Marcos 2

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pilik miza logo waleleige wok nakke Yisu ngereke yereng Kapaneyam meirage yo.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 Logo pi i namakke yolu purikki yongkambanu mabuwili kerewiya logo yongkambanu kolokngagono tiya mani, logo kolokngagono panu yeke ige lemeng liya keya yenge yerengke lemendau liya miza. Yisugu puwiliyegi Anotogi ngago wazonora kozak yeiya.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Pi pilik mizageya keya yombanu nawili wiriya logo puwiliyaga yombanu mangobektau onowiligu yombu inge keya meleyeng ibeng nak lalektikke ngalege wageliwei kanda
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 puwili yeke ige Yisuyegi saweliwei wazamiyagi nobiyeng miza kapura yongkambanu kolokngagono liya kopong puwili kemegemebek yeke ige wageliwei lagi langai ono, legi puwili pi yeke imakke ngalege ngilirik neing wageliwei la logo lewelimbekke yungu narik tiya logo wibek lalektikka ngane miza logo yenge yongkambanuwiligi tepekke kemegemebek lalektikke wibekka Yisugi ingewerege kula.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Puwili Yisugu kemegemebek yombiyangai wazamiyagi langai purikki ngizi panu kumulirikki pugu pakela logo pugu yombu inge keya meleyau ibembekyegi pelik meiya, Ei, nogo kaile nuguyeng weik tumula logo keremareke wezameli kani, meiya.
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Yisu pilik kai legi yombanu Mosegi loyengki waligeleyi pulogo mogosa koya puwiligu ya puwiligiyengke pelik kumula,
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 Yombanu pobok pilik kaiyagi onobek, purik pugu kai purik pi Anoto kiling pangka pangka kai yagenda legi. Yombanu ngabelakpekke nakkorau kaileyeng tumula logo wezamelagi ono, Anoto wamenakko mizagi mena miza.
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Nguk namizi Yisugu yenge wilek kang pugubekke puwiligu liwik kumula piyengki iwaka legi pelik yeiya, Inuwa ya inuguyengke pilik kumulira nangki?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Yawe nangaira yemane onora, kaileyeng tumula logo wezamelagira ma yombu inge keya meleyeng ibeng nak yombiyangai wazamiyagi pura? Tamizeige ne yaka inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei, Nogo kaile nuguyeng tumula logo wezamela, mei purik ini pi wameik kai ma ngaigu kai kisagi, kapura tamizeige ne yombu inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei, Yangalek meiya logo kune, mei purik ini ne wameikpek ma ngaigubek miza legi iwakaweki.
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Ne yombanu paka ngalega kayimabek logo yongkambanu ngabelakpekkewiligi kaileyeng tumuliweki pangkara kilimbek logo ini purikki iwakaweki nogo yaka yombu inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei yagenda,
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 Ni yangalek meiya logo yolumek nuguyeng weiya logo i nugumakki kambele, mei yagenda.
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Mabuwekke yombanubek puwiligi wirege yangalekta luweza logo yolumek puguyeng weiya logo imakka welagela kuna. Pilik miza logo pakela pumok mamok lelengkirageya koyimowei Anotogi yeikta yongolok meiya logo pelik kisa, Teni pilik nararau ulogo pakela ono, kisa.
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Keya pulaga Yisu ngereke pongo kai kolamiya Kalili meibekke kambela logo pulogo yongkambanu kolokngagonowili piyegi wawere ula logo pugu puwiliyegi mawinda Anotogi ngagora waligeleya.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Pilik miza logo Yisu wei mizi kunimowei tapakeleige yombu king takis weibek, Alapiyagi marekpek Lebi, opis pugumakki mogosa wizilege Yisugu piyegi pelik meiya, Ni ne kiling saweliweki kiriwei koli, meiya. Pulaga Lebi kerewiya logo yangalek meiya logo Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Kalike wok nakke puwili Lebigi imakke kanda ngeragi niweki mogosa keya Yisu keya pugu waligeleyiwili kiling Yudawiligi yombanu kolokngagono kapmanbekyegi king takis wei logo piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawilirau menalege Lebigi imakke ngeragi nageya koya purik yombanu kolokngagono pilikwili Yisuyegi kiriwei legi.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Yombu Mosegi loyengki waligeleyiwiligi ngai Palisi meimekka nawili Yisu kiling puwili nirikki pakela logo puwili sisik miza. Yombu Palisiwili meiwili yombu Yuda kangka yemane Mosegi lo mabiyengki waberek panu kiriwei keya puwiligi yelibungang kokawiligi ngago yogongyengkirau kozang panu kiriwei mizi miziwili. Logo puwili sisik sara koyimowei kalike pigi yombu ngezebokko waligeleyi puwiliyegi pelik nguk yeiya, Inuwagi yemanebek yombu king takis wei piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawili kiling ngeragi ni mizira nangki? Pi pilik mizi purik pangka ono, yeiya.
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Yisugu puragi kerewiya logo puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yongkambanu wazonowili totayegi kang ono, kemegemewili keke totayegi pakeli kangwili. Kazing mabilikmekke ne yongkambanu ngezewiligu ngezewiliyegi pangkawili mizi puwiliyegi kayima ono, ne yombanu kaile mizi puwiliyegi kayima logo puwili kazing kaile miziyengka kowitibene ngago yeiwekibek, yeiya.
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Kang narage Yowan kaimelibekyegi kiriweiwili keya yombanu Palisiwili meiwili kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni onomek mizageya koya. Yongkambanu nawili Yisuyegi kayima logo pelik nguk meiya, Yowan kai melibekyegi kiriweiwili keya yombanu Palisiwili meiwiliyegi kiriweiwilirau kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizi kapura yombu ni makngezogo waligeleyiwili kazing pumok mizi onora nangki?
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Pilik meiya logo Yisugu pelik yeiya to mela, Yek tek nangezi yombanu yongok weiweki mizi nakyegi langai kumuli. Yongkambu weiwekkerik yombu yongok weiyagibokko ingenazewili ngeragi miza yaniweki miza logo yani wizigeya puwili wilik kagowindikku mizagewiyege pi kiling mogosa logo ni.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Kazing mabilikmekke neyegi kiriweiwili ne kiling koyimowei menalege ngeragi ni kapura kalike yombanu neyegi kumbak mizi puwiligu neyegi kiriweiwiliyaga niza orowei puwekke puwili ya kunengmokko mizagewiyege kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizagi kani, yeiya.
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 Keya kazing yombanu Palisiwili meiwiligi weremek keya Yisugi kazing wikmek sawela nelegi puwili waligeleyiweki Yisugu ngago saweliwei pera puwiliyegi kozak yeiya, Nakko melewangka wik narikka walerik ngela logo paka melewangka were koliyarikke lolo ulagi ono. Tamizeige pi pilik mizi purik melewangka wiktik kaile mizagi keya melewangka wererik ngoluk sobok wiziyagi.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Keya nakko kai waing wikpek keremiziwekkerik were pi kik wata korik wikyeng keremiza logo kai waing wikpek kubuli. Pi kai waing wikpek panga kik wata korik wereyengke kubulagi ono. Pi pilik miza purik kai waing wikpek sibesibe wari lewawekke wata korik wereyeng potora logo waimbek panga ngabelakke kubula welagi keya kik wata korikyeng yeikki. Piliktikki wiyeke kai waing wikpek panga kik wata korik wikyengke kubuliweki. Kazing mabilikmekke negi kazing wikmok kazing weremekke sawelagi ono, yeiya.
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Wok nakke Yudawili yawe mizi ono puwiligu Anotoyegi ya kumulibek logo wok Sabatpek meibekke Yisu kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili yawe pandi wit nalei neing wei kambela logo yombu puguwili kunimowei wit wire pandiyeng kelikyengki wireyeng tiya logo ni mizi kuna.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Puwiligu pilik miza purikki yombu Palisi mei nawiligu pakela logo Yisuyegi pelik ngalik meiya, Keriye, Lo tonugurago wok Sabatpekke yawe mizi nagani kaiyara puwiligu ngelira nangki, meiya.
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Inuwago Anotogi Kapiya Walektikke tenigi yelibungang kokawiligi ngaibek Tawitigu koka walaka miza purikki sangkela puragi kumuli. Wok nakke Abiyata yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek wiziyawekke Tawiti keya pi kiling puwili ngeragiyengki yeik wizigeya yagasi miza, legi
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 Tawiti Anotogi imakke yeke ige la logo Abiyatayegi nguk meiya logo iwing perek Anotogi mowiya piyengka weiya logo na keya yombu pi kilingwilirau yani miza. Puragi ini sangkela kapura ini ngizi iwaka ono. Lorago pelik kai, Iwing perek piyeng yombu yeikwili ni nagani, yombu Anotoyegi kolak miziwili keke nagiyeng, kai. Kapura Anotogo puragi ngalik kai ono, legi inuwarau negi yombu ne makngezogo waligeleyiwiliyegi ngalik yei nagani, yeiya.
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Pugu pilik yeiya logo pugu mawinda pelik yeiya, Anotogo were yongkambanuwili keremiza logo kalike puwiliyegi wiyeke wok yawe mizi onobek puwiliyegi sawelibene keremiza.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Keya ne yombanu paka ngalega kayimabek, ne wok yawe mizi onobekki ngaibek keya ne watabi yongkambanuwiligu wok yawe mizi onobekke mizagi piyengki kaiyagibek, yeiya.
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.