Lucas 9
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Pulaga wok nakke Yisugu yombu ngezebokko waligeleyi meleyau keya pongo ingenazikka neyau puwili menalege ngago yeiya logo pugu puwili kerewawili yongkambanuwiliyaga wezayeli keya yongkambanu kemegeme nak nalangaimek kilingwili yombiyangai wazayiweki kozanda keya pangkara yana.
1 Jesus reuniu os Doze e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar enfermidades.
2 Pilik miza logo pugu weik puwili ngago Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi langai pura yongkambanuwiliyegi kozak yei keya kemegemewili yombiyangai wazayi kambelibene wezayela.
2 Depois, enviou-os para anunciar o reino de Deus e curar os enfermos.
3 Keya pugu puwiliyegi ngago kiriwei mizagiyeng pelik yeiya, Ini kambeli kapura watabi orowei kelemi kangki nayendau wari nagani, yeik kambelizo. Ini lukungyeng wari nagani, kik nayendau ma ngeragi nayendau wari nagani, ma king nayendau ma kagorik yeke ngalege wakiyagi nariktau wari nagani, yeik inugu wakiya mabiyeng kiling kambelizo. Purik yongkambanu inugu i yolugi piyengkiwiligu iniyegi waberek ngaigi keya iniyegi saweli mizagi.
3 Ele os instruiu, dizendo: “Não levem coisa alguma em sua jornada. Não levem cajado, nem bolsa de viagem, nem comida, nem dinheiro, nem mesmo uma muda de roupa extra.
4 Keya ini yereng narage lewa puwekke i yombanu ini iza orowei kang puwiligiyengke yolu puwekke purik mabura i mabumakke koyi kanda kangki puwekke yereng pura wiya logo kambelizo.
4 Aonde quer que forem, hospedem-se na mesma casa até partirem da cidade.
5 Keya tamizeige yongkambanu yereng naragewiligu iniyegi, Ini lewa purik wazono mena teni kiling yoluweki koli yei ono keya ngago wazono puragi kerewiya logo ya puwiligiyengko wei ono puwekke purik mabura yereng pura wiya wazamizo logo puwiliyaga mele inuguyeng kaigesizo logo puwili Anotogo puwiliyegi wilik ono keya inugu ngereke yereng purage puwiliyegi ngago wazonora kozak yeiweki yogi ono purikki puwili iwaka si nangai kani, yeiya.
5 E, se uma cidade se recusar a recebê-los, sacudam a poeira dos pés ao saírem, em sinal de reprovação”.
6 Puwili Yisu wezamiya logo puwili pulumeng wiya wizigeya yerengyeng neing ngago wazono Kilisibekyegi langaira kozak yei kambela keya yongkambanu kemegemeyeng kilingwili yombiyangai wazayi kelemi kambela.
6 Então começaram a percorrer os povoados, anunciando as boas-novas e curando os enfermos.
7 Togo King Ngai Elodo, panga Kalili ngabelakpekki ngaibek Yisugu watabi pilik mizi piyengki kerewiyawekkerik pi kangka pugubek Yisuyegi langai wiyalowei miza. Purik nawiligu Yisuyegi langai pilik kisa Yowan kaimelibek ngereke ibendaga yangalekta wik yolu
7 Quando Herodes Antipas ouviu falar de tudo que Jesus fazia, ficou perplexo, pois alguns diziam que João Batista havia ressuscitado dos mortos.
8 kisa keya nawiligu kisarik Ilaya yombu ngagora Anotoyaga weiya logo kozak kaiya walaka Anotogo korikwek kiling paka ngalege miza orowei kambelabok ngereke yo kisa keya nawiligu kisarik yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisa koka walaka ibengwiliyaga nak ngereke yangalekta wik yolu kisarikki wiyeke.
8 Outros acreditavam que Jesus era Elias, ou um dos antigos profetas que tinha voltado à vida.
9 Elodo ngago pilik kisi piyengki kerewiyarikki wiyeke pi Yisuyegi langai wiyalowei miza logo pelik kaiya, Yowan yombu nogo koka kalokpek ngela logo ibembek kapura yombu watabi pobiyeng mizi legi nogo kerewiyibek tak, kaiya. Togo pi Yisuyegi pakeliweki miza.
9 “Eu decapitei João”, dizia Herodes. “Então quem é o homem sobre quem ouço essas histórias?” E procurava ver Jesus.
10 Yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau Yisugu waligeleyi logo Aposolowili meiwili logo Yisugu ngago wazonoragi yeiweki wezayela puwili yorik, puwiligu Yisuyegi watabi mizayeng mabiyengki kozak meiya logo Yisu kiling puwili ngezewili keke, yeke yereng yeikta Pesaita meirage mereke kambela.
10 Quando os apóstolos voltaram, contaram a Jesus tudo que tinham feito. Em seguida, Jesus se retirou para a cidade de Betsaida, a fim de estar a sós com eles.
11 Kapura yongkambanu kolokngagonowiligu puwili talege yolu miza purikki kerewiya wizigeya puwili Yisuyegi kiriwei kambela. Kanda Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini kayima purik wazono, yeiya logo puwiliyegi ngago wazono Anotogo pigi ngaimekki ngai puragi langai pura kozak yeiya keya yongkambanu kemegeme puwili yombiyangai wazayi keleya.
11 As multidões descobriram seu paradeiro e o seguiram. Ele as recebeu, ensinou-lhes a respeito do reino de Deus e curou os que estavam enfermos.
12 Waleleige ibengke yokmek kiliyaweki merekewekke yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau ngezebokko waligeleyiwili Yisuyegi pelik meiya, Tonugu yolu pelemeng kabelak ngeragi keya iyeng yeik lemeng mena yongkambanuwili kang wezayele logo puwili yereng mereke piyengka ngeragi wei keya iwek kolagiyengki welibene, meiya.
12 No fim da tarde, os Doze se aproximaram e lhe disseram: “Mande as multidões aos povoados e campos vizinhos, para que encontrem comida e abrigo para passar a noite, pois estamos num lugar isolado”.
13 Pilik kisi legi pugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Inuwa ngezego puwili ngeragi nagiyeng yani, yeiya logo puwiligu pelik meiya to mela, Kapura teni ngeragi kolokngagono wara ono, teni perek melenazik keya watabisi waliya neyau miza logo mabiyeng wara yolu peyeng. Ma, teni yongkambanu pewiligi ngeragi nayeng wei kangkirikki ni keli, meiya.
13 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Temos apenas cinco pães e dois peixes”, responderam. “Ou o senhor espera que compremos comida para todo esse povo?”
14 Yombu pulogo sangkelawili tausen melenazik tikinda keya Yisu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Inugu yongkambanuwili yombu neyau keya meleyau tikinda narikke mogosibene keleye, mena yeiya.
14 Havia ali cerca de cinco mil homens. Jesus respondeu: “Digam a eles que se sentem em grupos de cinquenta”.
15 Yisugu waligeleyiwiligu pilik keleya logo yongkambanuwili pilik mogosa wazaya.
15 Os discípulos seguiram sua instrução, e todos se sentaram.
16 Pulaga Yisugu perek melenazik yaka piyeng wei keya watabisi yaka piyaurau wei miza logo paka ngalege langai pakela wizimowei Anotoyegi ngeragiyengki wazono meiya. Pilik miza logo pura perekyeng sikila logo ngezebokko waligeleyiwiliyegi yana logo puwiligu yongkambanuwili mabuwili yani miza.
16 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu-os em pedaços e os entregou aos discípulos para que distribuíssem ao povo.
17 Puwili mabuwili na logo weik ngekyengko. Pulaga Yisugu waligeleyiwili kik meleyau keya pongo inge nazikka neyau piyengke ngeragi perekyeng keya watabisiyauga wale wazono wiyayeng mereng miza.
17 Todos comeram à vontade, e os discípulos encheram ainda doze cestos com as sobras.
18 Kang narage Yisu ngezebek waberek miza logo kandorik pugu yombu ngezebokko waligeleyiwili pulogo koyilege puwiliyegi pelik nguk yeiya, Yongkambanuwiligu neyegi langai kozak kisirik puwiligu ne tak kisi, yeiya.
18 Certo dia, Jesus orava em particular, acompanhado apenas dos discípulos. Ele lhes perguntou: “Quem as multidões dizem que eu sou?”.
19 Logo puwiligu pelik meiya to mela, Yongkambanu nawiligu kisirik ni Yowan kaimelibek ibendaga yangalekta yo kisi, kapura nawiligu kisirik ni Ilaya Anotogo paka ngalege korikwek kiling wik miza orowei kambelabok ngereke yo kisi keya nawiligu kisirik ni koka walaka yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiliyaga nak ibendaga yangalekta yo kisi, meiya.
19 Os discípulos responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros ainda, que é um dos profetas antigos que ressuscitou”.
20 Pilik meiya logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Nawiligu pilik kumuli kapura inuwago sawiyarik ne tak, yeiya. Tegi Pitago pelik meiya to mela, Ni Kilisi Anotogibek Mesiya Anotogo yawe pigi teni Yudawili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek, meiya.
20 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo enviado por Deus!”.
21 Pilik kai legi Yisugu puwiliyegi ngago kozanda yeiya nawiliyegi puragi kozak yeiya nelegi logo Yudawiligi ngaiwiligu puragi kerewiya logo sisik miza wizigeya nguk namizi pi ula ne.
21 Jesus advertiu severamente seus discípulos de que não dissessem a ninguém quem ele era.
22 Pulaga pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ne yombanu paka ngalega kayimabek nganganda yemane panu wagelagi kani logo Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwiligu neyegi kezanga nana logo ne nelagi logo ne ibeng wizigeya kawiktikke waliyagi, kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi, yeiya.
22 “É necessário que o Filho do Homem sofra muitas coisas”, disse. “Ele será rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Será morto, mas no terceiro dia ressuscitará.”
23 Togo pugu puwili mabuwiliyegi pelik yeiya, Tamizeige ni yombanu nak neyegi sawelagi keli mabura ni keli korik ni makngezegiwekkiragi kezanga mane logo wok mabiyeng ngago nogoragi kerewiye keya negi wiyeke ibengkirikki kulili onobok ne kiling kazing nogo kangmokko kunimo.
23 Disse ele à multidão: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome diariamente sua cruz e siga-me.
24 Purik yombanu ngezebekki kelira keya ngezebekki wik yolugira kozang kebangkelibok pi Anotogi wiregerik ibeng logo paka ngalege wik wizagomagi ono, kapura yombanu neyegi ngizi panu kumula logo wilek kang pugubek neyegi tiya manibok pi kemenak ibengki ono, paka ngalege wik wizagomagi.
24 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a salvará.
25 Keya tamizeige yombanu nak yawe king keya watabiyeng weiyagi naragi wilek kang tiya mana logo pi watabi ngabelakpekkiyeng mabiyengko kola logo pi ibeng purik pi pongo Anotogo yolu onolege kaile wizagomagi logo puwekke watabi pigi piyengko piyegi sawelagi ma yeik? Yeikki kani. Piyengko piyegi sawelagi ono.
25 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder ou destruir a própria vida?
26 Tamizeige yombanu nak neyegi kendek mizi keya ngago nogora yanagirikki kendek mizi purik mabura ne ngaiwak nogorik keya ngaiwak Pebagirik keya ngaiwak angela walekwiligirikkke ngereke yo puwekke purik, ne yombanu paka ngalega kayimabektau piyegi kazing mabilikmekke kendek mizagi.
26 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier em sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Kerewiyi. Nogo inuwayegi wameik panu yei, yongkambanu pelege yolu pewiliyaga nawili ngoluk mabilik wik koyigeya Anotogo pigi ngaimekki wilek kangyengki ngairikki pakelagi, yeiya.
27 Eu lhes digo a verdade: alguns que aqui estão não morrerão antes de ver o reino de Deus!”.
28 Pilik yeiya logo Sonda nara keya wok nak miza logo waleleige Yisugu Pita keya Yowan keya Jems iza logo pi kiling paka lewakpekke waberek miziweki kambela.
28 Cerca de oito dias depois, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago a um monte para orar.
29 Kanda pakalege pi waberek mizageyarik wiregawere pugura nalik si lewa keya melewangka keya pugu wakiya piyendau wilangka ngaiwaktikku kola miza.
29 Enquanto ele orava, a aparência de seu rosto foi transformada, e suas roupas se tornaram brancas e resplandecentes.
30 — ausente —
30 De repente, Moisés e Elias apareceram e começaram a falar com Jesus.
31 — ausente —
31 Tinham um aspecto glorioso e falavam sobre a partida de Jesus, que estava para se cumprir em Jerusalém.
32 Pita kiling pigi kewengkeyau iwek kola logo yangalekta Yisugi ngaiwaktik keya yombu neyau Yisu kiling luwe koyilege pakela.
32 Pedro e os outros lutavam contra o sono, mas acabaram despertando e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Keya yombuyau yongo yabeleiga Pitago watabi yaka pakela piyeng mabiyengki iwaka panu ono kopong pugu Yisuyegi waze yeik pelik meiya, Kiriwagabek, teni pelege yolu purik pangka panu kani, tonugu i menang yolugi neyauganamak ngiziweki nigi namak keya Mosegi namak keya Ilayagi namak, meiya.
33 Quando Moisés e Elias iam se retirando, Pedro, sem saber o que dizia, falou: “Mestre, é maravilhoso estarmos aqui! Vamos fazer três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
34 Pi ngoluk pilik meiyageya tawizeige kozainumbek kanda yokmek waliya logo morokki ngalege ngokmani yagenda puwili kulili miza.
34 Enquanto ele ainda falava, uma nuvem surgiu e os envolveu, enchendo-os de medo.
35 Kili narago paka kozainumbekka pelik kai, Pok negi Marekpek nogo sawiyabek logo iniyegi wiyeke wezamelabek kani pugu kai piyengki kerewiya logo kiriwei mizizo, kai.
35 Então uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho, meu Escolhido. Ouçam-no!”.
36 Kilira ngagoluk si ngizige ngereke Yisu ngezebek keke wizilege. Yisugu waligeleyiwiligu yaka pakela piyengki yongkambanu namele keya nakyegi yaka lewagela puragi mabuwekke songono nangezi nawiliyegirau kozak yeiya ono.
36 Quando a voz silenciou, só Jesus estava ali. Naquela ocasião, os discípulos não contaram a ninguém o que tinham visto.
37 Wok wanganebekke puwili lewakpekka kandorik pongo kazingke Yisugu yongkambanu kolokngagono yoromaure miza.
37 No dia seguinte, quando desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Yongkambanu wawere ula puwiliyaga yombu nakko Yisuyegi pelik kek meiya, Kiriwagabek, negi marekpekyegi pakeli, koli. Ni piyegi yalek mize, purik pi negi marek wamenak panubek
38 Um homem na multidão gritou: “Mestre, suplico-lhe que veja meu filho, o único que tenho!
39 logo kang nayeng kerewa nakko pi kebangkela yolu mizi keya pi kerewabokko kelele kaibene kelemi, keya pi yomizo keya wezameli mizi logo sibilakpek kiliraga lewa mizi. Pilik miziyengko korik puguwek korowali panu keya kerewabek mandikpekyaga kunagirikki kiyebuk mizi.
39 Um espírito impuro se apodera dele e o faz gritar. Lança-o em convulsões e o faz espumar pela boca. Sacode-o violentamente e quase nunca o deixa em paz.
40 Nogo yombu nugu waligeleyiwiliyegi nguk yeiya, puwiligu kerewabek welagela wezamelagi nobiyeng kapura puwili pangka ono, meiya.
40 Supliquei a seus discípulos que o expulsassem, mas eles não conseguiram”.
41 Pilik kai legi Yisugu pulogo koyawiliyegi pelik yeiya to mela, Oyo, ini yongkambanu mabek pewekkewili wilek kang inuguyeng pangka yolu ono keya ne mabiyeng pangka mizagi langaibek purikki ini ngizi kumuli onowili kani, legi ne iniyegi kiyebuk sende. Tek taliktikke ne ini kiling yoluweki keya kuneng inuguyeng wageliweki? Pilik yeiya logo mandikpekki mangobekyegi pelik meiya, Nigi marekpek neyegi pelege miza orowei koli, meiya.
41 Jesus disse: “Geração incrédula e corrompida! Até quando estarei com vocês e terei de suportá-los?”. Então disse ao homem: “Traga-me seu filho”.
42 Mandikpek tawereige kerewabokko yomizora pongo ngabelakke wezamela logo piyengka walibene kelemiya logo kaile panu miza wala kapura Yisugu kerewabekyegi ngalik meiya logo welagela koli meiya logo mandikpek yombiyangai wazamiya wizigeya mangoyegi miza mana.
42 Quando o menino se aproximou, o demônio o derrubou no chão, numa convulsão violenta. Jesus, porém, repreendeu o espírito impuro, curou o menino e o devolveu ao pai.
43 Yongkambanu mamok Anotogi kozang yemane panu puragi pakela logo lelengkira. Yongkambanuwili watabi Yisugu mizi piyeng mabiyengki kumula melageya koyigeya Yisugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya,
43 Todos se espantaram com a grandiosidade do poder de Deus. Enquanto todos se maravilhavam com seus feitos, Jesus disse aos discípulos:
44 Neyegi kerewiya logo nogo inuwayegi kozak yeiweki mizi peragi keremareke mizi nagani. Puwili lelengkiri kele kapura puwiligu ne yombanu paka ngalega kayimabek yombu ne nelagiwiligi meleyengke niza yaniweki mereke kani, yeiya.
44 “Ouçam-me e lembrem-se do que lhes digo: o Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas”.
45 Kapura ngago purago pilik kai purikki puwili iwaka ono. Puwiligu weik iwaka nelegi Anotogo ngago pura puwiliyaga liwik wiya. Togo puwili ngago puragi solorikki talik meiyagi miza purikki keli kapura puwili kazi.
45 Eles, porém, não entendiam essas coisas. O significado estava escondido deles, de modo que não eram capazes de compreender e tinham medo de perguntar.
46 Wok nakke weik Yisugu waligeleyiwili ngezewiligi tepekke tak yeikta lewege miza legi kozak keli yongomo miza.
46 Os discípulos começaram a discutir sobre qual deles seria o maior.
47 Yisugu iwaka puwiligu kumula yolu puragi keya puragi wilik ono legi pi mandik songono yeikta yemane ono nak miza logo piyegi saweliwei luwe wazamiya
47 Jesus, conhecendo seus pensamentos, trouxe para junto de si uma criança pequena
48 logo pugu waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Mandikpekyegi pakeli. Yombanu nakko neyegi kelirikki weraga mandik songono pilik pokyegi sawelibok mabura, pi neyegirau saweli yagenda. Keya neyegi sawelibok pi mabilik Anoto ne ngabelakpekke wezanelabokyegi saweli yagenda. Togo inuwayaga pelik kaibok, ne yombu yeikta kiling onobek mizi purikki wilik logo yombu nak kele yeik yemanera wei pani kaibok, Anotogi wirege yeik yemanera kilimbek kani, yeiya.
48 e disse: “Quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou. Portanto, o menor entre vocês será o maior”.
49 Yowangu Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek. Yombunak yeik nugurage kerewawili welagela wezayelirikki tonugu pakela. Pi teni kiling yongomo mizi onobek legi tonugu pilik mizi nagani, meiya.
49 João disse a Jesus: “Mestre, vimos alguém usar seu nome para expulsar demônios; nós o proibimos, pois ele não era do nosso grupo”.
50 Kapura Yisugu piyegi pelik meiya keya ngezebokko waligeleyi puwiliyegirau pelik yeiya, Piyegi pilik mizi wak, mei nagani, purik yombanu yawe tonuguragi ngai mizi onobok teniyegi saweli yagenda kani, yeiya.
50 “Não o proíbam!”, disse Jesus. “Quem não é contra vocês é a favor de vocês.”
51 Teng Yisu paka Yirusalem yerengke ibeng logo Anotogo paka ngalege miza orowei kangkira weik mereke purik pi iwaka legi pi paka Yirusalem kangweki kumula logo weik kambela. Togo pugu yombu ngagora orowei nawili were wezayela.
51 Como se aproximava o tempo de ser elevado ao céu, Jesus partiu com determinação para Jerusalém.
52 Puwili ngabelak Sameriya meibekke yereng narage kanda i iwek kolagimakki welagiwili.
52 Enviou mensageiros adiante até um povoado samaritano, a fim de fazerem os preparativos para sua chegada.
53 Puwili were weli kambela kapura yongkambanu Sameriyawiligu puwiliyegi pelik yeiya, A’a’, inuwa yereng tonuguraga yolu nagani, yeiya. Purik Yisu paka Yirusalem yerengke kangkibek purikki puwiligu iwaka keya puwili Yudawili keya yereng Yirusalem puragi kumbak miziwili kopong.
53 Contudo, os habitantes do povoado não receberam Jesus, porque parecia evidente que ele estava a caminho de Jerusalém.
54 Pilik kisi legi Yisugu waligeleyiyau, Jems keya Yowan puragi kerewiya logo piyaugu Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, te yezi paka ngalegazikki ngago meiya logo yongkambanu Sameriya pewili ngora kelibene ngago meiweki mizi peragi ni keli ma kiyebuk, meiya.
54 Percebendo isso, Tiago e João disseram a Jesus: “Senhor, quer que mandemos cair fogo do céu para consumi-los?”.
55 Kapura Yisu piyauyegi langai kowita logo ngalik yeiya.
55 Jesus, porém, se voltou para eles e os repreendeu.
56 Logo morok kang mabilik yereng narage iwek ngai kambela.
56 E seguiram para outro povoado.
57 Togo puwili kazingmekke tagoneige yombu nakko Yisuyegi pelik meiya, Nugu kang wale kang piyeng mabiyengke nerau niyegi sawela logo kiriwei kangkibek kani, meiya.
57 Quando andavam pelo caminho, alguém disse a Jesus: “Eu o seguirei aonde quer que vá”.
58 Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Kerewiye, watawili yengelei mele inguriya piyengki yungke iwekwili keya winak porora wei mizi puwili iyeng ngiza logo iwekwili, kapura ne yombanu paka ngalega kayimabek yolumek yareksa logo kumanagi nariktau onobek logo tamizeige ni ne kiling kangki purik towa mabiyaugi yolugi nariktau ono. Tegi were waberek kumula logo neyegi kiriwei koli, meiya.
58 Jesus respondeu: “As raposas têm tocas onde morar e as aves têm ninhos, mas o Filho do Homem não tem sequer um lugar para recostar a cabeça”.
59 Pilik miza logo Yisugu ngereke yombu nakyegi pelik meiya, Neyegi saweli koli, meiya. Kapura pugu pelik meiya, Yemizibek, ne niyegi sawelagi keli kapura ne were negi mangobekyegi ngai yolu wizigeya pi ibeng logo waliyi keya miza logo purik ne niyegi sawelagi, meiya.
59 E a outra pessoa ele disse: “Siga-me”. O homem, porém, respondeu: “Senhor, deixe-me primeiro sepultar meu pai”.
60 Kapura Yisugu pelik meiya to mela, A’a’, yombanu ngago nogoragi kerewiyi ono puwili ibeng wezawiligu, puwiligu yombanu ibengkiwili waliyi nangai, kapura niyegirik yawe nugura yongkambanuwiliyegi ngago puwili Anotogo puwiligu yolu puragi ngai wizeibene kelemi purik puwili ngizi panu wik koyimagi puragi langai kozak yei kambelagira, meiya.
60 Jesus respondeu: “Deixe que os mortos sepultem seus próprios mortos. Você, porém, deve ir e anunciar o reino de Deus”.
61 Keya ngereke yombu nakko Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, ne niyegi saweliweki keli kapura ne were yereng nogorage negi ingembungangwiliyegi, Ne weik kang mena, ini koyimi, yei kuni pei, meiya.
61 Outro, ainda, disse: “Senhor, eu o seguirei, mas deixe que antes me despeça de minha família”.
62 Logo Yisugu pelik meiya to mela, Yombanu nak Anotogi yawera miza logo pulaga kalike ngereke pugu wizamiya piyengki kumulibok neyegi pangka yawe mizagi langai onobek, yeiya.
62 Mas Jesus lhe disse: “Quem põe a mão no arado e olha para trás não está apto para o reino de Deus”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.