Marcos 4
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs ARA
1 Pulaga Yisu ngereke pongo kai kolamiya Kalili meibekke kerelege luweza wizimowei weik ngago wazonora yongkambanuwili waligeleyi. Keya yongkambanu kolokngagono panuwiligu piyegi tektek kangane kelemiyageya koyimowei yawereng kelemi, legi Yisu wang naleige tameneng meiya logo mogosa, logo wanglei panga kaibekke songono nangezi kuna logo pugu wangleiga wizimowei yongkambanu pulogo kaingimbekke wawere ula koya puwili waligeleya.
1 Voltou Jesus a ensinar à beira-mar. E reuniu-se numerosa multidão a ele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Keya pi puwiliyegi ngago saweliweiyengko ngago ngizi kolokngagonoyeng waligeleya.
2 Assim, lhes ensinava muitas coisas por parábolas, no decorrer do seu doutrinamento.
3 Pugu ngago saweliwei nara pelik yeiya, Kerewiyi, wok nakke yombu nak pandi wilekyeng yawege wezameli kambela.
3 Ouvi: Eis que saiu o semeador a semear.
4 Pi wezameli kunarik wilek nayeng ngabelak kozang yongkambanuwiligu wei mizibekke wala logo winakwiligu kanda na.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Keya wilek nayeng ngabelak kingyeng kilimbekke ngalege wala kapura ngabelak songonobek kopong pengyeng nguk namizi lewagela logo
5 Outra caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 yokmek ngaiwekke yokmokko pak meiya logo ngoliya keya puliliyendau songono kopong peyendau ibeng sa.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Keya wilek nayeng ibek ingakyeng kilingyengki tepekke wala kapura ingak piyengko momanenda wiya logo pengyeng ibeng sa logo wilek wiri ono.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Keya wilek nayeng ngabelak yombiyangaibekke ngalege wala kopong marekyeng lewa wizigeya yemane sa logo wilek wazonoyeng wira. Kang nayeng wilek songono wiri, keya kang nayeng wilek yemane wiri, keya kang nayeng wilek yemane panu wiri.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto, que vingou e cresceu, produzindo a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Yisugu saweliwei pura kozak yeiya logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini kerangangyeng kilingwili mabura waberek kerewiyi, yeiya.
9 E acrescentou: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Kalike mamok wei miza mela wizigeya Yisu keke wiziyawekke yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau Yisu ngezebokko waligeleyiwili kiling yombanu piyegi kiriwei nawilirau piyegi wiriya logo puwili Yisuyegi pelik nguk meiya, Ngago saweliwei yaka nugu kai puragi solorik taliktik, meiya.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze o interrogaram a respeito das parábolas.
11 Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Anotogo ini ne kiling sawela puwiliyegi watabi Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi koka iwaka ono piyeng kimeike kelemiweki keli logo nogo iniyegi saweliwei purago kai puragi kozak yeiweki mizi. Kapura yongkambanu Anotogo puwiliyegi ngaiweki keleyi ono puwiliyegi nogo ngago saweliweiyeng kozak yei kopong puwili lusuwei.
11 Ele lhes respondeu: A vós outros vos é dado conhecer o mistério do reino de Deus; mas, aos de fora, tudo se ensina por meio de parábolas,
12 Pilik mizi pura Isayago Anotogi Kapiya Walektikke pobilik kaiya puragi kiriwei,
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se, e haja perdão para eles.
13 Keya Yisu puwiliyegi mawinda pelik yeiya, Ini ngago saweliwei nogo yaka kaiya puragi solorik lusuwei, legi ngago saweliwei nogo kalike kozak yeiyagi piyengki soloyeng ini nguk namizi iwakagi ono. Kapura ini ngago saweliwei nogo yaka kaiya puragi solorikki iwaka si nangaiweki kerewiyi.
13 Então, lhes perguntou: Não entendeis esta parábola e como compreendereis todas as parábolas?
14 Yombu pandi wilekyeng yaka wezamelabok yombanu Anotogi ngago wazonora yongkambanuwiliyegi kozak yeibok kelikpek.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Keya ngabelakpek yongkambanu Anotogi ngago wazonoragi kerewiyi puwili kelik. Logo ngabelak kozang wilek nayeng wala logo winakwiligu kanda nabok yongkambanu Anotogi ngago wazonoragi kerewiyi kapura ngizi kumuli ono puwili kelik logo puwili ngagora kerewiyi puwekkerik Sadangko nguk namizi kanda ngago pura puwiliyaga weiya logo wezameli.
15 São estes os da beira do caminho, onde a palavra é semeada; e, enquanto a ouvem, logo vem Satanás e tira a palavra semeada neles.
16 Keya ngabelak kingyeng kilimbok yongkambanu kerewiyi nawili kelik logo pura nguk namizi weiyagirikki wilik
16 Semelhantemente, são estes os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 keya wilek marekyengki puliliyeng yenge ngabelakke kiliya kula ono mabilik puwili ngago puragi kumula kapura wilek kang puwiligiyengke yenge yungke kiliya panu ono, logo puwili Anotogi ngago wazonoragi ngizi kumuli purikki wiyeke kunengyeng yani ma ngangang keleyi puwekkerik puwili nguk namizi Anotoyegi kezanga mani logo puwiligi ngizi kumulara yeikki.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo, antes, de pouca duração; em lhes chegando a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Keya ngabelak ibek ingakyeng kilimbek yongkambanu kerewiyi nawili kelik logo puwili Anotogi ngagora kerewiya kele
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 kapura kazing ngabelakpekki kunengyengki kumuli pumok, keya kingyengki ibeng si pumok, keya korikwekko keli piyengki kira orowei mizi pumokko Anotogi ngagora waliya logo kazing puwiligu Anotoyegi mizi piyeng ngizi onowili.
19 mas os cuidados do mundo, a fascinação da riqueza e as demais ambições, concorrendo, sufocam a palavra, ficando ela infrutífera.
20 Kapura yongkambanu nawili ngabelak wazono wilekyeng walabok kelikwili. Puwili Anotogi ngagoragi kerewiyi logo wei logo pura wilek kang puwiligiyengke kozang kebangkela yoluwili. Logo puwiligu miziyengki ngiziyeng weik kimeike lewagela. Nawiligu purikki ngizirik walimizimek songono, keya nawiligu purikki ngizirik walimizirik yemane, keya nawiligu purikki ngizirik walimizirik yemane panu, yeiya.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Keya ngereke Yisugu ngago saweliwei pera pelik yeiya, Yombanu nak lambek langiya logo yeke ige oroweirik kaimirage kulengke wiyi ma lalektage yenge kulengke wiyagi ono, a’a’. Nakkorau pilik mizagi ono, pilik segeya pi orowei paka ngalege kimeike wirami wazamiyagi.
21 Também lhes disse: Vem, porventura, a candeia para ser posta debaixo do alqueire ou da cama? Não vem, antes, para ser colocada no velador?
22 Kazing mabilikmekke watabi mabek Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi langai liwik wiya piyeng kalike kimeike kawela wiyagiyeng, keya watabi mabek Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi langai ngokmana piyeng kalike ngokmana piyengka lewagela wiriyagi logo yongkambanuwiligu piyeng iwakaweki.
22 Pois nada está oculto, senão para ser manifesto; e nada se faz escondido, senão para ser revelado.
23 Yombanu kerangang kerewiyagiyeng kiling puwili mabura kerewiyizo, yeiya.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Keya Yisugu mawinda pelik yeiya, Ngago nogo kai puragi waberek kerewiya panu logo wilek kang inuguyeng puragi tiya mani. Purik yombanu ngagoragi wilek kang puguyeng songono tiya manibokyegi Anotogo ngizira songono managi. Kapura yombanu ngagoragi wilek kang puguyeng unatuba tiya manibokyegi Anotogo ngizira unatuba managi keya Anotogo pokyegi ngoluk ngago ngizira mawiyarekka managi.
24 Então, lhes disse: Atentai no que ouvis. Com a medida com que tiverdes medido vos medirão também, e ainda se vos acrescentará.
25 Purik tamizeige yombanu namele keya nak Anotogi ngagora kebangkela logo kiriwei yolu mologabok Anotogo pi ngizira mawinda managi kani kapura tamizeige namele keya nak ngago puragi kiriwei ono purik Anotogo ngago pilik mologabokko songono kebangkela yolu nobiyeng miza pura piyaga weiya mowiyagi kani, yeiya.
25 Pois ao que tem se lhe dará; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Keya Yisugu puwiliyegi mawinda pelik yeiya, Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura yombanu ngeragi wilekyeng yaweleige ngeriyi pok kelik.
26 Disse ainda: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse a semente à terra;
27 Yombu nak wilekyeng yawe puguleige ngeriya logo wok mabiyeng pi kusage iwek koli keya yoklongko wei mizi logo wilekyeng lewagela kapura talik mizi miza purik pi lusuwei.
27 depois, dormisse e se levantasse, de noite e de dia, e a semente germinasse e crescesse, não sabendo ele como.
28 Ngabelakpek ngezebokko yawe pura miza logo were pendik lewagela keya pulaga kaburik keya pungeziga pura kaburik weik wilekyengko kola.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro a erva, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Wilekyeng kuk puwekke yaweleigi mangobek lawek kiling yaweleige kunimowei pelik kai, Wilekyeng wawiyagira weik lewa. Kazing mabilikmekke Anotogo pigi ngaimekki ngai pura kozang teni pakelagi ma iwakagi langai onorago yemane sibene kelemi lewa, yeiya.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo se lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Keya Yisugu pelik yeiya, Nogo Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura nangaiyeng kelik kaiyagi? Keya ngago saweliwei taliktago ngai pumokki langai kozak kaiyagi?
30 Disse mais: A que assemelharemos o reino de Deus? Ou com que parábola o apresentaremos?
31 Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura yengelei wilek Mastet mei nak kelik. Yengelei wilek Mastet meiyeng wilek nayeng kelik yemane ono, yengelei Mastet puleigi wilekyeng songono panu
31 É como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 kapura yombanu nakko Mastet nak ngeriya puwekkerik kalike purik yengelei nayengka yemane panu lewagi. Keya puleigi meleyeng yemane panu logo winakwiligu kanda yengelei meleyengke igazi mizagi, yeiya.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças e deita grandes ramos, a ponto de as aves do céu poderem aninhar-se à sua sombra.
33 Keya Yisugu ngago wazonora yongkambanuwiliyegi kozak yei kunarik ngago saweliwei kolokngagonoyengko Anotogi ngagora kozak yei miza.
33 E com muitas parábolas semelhantes lhes expunha a palavra, conforme o permitia a capacidade dos ouvintes.
34 Pugu puwiliyegi puwiligu kumula puragi pangka pangka kozak yeiya. Pugu puwiliyegi ngago saweliweiyengke keke kozak yeiya kapura kang nayengke pi yombanu ngezebokko waligeleyiwili iza orowei lewe narikke kuna logo kimeike panu ngago saweliwei piyengki soloyeng kozak yei miza.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Wok mabokko ibengke yokmek kiliyawekke Yisu yombanu ngezebokko waligeleyiwili kiling wangleige mogosa koyimowei pugu puwiliyegi pelik yeiya, Teni kai kolamiyabek wala uwei lalu pangazuwagawekke kangweki, yeiya.
35 Naquele dia, sendo já tarde, disse-lhes Jesus: Passemos para a outra margem.
36 Togo puwili yongkambanuwili wezayela logo weik pi kiling puwili wang naleige kuna keya wang nayendau puwili kiling menalege kambela.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Puwili kaibekki ngalengale tagoneige kebarek unatubabek kaibekke uli yongomo mizi logo kaibek wangleige wilakweki mereke.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava a encher-se de água.
38 Yisu yaka mabura wangleige yeke kalike ngandektikke kebi pugura wiya logo pi iwek kola. Yombanu ngezebokko waligeleyiwiligu pi waliya kelemiya logo pelik meiya, Kiriwagabek, teni weik kaiyaga niweki mizi. Ni mizi perikki keriyi ono, yeik karagare iwek kola yolura nangki?
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro; eles o despertaram e lhe disseram: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Logo Yisu yangalek meiya logo kebarekpek ngalik meiya logo kaibekki pelik meiya, Yek wizei, meiya. Togo kebarekpek weik yeik keya kaibektau weik yelakkelek wiziya.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Acalma-te, emudece! O vento se aquietou, e fez-se grande bonança.
40 Togo Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Ini wilek ngelek kumulira nangki? Ini nogo iniyegi ngaigi langai purikki neyegi ngizi kumuli ono ma talik, yeiya.
40 Então, lhes disse: Por que sois assim tímidos?! Como é que não tendes fé?
41 Kapura puwili kazi miza keya lelengkira keya nakko nakyegi pelik meiya, Yombanubek talikpek logo kebarekpek keya kaibektau pugu kairagi kerewiya logo kiriwei mizi, meiya.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.