Marcos 7
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 — ausente —
1 Alguns fariseus e alguns mestres da Lei que tinham vindo de Jerusalém reuniram-se em volta de Jesus.
2 — ausente —
2 Eles viram que alguns dos discípulos dele estavam comendo com mãos impuras , quer dizer, não tinham lavado as mãos como os fariseus mandavam o povo fazer.
3 — ausente —
3 (Os judeus, e especialmente os fariseus, seguem os ensinamentos que receberam dos antigos: eles só comem depois de lavar as mãos com bastante cuidado.
4 — ausente —
4 E, antes de comer, lavam tudo o que vem do mercado. Seguem ainda muitos outros costumes, como a maneira certa de lavar copos, jarros, vasilhas de metal e camas.)
5 Togo yombu Yisuyegi kayimawiligu yombu ngezebokko waligeleyi nawili Yudawiligi ngago yogong meleyeng waberek kaigesa logo ngeragi nimekki kiriwei mizi onorikki pakela, logo puwiligu Yisuyegi pelik nguk meiya, Yombanu nugu waligeleyiwili tenigi yelibungang kokawiligi ngago yogong piyengke mizi ono yeik mele kaileyengko ngeragiyeng weiya ni pura nangki, meiya.
5 Os fariseus e os mestres da Lei perguntaram a Jesus: — Por que é que os seus discípulos não obedecem aos ensinamentos dos antigos e comem sem lavar as mãos?
6 Logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Ini yombu kiligang neyau lewawili, koka walaka Isaya yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaiyabokko iniyegi langai Anotogi Kapiya Walektikke pelik lende miza,
6 Jesus respondeu:
7 Ngago yogong ngezewiligu keremiza piyeng Anotogi wameiktagi ngizi kumuliweki piyeng kisageya koyimowei waligeleyi kopong puwili yeik nogora yeik ulak yongolok mei, kai. Isaya 29:13
7 A adoração deste povo é inútil,
8 Yisugu mawinda pelik yeiya, Inirau mabilik. Ini Anotogi ngagorago miziweki kai piyengki kezanga mani keya kazing yombanuwiligu waligeleyiyengki kele waberek panu mizi.
8 E continuou:
9 Ini kazing Anotogi ngagorago miziweki kai piyeng keta wezamelagi pumokki iwaka panu logo ngago yogong inigi yelibungang kokawiligu waligeleyayeng kozang kaloko wirara koyagirikki kele.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Keya Anotogi ngagorago miziweki kai piyengka nara pelik,
10 Pois Moisés ordenou: “Respeite o seu pai e a sua mãe.” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
11 Kapura inugu ngago pura wezamela logo puragi tundikke pelik kisi, Nak pigi panu keya mangoyauyegi watabi nayeng yanagi purik pugu piyauyegi pelik yei, Watabi nogo yaliyegi sawelagi nobiyeng yali yaniweki miza peyeng nogo Anoto maniweki mizi, yei purik pangka, kisi.
11 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
12 Logo kazing pilikmokko pi pigi panu keya mangoyauyegi sawelagimok waliyi.
12 então ele não precisa ajudar os seus pais.
13 Togo inigi kazing pilik yongkambanuwiliyegi waligeleyi piyengko ini Anotogi ngagora ngela meli. Keya ngago yogong kolokngagono pilik nayengkirau ini kiriwei mizi, Yisugu pilik yeiya.
13 Assim vocês desprezam a palavra de Deus, trocando-a por ensinamentos que passam de pais para filhos. E vocês fazem muitas outras coisas como esta.
14 Togo waleleige Yisugu yongkambanuwili piyegi ngago yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Ini mabuwili neyegi kerewiya logo ngago pera weizo.
14 Jesus chamou outra vez a multidão e disse:
15 Ini watabi Yuda onowiligu kebangkela piyeng nagirikki kazi kapura watabi yombanubekyegi yenge yungke kang piyengko mizagewiyege yombanubek kailegi ono, segeya watabi yombanubekyaga welagela kang piyengko mizagewiyege yombanubek kailegi.
15 Tudo o que vem de fora e entra numa pessoa não faz com que ela fique
16 Ini kerangang kerewiyagiyeng kilingwili mabura kerewiyizo, yeiya.
16 [Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.]
17 Pulaga Yisu yombanu wawere ula pumok wazaya logo imakke yeke ige lawekke yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu ngago saweliwei pugu yaka ngolukku kaiya puragi talik kai yagenda miza legi nguk meiya,
17 Quando Jesus se afastou da multidão e entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram o que queria dizer essa comparação.
18 legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwarau Palisiwili kelik kangkayeng waliya ma talik? Yombanu nakki kaile kumulayengko mizagewiyege pi kaile mizi, keya yombanu nakko ngeragi na piyengko mizagewiyege pi kaile mizi ono.
18 Então ele disse:
19 Yombanu nak ngeragi na logo ngeragi piyeng kangkabekke kiliya kang ono, korage yungke kiliya kang logo ya imakke yangela meliyeng, yeiya. Pugu pilik kai purik ngeragiyeng mabiyeng wazono nagiyendikki kai yagenda.
19 porque não vai para o coração, mas para o estômago, e depois sai do corpo. Com isso Jesus quis dizer que todos os tipos de alimento podem ser comidos.
20 Keya Yisugu ngago yeke langakta pelik yeiya, Watabi yenge yombanubekyaga lewagela wali piyengko mizagewiyege yombanubek kaile mizi.
20 Ele continuou:
21 Purik watabi yenge yombanubekki wilek kambekka lewagela wali piyeng peyeng, kaile kumuliyeng, ma kazing yongkambu weiya ono puwili namele ma nak kiling iwek koliyeng, ma kazing yombanu nakki watabiyeng purik ngowei miziyeng, ma kazing yombanu ula logo ibeng miziyeng, ma kazing yongkambu weiya puwili namelegi kerekpu onobek ma nakki yongokpu onomele kiling iwek koliyeng,
21 Porque é de dentro, do coração, que vêm os maus pensamentos, a imoralidade sexual, os roubos, os crimes de morte,
22 ma kazing yombanu nakki watabiyeng ma yongok pugumele weiweki ngora kelimok, ma kazing kaile nalangai nalangai miziyeng, ma kazing ngaigu kisiyeng, ma kazing inigi tepekke pangka ono mizi ma kerewiyi ma kozak kelagi langai ono piyeng, ma kazing nazuwagawiligi watabiyengki sisik kameneng mizimek, ma kazing Anotoyegi ma nazuwagawiliyegi langai kaile kisimek, ma kazing ngezewiligu ngezewiliyegi lewegewili mizimek, ma kazing lelewe mizagela kangkabek kumula logo mizi onomek.
22 os adultérios, a avareza, as maldades, as mentiras, as imoralidades, a inveja, a calúnia, o orgulho e o falar e agir sem pensar nas consequências.
23 Kaile pilik piyeng mabiyeng yombanuwiliyegi yungke kopong yombanuwiliyaga lewagela wali logo piyengko mizagewiyege yombanuwili kaile, yeiya.
23 Tudo isso vem de dentro e faz com que as pessoas fiquem impuras.
24 Pulaga Yisu yereng pura wiya logo panga yereng Taya keya Sairong mei ngabelak Yuda onowili yolubokko ngabelak libu kambela. Kanda pi i namakke yeke ige la logo pulogo nakko piyegi iwakagirikki pi kiyebuk kapura pilik mizagi langai ono.
24 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto da cidade de Tiro. Ele entrou numa casa e não queria que soubessem que estava ali, mas não pôde se esconder.
25 Yongok namele pigi yangomele kerewa nak yenge yaga kiliya logo kebangkela logo pugu Yisu pulogo yolurikki kerewiya logo piyegi nguk namizi kayima logo pigi ingewerege ingeyau laliya.
25 Certa mulher, que tinha uma filha que estava dominada por um espírito mau, ouviu falar a respeito de Jesus. Ela veio e se ajoelhou aos pés dele.
26 Yongokmolo Yudamele ono, pi Kirik ngago yeikta kaimele keya pi ngabelak Siriya meibekkamele logo ngai Pinisiya meimekkamele kapura pulogo Taya keya Sairong yolumele. Pugu kanda Yisuyegi kerewa yenge pigi yangomelegi yungke yolubek welagela wezamelibene nguk meiya.
26 Era estrangeira, de nacionalidade siro-fenícia, e pediu que Jesus expulsasse da sua filha o demônio.
27 Kapura yongokmolo Yuda onomele keya Yudawiligu Yuda onowili keriwili mei purik Yisugu iwaka legi pugu yongokmeleyegi pelik meiya, Teni koloyakamandikwili were ngeragi yaniweki, purik teni koloyakamandik songonowiligi ngeragiyeng weiya logo keriwiliyegi yaniwekirik purik pangka ono kani, meiya.
27 Mas Jesus lhe disse:
28 Logo yongokmologo pelik meiya to mela, Yemizibek, ni wameik kai, kapura keriwili ngeragi wale koloyakamandik songonowiliyaga pongo ngabelakke wali piyeng weiya logo niwiligu, meiya.
28 — Mas, senhor, — respondeu a mulher — até mesmo os cachorrinhos que ficam debaixo da mesa comem as migalhas de pão que as crianças deixam cair.
29 Pi pilik kai legi Yisugu yongokmeleyegi pelik meiya, Ngago nugu yaka kaiya purago nigi neyegi ngizi panu kumuli puragi waligeleni legi yeke ige yongobele, kerewabek nigi yangomeleyaga yaka welagela mena, meiya.
29 Jesus disse:
30 Togo pi yeke ige kang yongobela logo pigi yangomele pulogo kerewabek piyaga welagela kambela logo panga yolumektikke yeik iwek wizilege pakela.
30 Quando a mulher voltou para casa, encontrou a criança deitada na cama; de fato, o demônio tinha saído dela.
31 Pulaga Yisu Taya mei pulumeng wiya logo panga Sairong mei lemeng neing kambela logo panga lemeng wiya logo yeke Tekapoli mei lemeng neirik pongo kai Kalili meibekke kambela.
31 Jesus saiu da região que fica perto da cidade de Tiro, passou por Sidom e pela região das Dez Cidades e chegou ao lago da Galileia.
32 Pi kanda pulogo pura yombanu nawili piyegi yombu kerangangyau waliya logo talik ngago kaiyagi miza nak miza orowei wiriya logo Yisuyegi pelik nguk meiya, Mele nuguzikku piyegi walamiya logo pi yombiyangai wazamiweki, meiya.
32 Algumas pessoas trouxeram um homem que era surdo e quase não podia falar e pediram a Jesus que pusesse a mão sobre ele.
33 Togo pi ngezebek keke Yisugu miza orowei koweige kuna logo melegong puguyau yombanubekki kerangangyauge wiya keya sibilak ngizi keya mele puguzik yombanubekki longokpekke walamiya.
33 Jesus o tirou do meio da multidão e pôs os dedos nos ouvidos dele. Em seguida cuspiu e colocou um pouco da saliva na língua do homem.
34 Pilik miza logo Yisu paka ngalege pakela purik pi yalek legi pugu, Eye, meiya logo yombanubekyegi ngago yeik puwiligirage pelik meiya, Epata, pura pelik, Tiyimo, mei yagenda.
34 Depois olhou para o céu, deu um suspiro profundo e disse ao homem:
35 Mabuwekke yombanubekki kerangangyau weik kerewiya keya longok waliyabek wilora logo pi weik watabi nayeng waberek kai.
35 E naquele momento os ouvidos do homem se abriram, a sua língua se soltou, e ele começou a falar sem dificuldade.
36 Pulaga yombanubek Yisu kiling yongkambanuwiliyegi yo logo Yisugu puwiliyegi kozang ngago yeiya nawiliyegi kozak yeiya nelegi keya pugu puwiliyegi mawiyarekka kozang yei, yei, miza kapura puwili pura mawiyarekka kozak kisi, kisi, miza.
36 Jesus ordenou a todos que não contassem para ninguém o que tinha acontecido; porém, quanto mais ele ordenava, mais eles falavam do que havia acontecido.
37 Keya yongkambanu puragi keriya keya kerewiya puwili mabuwili yemane panu lelengkira logo puwiligu pelik kisa, Watabi pugu miziyeng yombiyangai panu mizi. Pugu kerangang waliyawilirau ngago kerewiyi keya kili waliyawilirau ngago kisibene keleya, kisa. Togo puwiligu yeik pugura yongolok meiya.
37 E todas as pessoas que o ouviam ficavam muito admiradas e diziam: — Tudo o que faz ele faz bem; ele até mesmo faz com que os surdos ouçam e os mudos falem!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.