Lucas 8
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Wok nayeng miza logo Yisu yereng songonoyeng keya yemaneyengke yongkambanuwiliyegi ngago wazono Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi kozak yei yongomo mizi kambela. Keya yombanu meleyau keya pongo ingenazikka neyau ngezebokko waligeleyi puwili pi kiling kambela.
1 Aconteceu, depois disso, que Jesus andava de cidade em cidade e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do Reino de Deus. Iam com ele os doze discípulos,
2 Keya yongok kolokngagonowilirau puwili kiling kambela. Yongok puwiliyaga nawili ulogo kemegeme mizawili keya nawili ulogo kerewawili yenge ya puwiligiyengki yungke ngai koyawili kapura Yisugu kerewawili wezayela logo yongokwili mabuwili weik wazonowili. Puwiliyaga namele Maliya Matalena ulogo Yisugu kerewa melenazik keya nazikka neyauwili piyaga welagela wezamelamele.
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual saíram sete demônios;
3 Keya namelerau Jowana, Susagi yongokpumele. Susa pok Elodogi i yemanemakke ngaibek. Keya namelerau Susana. Puwili Yisu keya yombu pi kilingwiliyegi king keya watabi ngezewiligiyengka sawela logo puwiliyegi waberek ngai kayimawili.
3 Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes; Suzana e muitas outras, as quais, com os seus bens, ajudavam Jesus e os seus discípulos.
4 Yereng mabiyengka yongkambanuwili Yisuyegi lewageyageyara weik kolokngagonomek wawere ula wizigeya Yisugu ngago saweliwei nara pelik yeiya,
4 Quando uma grande multidão se reuniu e pessoas de todas as cidades vieram até Jesus, ele disse por parábola:
5 Wok nakke yombu nak pandi wilek puguyeng yawege wezameli kambela. Pi wilekyeng wezameli kunarik wilek nayeng ngabelak kozang yongkambanuwiligu wei mizibekke wala logo yongkambanuwiligi ingeyengko momaneng kelemiya logo pulaga winakwiligu na.
5 — Um semeador saiu a semear. E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Keya wilek nayeng ngabelak king yemaneyeng kilimbekke ngalege wala logo lewa kapura ngabelakpek putiya ono kopong ibeng.
6 Outra parte caiu sobre a pedra e, tendo crescido, secou por falta de umidade.
7 Keya wilek nayeng ibek ingakyeng kilingyengki tepekke wala logo lewa kapura ingak piyengko momanenda wiya logo pengyeng ibeng sa.
7 Outra caiu no meio dos espinhos; e os espinhos, ao crescerem com ela, a sufocaram.
8 Keya wilek nayeng ngabelak yombiyangaibekke ngalege wala kopong marekyeng lewa wizigeya yemane sa logo wilek wazonoyeng wira. Wilek wirayeng yemane panu wiri miza, yeiya. Yisugu pilik yeiya logo mawinda pelik yeiya, Ini kerangangyeng kilingwili mabura kerewiyi.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra; cresceu e produziu a cem por um. Dizendo isto, Jesus clamou:
9 Yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu piyegi pelik nguk meiya, Ngago saweliwei yaka nugu kai puragi solorik taliktik, meiya puwekke,
9 Então os discípulos de Jesus lhe perguntaram o que significava essa parábola.
10 Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Anotogo ini ne kiling sawela puwiliyegi watabi Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi koka iwaka ono piyeng kimeike kelemiweki keli logo nogo iniyegi saweliwei purago kai puragi kozak yeiweki mizi. Kapura yongkambanu ne kiling sawela ono puwiliyegi nogo ngago saweliweiyengke kozak yei. Purik puwiligu wire puwiligiyengko yawe nogo miziyengki pakeli kele kapura puwili ngizi pakeli ono keya puwili ngago nogo kai puragi kerewiyi kele kapura ngizi panu kumuli ono, yeiya.
10 Jesus respondeu:
11 Togo pugu kiriweiwiliyegi pelik yeiya, Ngago saweliwei puragi solorik pelik, Pandi wilek yaka wezamela piyeng Anotogi ngagora kani.
11 — Este é o significado da parábola: a semente é a palavra de Deus.
12 Keya ngabelakpek yongkambanu ngago wazonora kerewiyi puwili kelik. Logo ngabelak kozang wilek nayeng wala logo winakwiligu kanda nabok yongkambanu Anotogi ngagora kerewiyi kapura ngizi kumuli ono puwili kelik logo puwili ngagora kerewiya logo pulaga Sadangko kanda ngago pura kangka puwiligiyengka puwili Anotoyegi ngizi panu kumula logo pugu yaliya wazaya nelegi ngagora weiya logo wezameli.
12 Os que estão à beira do caminho são os que a ouviram; depois vem o diabo e tira-lhes a palavra do coração, para não acontecer que, crendo, sejam salvos.
13 Keya ngabelak kingyeng kilimbok yongkambanu Anotogi ngagoragi kerewiyi nawili kelik logo pura weiyagirikki wilik keya wilek marekyengki puliliyeng yenge ngabelakke kiliya kula ono mabilik puwili ngago puragi kumula kapura wilek kang puwiligiyengke yenge yungke kiliya panu ono, logo kunengyeng lewa ma Sadangko puwiliyegi yang keleyiweki lewa puwekkerik puwili Anotoyegi kezanga mani logo puwiligi ngizi kumulira yeikki.
13 Os que estão sobre a pedra são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria. Estes não têm raiz, creem apenas por algum tempo e, na hora da provação, se desviam.
14 Keya ngabelak ibek ingakyeng kilimbok, yongkambanu Anotogi ngagora kerewiya nawili kelik logo puwili Anotogi ngagora kerewiya kele kapura puwili koyi kang kunimowei wilek kang mabiyeng king keya watabi kolokngagonoyeng keya wilek ngelek kumuliyeng keya korik kang ngabelakpekke wilikwilik miza meli pilik piyengki tiya mani kopong puwiligu Anotogi ngagora wezameli. Pilik legi kazing puwiligu mizi piyeng ngizi ono.
14 A parte que caiu entre espinhos, estes são os que ouviram e, no decorrer dos dias, foram sufocados com as preocupações, as riquezas e os prazeres desta vida; os seus frutos não chegam a amadurecer.
15 Kapura yongkambanu nawili ngabelak wazono wilekyeng walabok kelikwili. Puwili Anotogi ngagoragi kerewiyi logo ngizi kumuli logo pura wilek kang pangka puwiligiyengke kozang kebangkela yoluwili logo weik puwiligu miziyengki ngiziyeng weik punda, yeiya.
15 A parte que caiu na terra boa, estes são os que, tendo ouvido de bom e reto coração, retêm a palavra; estes frutificam com perseverança.
16 Pilik yeiya logo Yisugu ngago saweliwei nararau pelik yeiya, Yombanu nak lambek langiya logo yeke ige oroweirik kaimirago liwik ngokmana wiyi ma lalektage yenge kulengke wiyi ono, a’a’. Pilik segeya pi orowei paka kimeike wiramiya wazamiyagi logo yongkambanu ige kangwiligu lambekki ngaiwaktikki pakelibene.
16 — Ninguém, depois de acender uma lamparina, a cobre com um vaso ou a põe debaixo de uma cama; pelo contrário, coloca-a num lugar em que ilumina bem, a fim de que os que entram vejam a luz.
17 Kazing mabilikmekke watabi mabek neyegi langai liwik yolu piyeng kalike kimeike kawela wiyagiyeng keya watabi mabek neyegi langai ngokmana piyeng kalike ngokmana piyengka lewagela wiriyagi logo yongkambanuwiligu piyeng iwakaweki.
17 Não há nada oculto que não venha a ser manifesto, nem escondido que não venha a ser conhecido e revelado.
18 Pilik tegi ngago nogo kai puragi waberek kerewiya panu keya ngagoragi kumula panu. Purik tamizeige yombanu namele keya nak Anotogi ngagora kebangkela logo kiriwei yolu mologabok Anotogo pi ngizira mawinda managi kani kapura tamizeige namele keya nak ngago puragi kiriwei ono purik Anotogo ngago pilik mologabokko songono kebangkela yolu nobiyeng miza purarau piyaga weiya mowiyagi kani, yeiya.
18 Portanto, vejam como vocês ouvem. Porque ao que tiver, mais será dado; e ao que não tiver, até aquilo que julga ter lhe será tirado.
19 Pulaga Yisugi panumele keya sakwili piyegi keriyiweki wiriya logo puwili piyegi mereke wiriyagi nobiyeng miza kapura yongkambanu wawere ulamek kolokngagono kopong piyegi mereke wiriyagi langai ono.
19 A mãe e os irmãos de Jesus chegaram até onde ele estava, mas não podiam aproximar-se por causa da multidão.
20 Yombanu nakko Yisuyegi pelik meiya, Nigi panumele keya sakwili niyegi pakeliweki yenge yerengke pelege luwe yuke yolu, meiya.
20 E lhe comunicaram: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem vê-lo.
21 Kapura Yisugu puwili mabuwiliyegi pelik yeiya to mela, Anotogi ngagoragi kerewiya logo kiriwei mizi pilik puwili negi panumele keya sakwili kani, yeiya.
21 Jesus, porém, lhes respondeu:
22 Wok nakke Yisu yombanu ngezebokko waligeleyiwili kiling wangleige tameneng meiya logo mogosa. Pugu puwiliyegi pelik yeiya, Teni kai kolamiyabek wala uwei lalu pangazuwagawekke kangweki, yeiya logo weik puwili kambela.
22 Aconteceu que, num daqueles dias, Jesus entrou num barco em companhia dos seus discípulos e lhes disse: E partiram.
23 Puwili wangleige kaibekki ngalengale tagoneigeya Yisu weik iwek. Pi iwek kola wizigeya kebarek unatubabek kaibekke uli yongomo mizi logo weik wanglei kaibokko kolamiya logo wilak wizigeya puwili weik wanglei kiling yenge kaibekke kiliyaroweki mizi.
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu. E sobreveio uma tempestade de vento no lago, e eles corriam perigo.
24 Tegi Yisugu waligeleyiwiligu pi waliya kelemiya logo pelik meiya, Kiriwagabek. Kiriwagabek. Teni weik kaiyaga niweki mizi. Pilik kisi legi Yisu yangalek meiya logo kebarekpek keya kaibektau ngalik yeiya logo kebarekpek weik yeik sawiya keya kaibektau weik yelakkelek wiziya.
24 Chegando-se a Jesus, os discípulos o despertaram, dizendo: — Mestre, Mestre, estamos perecendo! Levantando-se, Jesus repreendeu o vento e a fúria da água. Tudo cessou e ficou bem calmo.
25 Togo Yisugu yombanu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Ini wilek ngelek kumulira nangki? Ini nogo iniyegi ngaigi langai purikki neyegi ngizi kumuli ono ma talik, yeiya. Keya puwili kozang puguragi pakelawekke puwili kazi miza keya lelengkira keya nakko nakyegi pelik meiya, Yombanubek talikpek logo kebarekpek keya kaibektau pugu kairagi kerewiya logo kiriwei mizi, meiya.
25 Então Jesus lhes perguntou: Eles, possuídos de temor e admiração, diziam uns aos outros: — Quem é este que até manda nos ventos e nas ondas, e lhe obedecem?
26 Pilik miza logo puwili wangleige ngalengale kuna logo waleleige puwili kanda lalu pangazuwagawekke ngabelak Kegesa meibekke wila wiya. Ngabelak pok Kalili kaibekka pangazuwage yolubek.
26 Então rumaram para a terra dos gerasenos, que fica de frente para a Galileia.
27 Yisu wangleiga yangalekta panga kaingimbekke luweziraige pura yombu yereng puraga nak wizilege. Yombubok kerewawili piyegi yenge yungke yolubek logo komozilik yolubek wizigeya pi yerengke ige yolu onobek, pi yombanu mosindaga yolubek.
27 Logo que Jesus desembarcou, veio da cidade ao seu encontro um homem possuído de demônios que, havia muito, não se vestia, nem habitava em casa alguma, porém vivia nos túmulos.
28 — ausente —
28 Quando ele viu Jesus, prostrou-se diante dele, dizendo com voz forte: — O que você quer comigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Peço-lhe que não me atormente.
29 — ausente —
29 Porque Jesus havia ordenado ao espírito imundo que saísse do homem, pois muitas vezes se havia apoderado dele. E, embora procurassem conservá-lo preso com cadeias e correntes, despedaçava tudo e era impelido pelo demônio para o deserto.
30 Pilik meiya logo Yisugu yombubekyegi pelik nguk meiya, Yeik nugura talik mei meiya, legi pugu pelik meiya to mela, Yeik nogora Ngelekpek, meiya, purik kerewa kolokngagonowili piyegi kiliya yabela legi.
30 Jesus perguntou a ele: Ele respondeu: — Legião. Isto porque muitos demônios tinham entrado nele.
31 Kerewa puwiligu Yisuyegi pelik mazeng keya nguk meiya, Nugu teni yungu yenge yungke kambeli purikke wezayeli nagani, meiya.
31 Estes pediram a Jesus que não os mandasse para o abismo.
32 Lewak songono mereke pulogo wizilegebekke liyeng kabe kolokngagono namek ngeragi ni yo keya to mizageya koyilege.
32 Ora, uma grande manada de porcos estava pastando ali no monte. E os demônios pediram a Jesus que os deixasse entrar naqueles porcos. E Jesus o permitiu.
33 Yisu pilik miza logo kerewawili yombubekyaga welagela panga liyengwiliyegi kiliya logo liyengwili lelewe miza logo lewakpekke nginda kanda wilekwekka yenge kaibekke kiliya logo kaiyaga na.
33 Tendo os demônios saído do homem, entraram nos porcos, e a manada precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do lago, e se afogou.
34 Yombu liyengwiliyegi yaka ngai koyimawili yaka miza puragi pakela logo puwili nginda kambela logo ngago yaka miza puragira yongkambanu yereng yemaneyeng keya songonoyeng keya yaweyengke yawe miziwiliyegi kozak yei miza.
34 Vendo o que tinha acontecido, os que tratavam dos porcos fugiram e foram anunciá-lo na cidade e pelos campos.
35 Togo yongkambanu ngago puragi kerewiyawili yaka miza puragi pakeli kambela. Puwili Yisuyegi kanda pura yombu yaka kerewawili piyaga welagela wezayelabok lelewemek yeik wizigeya kagoriktik tiya logo Yisu kiling mogosara wizilege pakela. Puwili pura pakela logo mabuwili kazi panu miza, purik kozang yemanera kiling piyeng miza purikki puwili iwaka kopong.
35 Então o povo saiu para ver o que tinha acontecido. Aproximando-se de Jesus, encontraram o homem de quem tinham saído os demônios, vestido, em perfeito juízo, sentado aos pés de Jesus; e temeram.
36 Togo yongkambanu yaka miza puragi pakela puwiligu yongkambanu yaka miza puragi napakeli puwiliyegi Yisugu miza logo yombu kerewawiligu kebangkela yolubek yombiyangai wazamiya puragi kozak yeiya.
36 E algumas pessoas que tinham presenciado os fatos contaram-lhes também como o endemoniado tinha sido salvo.
37 Togo yongkambanu panga Kegesa pulumengka pulogo wawere ula puwili mabuwili kazi panu miza. Logo piliktikki wiyeke puwiligu Yisu kangweki nguk meiya logo pelik meiya, Kambele, meiya. Pilik kisi legi Yisu panga wangleige ngalege yabela logo kangweki miza
37 Todo o povo da terra dos gerasenos pediu a Jesus que se retirasse, pois ficaram com muito medo. E Jesus, entrando de novo no barco, voltou.
38 kapura yombu yaka kerewawili piyaga welagela wezamelabokko Yisuyegi pelik kozang nguk meiya, Ne ni kiling kangweki, meiya.
38 O homem de quem tinham saído os demônios lhe pediu que o deixasse estar com ele. Jesus, porém, o despediu, dizendo:
39 Kapura Yisugu pi wezayomela logo pelik meiya, Yereng ni makngezegirage kambele logo watabi wazono Anotogo niyegi keleniya piyeng mabiyengki yongkambanuwiliyegi kozak yeimo, meiya. Tegi pi Yisugu kai pura miziweki kambela logo yongkambanu mabuwiliyegi i kangka kambelimowei Yisugu yaka wazono piyegi miza piyengki kozak yei kai kambela.
39 — Volte para a sua casa e conte tudo o que Deus fez por você. Então ele foi, proclamando por toda a cidade o que Jesus lhe tinha feito.
40 Pulaga Yisu weik pulumeng wiya logo ngereke kai kolamiyabekke pezuwaga wala uwei yowekke yongkambanu kolokngagono pi lewarikka wawere ulara yuke koyimawili wilikwilik miza logo piyegi ni weik lewa purik wazono, meiya.
40 Quando Jesus voltou, a multidão o recebeu com alegria, porque todos o estavam esperando.
41 — ausente —
41 Eis que veio um homem chamado Jairo, que era chefe da sinagoga, e, prostrando-se aos pés de Jesus, suplicou-lhe que fosse até a sua casa.
42 — ausente —
42 Pois tinha uma filha única de uns doze anos, que estava morrendo. Enquanto Jesus caminhava, as multidões o apertavam.
43 Keya yongkambanuwiliyaga yongok namele wok iwi walayeng weik yeik ono, kirisimasi meleyau keya ingenazikka neyau piyeng iwi walageya wizagomimelerau wiziya. Togo pi totawiliyegi king puguyeng mabiyeng yeik wezamela. Totawiligu yombiyangai wazamiyagi nobiyeng miza kapura nakkorau pi pangka wazamiyagi langai ono.
43 Certa mulher que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia e que havia gastado todos os seus bens com os médicos, sem que ninguém a pudesse curar,
44 Yongok yakamolo yongkambanuwili kiling Yisuyegi kalika kiriwei kuna logo kagorik pugu yeke ngalege wakiyarikki pongo walemekka kuming kelemiya logo pigi iwi walibok weik nguk namizi yeik.
44 veio por trás de Jesus e tocou na borda da capa dele. E logo a hemorragia dela estancou.
45 Pilik miza puwekke Yisu leng miza logo pelik nguk yeiya, Takko neyegi kuming keleniya, yeiya kapura puwili mabuwiligu yeik kisi, legi Pitago pelik meiya to mela, Kiriwagabek, yongkambanuwiligu ni yawereng keleni keya niyege panga yungke keleni purikku, meiya.
45 Mas Jesus perguntou: Como todos negassem, Pedro disse: — Mestre, é a multidão que o rodeia e aperta!
46 Kapura Yisugu pelik yeiya, Namele keya nakko kagorik nogorik melezikku ngaungaugu kuming kelemiya logo kozang nogobek neyaga namele keya nak yombiyangai wazamiweki welagela kandikki nogo iwaka kopong ne kai yagenda, yeiya.
46 Mas Jesus insistiu:
47 Togo yongok pumologo pi Yisuyaga liwik mizagi ono purik weik iwaka, legi pi leli uli kanda Yisugi ingewerege pulogo ingeyau laliya logo yongkambanu mabuwiligi wirege puwiligu kerewiya koyigeya pugu kemegeme pugumekki kozak mei keya pugu Yisu kuming kelemiya ngizige Yisugu pi yombiyangai sa wazamiya puragi kozak meiya.
47 A mulher, vendo que não podia passar despercebida, aproximou-se trêmula e, prostrando-se diante de Jesus, declarou, à vista de todo o povo, o motivo por que havia tocado nele e como imediatamente tinha sido curada.
48 Pilik miza logo Yisugu piyegi pelik meiya, Yongokpanumele, nugu neyegi ngizi panu kumulirikku ni weik yombiyangai wazaniya mena, ni wilek kang ngezege sara kiling kambele, meiya.
48 Então Jesus lhe disse:
49 Yisu ngoluk pura kaiyageya wizigeya yombu ngago orowei nak Yaira ngaibekki imakka piyegi lewa logo Yairayegi pelik meiya, Nigi yangomele yaka ibeng, legi Kiriwagabek yeik ulak kambela nera wizi pani, meiya.
49 Enquanto Jesus ainda falava, veio uma pessoa da casa do chefe da sinagoga, dizendo: — A sua filha já morreu; não incomode mais o Mestre.
50 Kapura Yisugu ngago puragi kerewiya logo Yairayegi pelik meiya, Ni kulili mizi nagani, ni neyegi yeik ngizi kumula wizeimo. Pi ngereke yangalek meiya logo yombiyangai sagi kani, meiya.
50 Mas Jesus, ouvindo isto, lhe disse:
51 — ausente —
51 Tendo chegado à casa, Jesus não permitiu que ninguém entrasse com ele, a não ser Pedro, João e Tiago, além do pai e da mãe da menina.
52 — ausente —
52 E todos choravam e a pranteavam. Mas Jesus disse:
53 — ausente —
53 E riam-se dele, porque sabiam que ela estava morta.
54 Yisu yekelege kanda pugu kolomandikmelegi melezikka weiya logo pelik meiya, Kolomandikmele, yangalek mei, meiya
54 Mas Jesus, tomando-a pela mão, disse em voz alta:
55 logo kung pugubek yenge yungke ngereke yorik pi weik nguk namizi mabuwekke yangalekta. Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ngeragi nayeng pi nibene mani, yeiya.
55 Voltou-lhe o espírito, ela imediatamente se levantou, e Jesus mandou que lhe dessem de comer.
56 Pilik miza logo kolomandikmelegi panu keya mangoyau lelengkiririkki wiyeke Yisugu piyauyegi yawe kozang mabek miza puragi nawiliyegi kozak yeiya nelegi, yeiya kapura mabulaga koyimowei Anotogo yaka miza puragi wiyeke yeik pugura yongolok meizo, yeiya.
56 Seus pais ficaram maravilhados, mas ele lhes advertiu que a ninguém contassem o que havia acontecido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.