngago talikyeng kisagi, pilik kumuli nagani.
19 Quando levarem vocês para serem julgados, não fiquem preocupados com o que deverão dizer ou como irão falar. Quando chegar o momento, Deus dará a vocês o que devem falar.
20 Purik puwekke Anotogi Kung Walekpokko iniyegi ngago inugu kisagi pura wazono kisiweki kangka wazonobek yanagi legi.
20 Porque as palavras que disserem não serão de vocês mesmos, mas virão do Espírito do Pai de vocês, que fala por meio de vocês.
21 Keya yombanuwiligi si keya sakwiligu ngezewiligi si keya sakwili yombanu puwili yelagiwiliyegi iza yanagi. Keya yombanuwiligu puwiligi yango keya marekngangwiliyegi mabilik keleyagi, keya koloyakongwiligu puwiligi panu keya mangowiliyegi mabilik keleyagi.
21 — Muitos entregarão os seus próprios irmãos para serem mortos, e os pais entregarão os filhos. Os filhos ficarão contra os pais e os matarão.
22 Keya ini yeik nogoraga yawe mizirikki wiyeke yongkambanu mabuwiligu iniyegi kumbak mizagi kani, kapura yombanu kunengyeng keya ngangang wagelageya wizimowei neyegi ngizi kumuli pura kozang kebangkeli kanda wila wiyi ngizige mologabok Anotogo wik wizagomagiragi yaliya wazayagimelegabek.
22 Todos odiarão vocês por serem meus seguidores. Mas quem ficar firme até o fim será salvo.
23 Keya tamizeige puwiligu ini yereng narage ngangang keleyi ma kuneng yani mabura yereng narage kazi kambelizo. Nogo inuwayegi ngago wameik pera kozak yeiweki mizi, ini Isileiliwiligi ngabelakpekke yereng piyengke yawe nogo yana pura ngoluk mizi yagoneiga ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke yogi kani.
23 Quando vocês forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês não acabarão o seu trabalho em todas as cidades de Israel antes que venha o
24 Keya puwiligu ini ngangang yanagirikki nogo ngago saweliwei nara pelik kozak yei, Mandik kapiya mizi nak waligeleyi pugubekyaga ngalege ono, ma yombanu yawe mizi nak ngai pugubekyaga ngalege ono.
24 — Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor, e nenhum empregado é mais importante do que o seu patrão.
25 Kapura mandik kapiya mizi nak waligeleyi pugubek kelik pilikweki mizi purik pangka. Keya yombanu yawe mizi nak ngai pugubek kelik pilikweki mizi purik pangka. Tamizeige yombanu neyegi kumbak miziwiligu ne, imakki mangobekyegi pelik kisi, Ni kerewawiligi ngaibek, kisi purik mabura puwiligu mabilik ini, yombanu i nogomakka yolu puwili mabuwiliyegi ngago kaile panu yeiyagi.
25 Portanto, o aluno deve ficar satisfeito em ser como o seu professor, e o empregado, em ser como o seu patrão. Se o chefe da família é chamado de
26 Pilikta miziweki mizagi legi ini yongkambanuwiligu iniyegi mizagirikki kulili mizi nagani, purik puwiligu kazing kaile mizi piyeng Anotoyaga liwik wiyagi langai ono. Purik kazing kaile puwiligu ngokmorokta wiya piyeng kalike kimeike walimizagiyeng keya kazing kaile puwiligu mizi wizigeya liwik yolu piyeng wangki kalike kimeike kawela wiyagiyeng kani.
26 — Portanto, não tenham medo de ninguém. Tudo o que está coberto vai ser descoberto; e tudo o que está escondido será conhecido.
27 Ngago nogo iniyegi tonuwa ngezera kekewekke kozak yei pura inugu yongkambanuwiliyegi kimeike kozak yeizo, keya ngago nogo iniyegi yeke ige ngezege kozak yei pura kalike inugu yongkambanu mamokki kelengke ngalizi kozak kisizo.
27 O que estou dizendo a vocês na escuridão repitam na luz do dia. E o que vocês ouviram em segredo anunciem abertamente.
28 Keya nogo miziweki yeiya piyeng mizagirikkirik yombanu korik yeikwek ula logo ibengki kapura wilek kambek keya kumbekki nayendau kaile kelemiyagi langai ono puwiliyegi ini kulili mizi nagani, purik segeya Anotoyegi purik pi korikwek weiya logo wilek kambek keya kumbek pongo yereng yezi kusagi onozik ngoriraga yomizora wezamelagibokyegi kele ini kulili mizizo.
28 Não tenham medo daqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma. Porém tenham medo de Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Yongkambanuwili winak songono winak Kemengiwili kelikwili neyau king korok nalikki ngane wei logo Anotoyegi wata kolak kelibene miziweki purik ini iwaka. Winakwili yeik songonowili kapura tamizeige Anoto inigi Mangobekki kelira ono purik mabura winak songono pilikmek pongo ngabelakke kawiye walagi ono.
29 Por acaso não é verdade que dois passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? Porém nenhum deles cai no chão se o Pai de vocês não deixar que isso aconteça.
30 Kapura ini yombanuwiliyegirik, kebi inuguyengka kebi nganelek piyeng mabiyeng pugu sangkela.
30 Quanto a vocês, até os fios dos seus cabelos estão todos contados.
31 Purikku walimizi purik yombanu wamenak winak kolokngagono puwiliyaga ngalege mizi yagenda. Tegi Anotogo iniyegi ngai wizinda legi kazi mizi nagani.
31 Portanto, não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos.
32 Yongkambanu mamokki wirege yeik nogora kawela wiyimologabok kalike ne Anoto negi Mangobek paka ngalege yolubekki wirege pilik kawela wiyabokki yeikta nogo kawela wiyagi.
32 — Se uma pessoa afirmar publicamente que pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, afirmarei diante do meu Pai, que está no céu, que ela pertence a mim.
33 Kapura tamizeige yombanu nak yongkambanuwiligi wirege neyegi kezanga nani purik mabura kalike ne Anoto negi Mangobek paka ngalege yolubekki wirege piyegirau kezanga managi.
33 Mas, se uma pessoa disser publicamente que não pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, direi diante do meu Pai, que está no céu, que ela não pertence a mim.
34 Inuwago kumularik ne ngabelakpekke kazing yombiyangai yongomo mizagimek keremiziweki kayima nobiyeng? A’a’. Ne pelege yawe yongkambanuwili ngai neyauge sanga mizagi pura miziweki kayima, purik nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi keya nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi ono legi.
34 — Não pensem que eu vim trazer paz ao mundo. Não vim trazer a paz, mas a espada.
35 Yombanu nak ibuwili pelik sanga mizagi, koyambek mangoyegi ngai mizagi, keya kolomele panuyegi ngai mizagi, keya koyambekki yongokpumele pigi palikmeleyegi ngai mizagi kani.
35 Eu vim para pôr os filhos contra os pais, as filhas contra as mães e as noras contra as sogras.
36 Logo yombanu nakko neyegi kelirikki wiyeke pigi ingembuwiligu piyegi ngai mizagi.
36 E assim os piores inimigos de uma pessoa serão os seus próprios parentes.
37 Tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai purik mabura pigi keli pura neyegi yemane panu keya panu keya mangoyegi keli pura songonoweki kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek. Keya tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai purik mabura neyegi keli pura pigi yango keya marekwiliyegi keli puraga yemaneweki, kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek.
37 — Quem ama o seu pai ou a sua mãe mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor. Quem ama o seu filho ou a sua filha mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor.
38 Keya tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai mabura ngago nogora kerewiyi keya negi wiyeke ibengkirikki kulili ono keya ne kiling kazing nogo kangmokko kuniweki, kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek.
38 Não serve para ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
39 Kapura yombanu neyegi wiyeke ibengkirikki kazi mizi logo ngezebekki kelira keya ngezebekki wik yolugira kozang kebangkeli mizibok pi Anotogi wiregerik ibeng logo wik wizagomagira weiyagi ono, kapura yombanu neyegi ngizi panu kumula logo pulaga wilek kang pugubek keya wik yolugi pugura neyegi tiya mani mizibok ibeng wizagomagi ono, pi paka ngalege wik wizagomagira weiyagi.
39 Quem procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo, porque é meu seguidor, terá a vida verdadeira.
40 Weik nogo ini wezayeli logo yombanu ini nogo wezayeliwiliyegi koli keleyi puwili iniyegi koli keleyi purik neyegirau keleni yagenda, keya yombanu neyegi koli keleni puwili ne wezanelabokyegirau koli kelemi yagenda.
40 — Quem recebe vocês está recebendo a mim; e quem me recebe está recebendo aquele que me enviou.
41 Nogo yombanu nak wezamela kopong pi ngagora kozak kai logo pok ngagora kozak kairikki wiyeke koli kelemiya puwili, pokko kanga weiyagi mabilikta puwilirau weiyagi. Keya yombanu pangkabek yarolege pakela logo pi ne pangkabekyegi sawela kopong piyegi wazono kelemiyabok purik pok pangkabokko kanga weiyagi mabilikta weiyagi.
41 Quem receber um
42 Keya nakko yombanu neyegi kiriweiwiliyaga nak yarolege pakela logo pi neyegi yawe mizirikki wiyeke pi yeik kai wik songono nangezi nibene mani puriktau pugu wazono miza puragi wiyeke Anotogo pi kanga managiyeng wei penanging, yeiya.
42 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem, apenas por ser meu seguidor, der ainda que seja um copo de água fria ao menor dos meus seguidores, certamente receberá a sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.