Mateus 10

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Pulaga wok nakke Yisugu ngezebokko waligeleyi meleyau keya pongo inge nazikka neyau puwili piyegi wiriyiweki yeiya. Logo puwili weik kanda logo pugu puwili kerewawili yongkambanuwiliyaga wezayeli, keya yongkambanu kemegeme nak nalangaimek keya ngangangyeng kilingwili yombiyangai wazayiweki pangkara keya kozang pugura yana logo yawe pugura mizi kambelibene.
1 Tendo chamado os seus doze discípulos, deu-lhes Jesus autoridade sobre espíritos imundos para os expelir e para curar toda sorte de doenças e enfermidades.
2 Yombanu meleyau keya pongo ingenazikka neyau puwili Aposolowili meiwili, puwiligi yeikyeng peyeng, werebek Simong yeik nara Pita meibok, keya pigi sakpek Enduru, keya neyau Jems keya pigi sakpek Yowan Sebetigi marekyau.
2 Ora, os nomes dos doze apóstolos são estes: primeiro, Simão, por sobrenome Pedro, e André, seu irmão; Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão;
3 Keya Pilip keya Patolomiyu, keya Tomasi keya Matiyu ulogo king takis weiyabek, keya Alapiyagi marekpek Jems, keya Tariyasi.
3 Filipe e Bartolomeu; Tomé e Mateus, o publicano; Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu;
4 Keya Saimon yombu Selete Yudawili Romwiliyaga yaliya wazayiweki liwik yawe miziwiliyaga nak logo puwiligu pi Saimon Seletebek meibek, keya nak Yuras Isaliyoto, yombu kalike Yisu ulagiwiliyegi miza yanagibek.
4 Simão, o Zelote, e Judas Iscariotes, que foi quem o traiu.
5 Yisugu meleyau keya pongo ingenazikka neyau puwili ngago kiriwei mizagi peyeng kiling kang wezayela, Yawe nogora mizageya koyimowei ini Yuda onowiligi ngabelakpekke kang nagani, keya yongkambanu ngabelak Sameriya meibekke yoluwiliyegirau kang nagani.
5 A estes doze enviou Jesus, dando-lhes as seguintes instruções: Não tomeis rumo aos gentios, nem entreis em cidade de samaritanos;
6 Purik segeya yongkambanu Yudawiliyegi kunizo, purik puwili liyeng memeng ngai puwiligibek wezamiya logo piyaga koweige koyimi puwili kelikwili, legi puwiliyegi kambelizo.
6 mas, de preferência, procurai as ovelhas perdidas da casa de Israel;
7 Puwiliyegi kanda pelik kozak yeizo, Mabek wokpekke Anotogo weik pigi ngaimekki ngai yolu legi kiliyiweki koli logo Anotogo iniyegi ngaiweki kelemi, yeizo.
7 e, à medida que seguirdes, pregai que está próximo o reino dos céus.
8 Keya inugu pura kozak yeiyageya koyimowei kemegemewili yombiyangai wazayizo, keya yombanu kemegeme Leposimek meimek kiling puwilirau yombiyangai wazayizo, keya ibengwili yangalekta wik wazayizo, keya kerewa yongkambanuwiliyegi ngai yolu puwili welagela wezayeli mizizo. Ini kozang piyeng mizagira yeik weiya legi mabilik peyeng yeik mizizo.
8 Curai enfermos, ressuscitai mortos, purificai leprosos, expeli demônios; de graça recebestes, de graça dai.
9 Watabi orowei kelemi kangki nayeng wari nagani, keya king ma koli ma siliba nayeng
9 Não vos provereis de ouro, nem de prata, nem de cobre nos vossos cintos;
10 kik kalokyengke wari nagani. Ma kagorik yeke ngalege wakiyagi nariktau kikkikke wawela logo wari nagani, ma ingegangyau ma lukunglei wari nagani, yeik inugu wakiyagi mabiyeng kiling kambelizo. Purik yombu yawe mizibek yawe pugu miziragi wiyeke ngeragi keya pulangaiyeng mani purik pangka.
10 nem de alforje para o caminho, nem de duas túnicas, nem de sandálias, nem de bordão; porque digno é o trabalhador do seu alimento.
11 Ini yereng yemane narage ma songono narage kiliya la logowekke yombanu pangkawiligu koli keleya logo ini iza orowei i puwiligiyengke yolu puwekke purik mabura i mabumakke koyi kanda kangki puwekke yereng pura wiya logo kang mizizo.
11 E, em qualquer cidade ou povoado em que entrardes, indagai quem neles é digno; e aí ficai até vos retirardes.
12 Keya ini i namakke yeke ige kang puwekke purik mabura were yongkambanu i pumakke yoluwiliyegi pelik yeizo, Wilek kang inuwagiyeng ngezege sara koyimiweki, yeiya logo Anotogi ngago wazonora yanizo.
12 Ao entrardes na casa, saudai-a;
13 Tamizeige yombu wilek kang ngezege saragi kelibek i pumakke wizilege purik wilek kang pugubek ngezege sara weiyagi. Kapura tamizeige pilik naktau ono purik mabura ngago ngezege saragi pura ngereke ni makngezeyegi yogi.
13 se, com efeito, a casa for digna, venha sobre ela a vossa paz; se, porém, não o for, torne para vós outros a vossa paz.
14 Tamizeige ini yereng narage lewa logo pulogowili iniyegi koli keleyi ono keya ngago wazono puragi kerewiya logo wilek kang puwiligiyengko wei ono puwekke purik mabura yereng pura wiya wazamizo logo puwiliyaga mele inuguyeng kaigesizo logo puwili Anotogo puwiliyegi wilik ono keya inugu ngereke yereng purage puwiliyegi ngago wazonora kozak yeiweki yogi ono purikki puwili iwaka si nangai kani.
14 Se alguém não vos receber, nem ouvir as vossas palavras, ao sairdes daquela casa ou daquela cidade, sacudi o pó dos vossos pés.
15 Kerewiyi, nogo iniyegi ngizi panu kozak yei, Wok kalike Anotogo ngagozak mizagibekke purik yongkambanu yereng Sorong meiraga keya Komola meiraga koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura yongkambanu yereng puraga iniyegi koli keleya ono puwili keya ngago inuguragi kerewiya logo wei ono puwili wokpokko ngangang yemane panu weiyagi.
15 Em verdade vos digo que menos rigor haverá para Sodoma e Gomorra, no Dia do Juízo, do que para aquela cidade.
16 Togo ini nogo wezayeliwili mena kambelizo. Keya kerewiyi. Nogo ini koloyakamandik songonowili kelik yombanu kaile iniyegi ngangang keleyi keya kuneng yanagiwiliyegi wezayeli purik nogo iwaka wizinda, legi ini kazing kemalewiligu mizi pilikmekke mizizo, purik pilik watabi inugu mizagiyengki waberek panu kumulizo. Keya kazing winak Kuwemimiwiligi pilikmekke mizizo, purik pilik yongomo mizi kunimowei nak kilindau ngai keli nagani, mabuwili kiling kuzige sara koyizo.
16 Eis que eu vos envio como ovelhas para o meio de lobos; sede, portanto, prudentes como as serpentes e símplices como as pombas.
17 Ini ngai waberek panu, purik ini yawe nogora mizirikki wiyeke yombanuwili iniyegi kumbak mizagi logo ini kebangkela logo puwili ini ngagozakyengki kerewiyiwiliyegi iza orowei kunagi, keya nawiligu ini i walek songono puwiligiyengke yeke ige wizale yelagi kani.
17 E acautelai-vos dos homens; porque vos entregarão aos tribunais e vos açoitarão nas suas sinagogas;
18 Keya ini kapmanwiligi ngai yemanewili keya Yuda ono King Ngaiwiligi wiregerau neyegi kiriwei mizirikki weraga luwe wazayagi. Puwekke ini puwiliyegi neyegi langai kozak yei keya ngago nogo iniyegi waligeleyaragi langai kozak yeiyagi.
18 por minha causa sereis levados à presença de governadores e de reis, para lhes servir de testemunho, a eles e aos gentios.
19 Kapura puwiligu ini kebangkela logo iza orowei ngagozak miziweki kangwekke were pobilik wilek ngelek kumuli nagani, Teni ngago talikyeng kisagi, pilik kumuli nagani.
19 E, quando vos entregarem, não cuideis em como ou o que haveis de falar, porque, naquela hora, vos será concedido o que haveis de dizer,
20 Purik puwekke Anotogi Kung Walekpokko iniyegi ngago inugu kisagi pura wazono kisiweki kangka wazonobek yanagi legi.
20 visto que não sois vós os que falais, mas o Espírito de vosso Pai é quem fala em vós.
21 Keya yombanuwiligi si keya sakwiligu ngezewiligi si keya sakwili yombanu puwili yelagiwiliyegi iza yanagi. Keya yombanuwiligu puwiligi yango keya marekngangwiliyegi mabilik keleyagi, keya koloyakongwiligu puwiligi panu keya mangowiliyegi mabilik keleyagi.
21 Um irmão entregará à morte outro irmão, e o pai, ao filho; filhos haverá que se levantarão contra os progenitores e os matarão.
22 Keya ini yeik nogoraga yawe mizirikki wiyeke yongkambanu mabuwiligu iniyegi kumbak mizagi kani, kapura yombanu kunengyeng keya ngangang wagelageya wizimowei neyegi ngizi kumuli pura kozang kebangkeli kanda wila wiyi ngizige mologabok Anotogo wik wizagomagiragi yaliya wazayagimelegabek.
22 Sereis odiados de todos por causa do meu nome; aquele, porém, que perseverar até ao fim, esse será salvo.
23 Keya tamizeige puwiligu ini yereng narage ngangang keleyi ma kuneng yani mabura yereng narage kazi kambelizo. Nogo inuwayegi ngago wameik pera kozak yeiweki mizi, ini Isileiliwiligi ngabelakpekke yereng piyengke yawe nogo yana pura ngoluk mizi yagoneiga ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke yogi kani.
23 Quando, porém, vos perseguirem numa cidade, fugi para outra; porque em verdade vos digo que não acabareis de percorrer as cidades de Israel, até que venha o Filho do Homem.
24 Keya puwiligu ini ngangang yanagirikki nogo ngago saweliwei nara pelik kozak yei, Mandik kapiya mizi nak waligeleyi pugubekyaga ngalege ono, ma yombanu yawe mizi nak ngai pugubekyaga ngalege ono.
24 O discípulo não está acima do seu mestre, nem o servo, acima do seu senhor.
25 Kapura mandik kapiya mizi nak waligeleyi pugubek kelik pilikweki mizi purik pangka. Keya yombanu yawe mizi nak ngai pugubek kelik pilikweki mizi purik pangka. Tamizeige yombanu neyegi kumbak miziwiligu ne, imakki mangobekyegi pelik kisi, Ni kerewawiligi ngaibek, kisi purik mabura puwiligu mabilik ini, yombanu i nogomakka yolu puwili mabuwiliyegi ngago kaile panu yeiyagi.
25 Basta ao discípulo ser como o seu mestre, e ao servo, como o seu senhor. Se chamaram Belzebu ao dono da casa, quanto mais aos seus domésticos?
26 Pilikta miziweki mizagi legi ini yongkambanuwiligu iniyegi mizagirikki kulili mizi nagani, purik puwiligu kazing kaile mizi piyeng Anotoyaga liwik wiyagi langai ono. Purik kazing kaile puwiligu ngokmorokta wiya piyeng kalike kimeike walimizagiyeng keya kazing kaile puwiligu mizi wizigeya liwik yolu piyeng wangki kalike kimeike kawela wiyagiyeng kani.
26 Portanto, não os temais; pois nada há encoberto, que não venha a ser revelado; nem oculto, que não venha a ser conhecido.
27 Ngago nogo iniyegi tonuwa ngezera kekewekke kozak yei pura inugu yongkambanuwiliyegi kimeike kozak yeizo, keya ngago nogo iniyegi yeke ige ngezege kozak yei pura kalike inugu yongkambanu mamokki kelengke ngalizi kozak kisizo.
27 O que vos digo às escuras, dizei-o a plena luz; e o que se vos diz ao ouvido, proclamai-o dos eirados.
28 Keya nogo miziweki yeiya piyeng mizagirikkirik yombanu korik yeikwek ula logo ibengki kapura wilek kambek keya kumbekki nayendau kaile kelemiyagi langai ono puwiliyegi ini kulili mizi nagani, purik segeya Anotoyegi purik pi korikwek weiya logo wilek kambek keya kumbek pongo yereng yezi kusagi onozik ngoriraga yomizora wezamelagibokyegi kele ini kulili mizizo.
28 Não temais os que matam o corpo e não podem matar a alma; temei, antes, aquele que pode fazer perecer no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Yongkambanuwili winak songono winak Kemengiwili kelikwili neyau king korok nalikki ngane wei logo Anotoyegi wata kolak kelibene miziweki purik ini iwaka. Winakwili yeik songonowili kapura tamizeige Anoto inigi Mangobekki kelira ono purik mabura winak songono pilikmek pongo ngabelakke kawiye walagi ono.
29 Não se vendem dois pardais por um asse? E nenhum deles cairá em terra sem o consentimento de vosso Pai.
30 Kapura ini yombanuwiliyegirik, kebi inuguyengka kebi nganelek piyeng mabiyeng pugu sangkela.
30 E, quanto a vós outros, até os cabelos todos da cabeça estão contados.
31 Purikku walimizi purik yombanu wamenak winak kolokngagono puwiliyaga ngalege mizi yagenda. Tegi Anotogo iniyegi ngai wizinda legi kazi mizi nagani.
31 Não temais, pois! Bem mais valeis vós do que muitos pardais.
32 Yongkambanu mamokki wirege yeik nogora kawela wiyimologabok kalike ne Anoto negi Mangobek paka ngalege yolubekki wirege pilik kawela wiyabokki yeikta nogo kawela wiyagi.
32 Portanto, todo aquele que me confessar diante dos homens, também eu o confessarei diante de meu Pai, que está nos céus;
33 Kapura tamizeige yombanu nak yongkambanuwiligi wirege neyegi kezanga nani purik mabura kalike ne Anoto negi Mangobek paka ngalege yolubekki wirege piyegirau kezanga managi.
33 mas aquele que me negar diante dos homens, também eu o negarei diante de meu Pai, que está nos céus.
34 Inuwago kumularik ne ngabelakpekke kazing yombiyangai yongomo mizagimek keremiziweki kayima nobiyeng? A’a’. Ne pelege yawe yongkambanuwili ngai neyauge sanga mizagi pura miziweki kayima, purik nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi keya nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi ono legi.
34 Não penseis que vim trazer paz à terra; não vim trazer paz, mas espada.
35 Yombanu nak ibuwili pelik sanga mizagi, koyambek mangoyegi ngai mizagi, keya kolomele panuyegi ngai mizagi, keya koyambekki yongokpumele pigi palikmeleyegi ngai mizagi kani.
35 Pois vim causar divisão entre o homem e seu pai; entre a filha e sua mãe e entre a nora e sua sogra.
36 Logo yombanu nakko neyegi kelirikki wiyeke pigi ingembuwiligu piyegi ngai mizagi.
36 Assim, os inimigos do homem serão os da sua própria casa.
37 Tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai purik mabura pigi keli pura neyegi yemane panu keya panu keya mangoyegi keli pura songonoweki kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek. Keya tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai purik mabura neyegi keli pura pigi yango keya marekwiliyegi keli puraga yemaneweki, kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek.
37 Quem ama seu pai ou sua mãe mais do que a mim não é digno de mim; quem ama seu filho ou sua filha mais do que a mim não é digno de mim;
38 Keya tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai mabura ngago nogora kerewiyi keya negi wiyeke ibengkirikki kulili ono keya ne kiling kazing nogo kangmokko kuniweki, kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi pangka kiriwei mizagi onobek.
38 e quem não toma a sua cruz e vem após mim não é digno de mim.
39 Kapura yombanu neyegi wiyeke ibengkirikki kazi mizi logo ngezebekki kelira keya ngezebekki wik yolugira kozang kebangkeli mizibok pi Anotogi wiregerik ibeng logo wik wizagomagira weiyagi ono, kapura yombanu neyegi ngizi panu kumula logo pulaga wilek kang pugubek keya wik yolugi pugura neyegi tiya mani mizibok ibeng wizagomagi ono, pi paka ngalege wik wizagomagira weiyagi.
39 Quem acha a sua vida perdê-la-á; quem, todavia, perde a vida por minha causa achá-la-á.
40 Weik nogo ini wezayeli logo yombanu ini nogo wezayeliwiliyegi koli keleyi puwili iniyegi koli keleyi purik neyegirau keleni yagenda, keya yombanu neyegi koli keleni puwili ne wezanelabokyegirau koli kelemi yagenda.
40 Quem vos recebe a mim me recebe; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
41 Nogo yombanu nak wezamela kopong pi ngagora kozak kai logo pok ngagora kozak kairikki wiyeke koli kelemiya puwili, pokko kanga weiyagi mabilikta puwilirau weiyagi. Keya yombanu pangkabek yarolege pakela logo pi ne pangkabekyegi sawela kopong piyegi wazono kelemiyabok purik pok pangkabokko kanga weiyagi mabilikta weiyagi.
41 Quem recebe um profeta, no caráter de profeta, receberá o galardão de profeta; quem recebe um justo, no caráter de justo, receberá o galardão de justo.
42 Keya nakko yombanu neyegi kiriweiwiliyaga nak yarolege pakela logo pi neyegi yawe mizirikki wiyeke pi yeik kai wik songono nangezi nibene mani puriktau pugu wazono miza puragi wiyeke Anotogo pi kanga managiyeng wei penanging, yeiya.
42 E quem der a beber, ainda que seja um copo de água fria, a um destes pequeninos, por ser este meu discípulo, em verdade vos digo que de modo algum perderá o seu galardão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.