Marcos 11

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo Yisu kiling pugu waligeleyiwili Yirusalem lemengki merekewekke lewak Olip meibekke wiriya. Lewak pokko yengelei olipyeng lewarikki wiyeke yeik pura meiya logo yereng neyau lewakpekke ngezege wizilege. Yereng nara Petepasi meira keya yereng nara Petani meira. Puwili yereng piyaugi mereke kandawekke Yisugu yombu ngezebokko waligeleyi neyau were ngago pelikta kiling wezayela,
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, foram até o monte das Oliveiras, que fica perto dos povoados de Betfagé e Betânia. Então Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 Yereng mereke paka purage kunizo. Yali pulogo kiliya tagoneige purik liyeng tongki kong namek nakko wakleige wibokko tariya logo wizi penanging kani, ngoluk nakkorau mogosa onomek logo wei yongomo miza onomek. Pumokko wi tariya piyeng wila mowiya logo pelege miza orowei koli.
2 com a seguinte ordem:
3 Keya tamizeige nakko yaliyegi pelik kai, Nangki yali pumokki wibek wili, kai purik mabura piyegi pelik kozak meizo, Yemizibek pemekyegi yawe nara legi te miza orowei kang. Were yawe pura miza logo pugu nguk namizi miza orowei yogine, meizo, yeiya.
3 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele, mas o devolverá logo.
4 Togo piyau kambela logo kanda liyeng tongki kongmek i namakka kandikke wakleige tariya logo kazingmekke luwe wizilege yolok ngela.
4 Eles foram e acharam o jumentinho na rua, amarrado perto da porta de uma casa. Quando estavam desamarrando o animal,
5 Logo piyau liyeng tongki kongmekki wi tariyabek wilageya tagogei pura yombanu mereke koya nawiligu piyauyegi pelik yeiya, Yali liyeng tongki kongmek wili pura nangki, yeiya.
5 algumas pessoas que estavam ali perguntaram: — O que é que vocês estão fazendo? Por que estão desamarrando o jumentinho?
6 Tegi Yisugu yaka kaiya pilik piyaugu yeiya to mela, logo yombanuwiligu piyau kunibene keleya.
6 Eles responderam como Jesus havia mandado, e então aquelas pessoas deixaram que os dois discípulos levassem o animal.
7 Togo piyau liyeng tongki kongmek Yisuyegi miza orowei wiriya. Pilik miza logo pugu waligeleyiwiligu kagorik yeke ngalege waliya piyengka panga liyeng tongki kongmekke ngalege wiya logo Yisu tongki kongmekke ngalege mogosa logo wiriya.
7 Eles levaram o jumentinho a Jesus e puseram as suas capas sobre o animal. Em seguida, Jesus o montou.
8 Yisu tongki kongmekke ngalengale yagoneigeya yongkambanu kolokngagono pi kilingwiligu pi King Ngai Yemizi puwiligibek sawiya logo kagorik puwiligi yeke ngalege waliya piyeng kazingmekke welelagelega wiya. Keya nawili kirekkirek mele keya pulangaiyeng kira logo kazingmekke laga wiya.
8 Muitas pessoas estenderam as suas capas no caminho, e outras espalharam no caminho ramos que tinham cortado nos campos.
9 Yongkambanu piyaga werewili keya kalike piyegi kiriwei nawili miza puwiligu yeik pugura yongolok mei wirimowei pelik ngalizi kek kisa,
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!
10 Tenigi yelibu kokabek Tawitigi yeligagangmekkabokko teniyegi ngai yoluweki mizi, Anotogo pi kozanda maniweki.
10 Que Deus abençoe o Reino de Davi, o nosso pai, o Reino que está vindo! Hosana a Deus nas alturas do céu!
11 Togo Yisu Yirusalem yerengke kiliya la logo Anotogi i walek yemanemakke yeke ige kiliya logo pi watabi mabiyengki pakeliwei kaiyageyara yokmek weik kiliyaweki mizi, legi pi yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau pi ngezebokko waligeleyiwili kiling welagela logo pongo yereng Petaniraga iwek koliweki kambela.
11 Jesus entrou em Jerusalém, foi até o Templo e olhou tudo em redor. Mas, como já era tarde, foi para o povoado de Betânia com os doze discípulos.
12 Wangane panu pura puwili yereng Petanira wiya logo paka Yirusalem kang yongowekke Yisu yagasi miza.
12 No dia seguinte, quando eles estavam voltando de Betânia, Jesus teve fome.
13 Pi koweige songono nangezi tapakaleige pura pugu yengelei Fik mei nalei lekpokko kola wizilege pakela. Pi yengeleilei wira nobiyeng miza kapura pi mereke wiriyawekke pugu lekyeng keke pakela, purik teng wiriwekira ono kopong.
13 Viu de longe uma figueira cheia de folhas e foi até lá para ver se havia figos. Quando chegou perto, encontrou somente folhas porque não era tempo de figos.
14 Tegi Yisugu yengelei Fik puleigi pelik meiya, Ni mawinda wilekyeng wiragi ono logo nakkorau nugu wirayeng ngereke nagi ono yeikki, meiya. Pugu waligeleyiwili Yisugu yaka kai puragi kerewiya.
14 Então disse à figueira: E os seus discípulos ouviram isso.
15 Puwili paka Yirusalem lewagela logo Anotogi i walek yemanemakke kuna. Pi imakki yerembekke kanda yongkambanuwili kingyengki ngane liyeng kau keya liyeng memeng keya winakwiliyegi pulogo pundik keremizageya koyilege keya nawili lalekyengki mogosa wizigeya yombanu nalagawiligi king nalangai piyeng Yudawiligi king piyengke kowita to mela logo watabi pulogo piyengka weiweki mizageya koyilege. Logo yombanu kingyengki ngane watabi yaniwiligu pelik kumuli, Tonuwa king yemane weiweki mena miza. Logo Yisu kazing kaile pumokki pakela logo kiyebuk, legi pugu yongkambanu kingyengki ngane watabi wei keya yani mizageya puwili keleyayela logo yombanu kingyeng kowitageya puwiligi lalekyeng kowita kela wezamela logo yombanu winak Kuwemimiwili wiyiwiligiyeng kowitagelega wezameli kang keya kelemiya.
15 Quando Jesus e os discípulos chegaram a Jerusalém, ele entrou no pátio do Templo e começou a expulsar todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
16 Keya pugu kozang pelik kaiya, Pemak Anotogi i walek yemanemak legi nakkorau ting kai kolayeng ma watabi yawe mizagi pilik piyeng Anotogi i walek yemanemakki yerembek neing orowei kang nagani, kaiya.
16 E não deixava ninguém atravessar o pátio do Templo carregando coisas.
17 Pilik miza logo Yisugu yongkambanuwiliyegi ngago pelik yana, Anotogi Kapiya Walektikke lende mizarik pelik,
17 E ele ensinava a todos assim:
18 Keya pulaga yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili, keya Mosegi loyengki waligeleyiwili watabi Yisugu miza piyengki kerewiya logo kumularik yongkambanuwili mabuwiligu ngago Yisugu yaniragi lelengkiri legi puwiligu kumularik yongkambanuwiligu puwiliyegi kezanga yanagi mamiza. Tegi ngai yemanewili Yisuyegi sisik panu logo puwili kazing talikmekke Yisu ulagi miza legi kumula.
18 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ouviram isso e começaram a procurar um jeito de matar Jesus. Mas tinham medo dele porque o povo admirava os seus ensinamentos.
19 Togo yokmek kiliyawekke Yisu kiling pugu waligeleyiwili Yirusalem yerenda wiya logo kambela.
19 De tardinha, Jesus e os discípulos saíram da cidade.
20 Wangane pura puwili kazing libu kang kunimowei puwili yengelei Fik Yisugu ulogo ngago mana puleigi pakela. Puleigi meleyeng keya lekyeng keya pulili yeke ngalegeyeng keya pulili yengezegeyeng mabiyeng ngoliya logo ibeng wizilege.
20 No dia seguinte, de manhã cedo, Jesus e os discípulos passaram perto da figueira e viram que ela estava seca desde a raiz.
21 Pita ulogo mizayengki kumula logo Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek pakele, yengelei Fik ulogo nugu ngago mana pulei ngoliya logo ibeng pelei, meiya.
21 Então Pedro lembrou do que havia acontecido e disse a Jesus: — Olhe, Mestre! A figueira que o senhor amaldiçoou ficou seca.
22 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Inuwa Anotogo watabi mabiyeng pangka mizagi langai purikki ngizi panu kumulizo.
22 Jesus respondeu:
23 Kerewiyi, nogo inuwayegi ngago wameik pera kozak yei, tamizeige yombanu nakko lewak pobokki pelik mei, somiyora koli logo panga kai wizambekke wale, mei logo tamizeige yombanu pok Anotoyegi ngizi panu kumula logo kangka neyau ono purik mabura pokko kaiyara ngizi mizagi.
23 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês poderão dizer a este monte: “Levante-se e jogue-se no mar.” Se não duvidarem no seu coração, mas crerem que vai acontecer o que disseram, então isso será feito.
24 Purik pilik legi nogo inuwayegi pelik yei, inuwayaga nak Anotoyegi waberek mizageya wizimowei piyegi watabi nayengki nguk mei puwekke purik ni Anotoyaga weiyagirikki ngizi panu kumulimo, logo Anotogo ni nanagi.
24 Por isso eu afirmo a vocês: quando vocês orarem e pedirem alguma coisa, creiam que já a receberam, e assim tudo lhes será dado.
25 Keya ni Anotoyegi waberek miziwekke tamizeige nakko niyegi kaile miza logo ni ngoluk piyegi sisik mizi purik mabura were ni kaile pugu niyegi mizayeng tumula logo keremareke wezamelimo logo Anoto nigi Mango paka ngalege yolubokko nugu watabi kaile miza piyeng tumula logo keremareke wezameliweki logo Anotogo ni watabi nugu piyegi nguk mei piyeng nanagi.
25 E, quando estiverem orando, perdoem os que os ofenderam, para que o Pai de vocês, que está no céu, perdoe as ofensas de vocês.
26 Kapura tamizeige nugu nawiliyegi kaile puwiligu niyegi miza piyeng kebangkela logo tumula wezameli ono purik mabura Anoto nigi Mangobek paka ngalege yolubokkorau kaile nugu mizayeng tumula wezamelagi ono, kebangkelagi, yeiya.
26 [Se não perdoarem os outros, o Pai de vocês, que está no céu, também não perdoará as ofensas de vocês.]
27 Togo puwili ngereke Yirusalem yerengke yo logo Yisu Anotogi i walek yemanemakke wei mizageya tawizeige Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwilirau Yisuyegi wiriya
27 Depois voltaram para Jerusalém. Quando Jesus estava andando pelo pátio do Templo, chegaram perto dele os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes dos judeus que estavam ali
28 logo piyegi pelik nguk meiya, Ni yeik talikta kilimbokko yawe pera mizi? Keya takko ni yawe pera miziweki pangkara nana?
28 e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu autoridade para fazer isso?
29 Pilik kisi legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Mena, nerau inuwayegi ngago naragi nguk yeiweki. Tamizeige inuwago neyegi kangara neiya yo meli mabura nogo takko ne yawe pera miziweki pangkara nana miza purikki inuwayegi kozak yeiyagine.
29 Jesus respondeu:
30 Neyegi kozak nei, Yowan kaimelabek kayima logo yongkambanuwili kaimela puwekke yawe kaimela pura Anotogi yawera ma yombu ngabelakpekkewiliyaga nakki yawera miza purikki, yeiya.
30 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
31 Togo puwili ngezewili pulogo pelik kozak keli yongomo miza, Teni talik meiyagi? Tamizeige tonugu pelik meiya to meli, Anotogira, mei purik mabura pugu pelik nguk yeiyagi, Inuwa watabi Yowangu kai piyengki ngizi kumula onora nangki, yeiyagi,
31 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
32 kapura yongkambanu pewili Yowan ngizi Anotoyaga kayima logo ngago piyagayeng kozak kaiyageya wiziyabektikki ngizi panu kumuliwili kopong tonugu pelik mei, Yombanu ngabelakpekkewiliyaga nakkira, mei purik mabura yongkambanuwiligu teniyegi sisik mizagi, kela.
32 Mas, se dissermos que foram pessoas, ai de nós! Eles estavam com medo do povo, pois todos achavam que, de fato, João era
33 Togo puwili yongkambanuwiliyegi kazi miza kopong puwiligu Yisuyegi pelik meiya to mela, Yawe Yowangira talaga kayimara miza purik teni lusuwei, meiya logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Pilik mabura, nogorau inuwayegi takko ne yawe pera miziweki pangkara nana miza purikki kozak yeiyagi ono, yeiya.
33 Por isso responderam: — Não sabemos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.