Lucas 7

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yisugu yongkambanuwiliyegi ngago kerewiyagiyeng mabiyeng kozak yeiya logo pi panga Kapaneyam yerengke kambela.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 Panga pulogo Rom Amiwiligi ngai nakyegi yawe mizibek logo ngaibokko keli panubek kemegeme mizi logo ibengweki mizi.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Togo Rom Amiwiligi ngaibek Yisu weik lewa purikki kerewiyawekke, pugu Yudawiligi yemane nawili wezayela logo Yisuyegi nguk meiya logo pugu kanda piyegi yawe mizibek yombiyangai wazamibene.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Puwili Yisuyegi kanda puwiligu piyegi yaka purikki kozang panu nguk meiya logo piyegi peliktarau meiya, Rom Ami ngai pobok yombu wazono panubek logo ni piyegi pangka sawelagi langaibek,
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 purik pi Yuda onobek kele kapura pi teni Yudawiliyegi kelibek keya mabilik teni Yudawiligi i walek namak ngiziweki king wiyabek togo nugu piyegi saweli purik pangka.
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Tegi Yisu puwili kiling Rom Ami ngaibekki imakke kambela. Yisu imakke ngezege mereke lewagela pura Rom Ami ngaibokko nawili Yisuyegi ngago pelikta kiling wezayela, Yemizibek, mabilik wizei. Ne pangkabek ono logo ni i nogomakke wiriyagi purik pangka ono.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 Keya nogo kumularik ne yombiyangaibek ono logo ne niyegirau kangki ono kapura nugu mabulaga wizimowei yeik ngago yeiktago kai logo kemegeme neyegi yawe mizibekyegi pumok yeik sibene mei.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Purik nerau ngai yemizibekyegi kulengke yolu logo ne watabi pugu kai piyeng mizi mizibek keya ami nawili neyegi kulengke yoluwili. Logo nogo nakyegi, Kune, mei purik pi kang. Keya nogo pangabokyegi, Ni koli, mei purik pi lewa. Keya nogo neyegi yawe mizibekyegi, Pera mize, mei purik pi mizi. Kazing mabilikmekke ngago nugura kozanda kiling logo nugu yeik ngagorago kai purik yombanu neyegi yawe mizibek yombiyangai kelemiyagi, legi yeik ngagorago kai, meiya.
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Yisu ngago puragi kerewiya logo lelengkira logo pugu yongkambanu piyegi kalika kiriwei wiriya puwiliyegi langai kowita logo pelik yeiya, Kerewiyi. Yombu Yuda ono pobokko neyegi kozang ngizi panu kumuli kapura yongkambanu nalagawiliyaga nak ma Isileili mabuwiliyaga nakkorau neyegi pilik ngizi panu kumuli ono, yeik, yeiya.
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Pilik miza logo yombanu ngagora orowei kambelawili Rom Ami ngaibekki imakke kandobela logo puwiligu yombu ngaibekyegi yawe mizi kemegeme wiziyabek weik yombiyangai wizilege pakela.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Pura pilik miza logo waleleige Yisu panga yereng yeikta Nen meirage kambela. Yombanu pugu waligeleyiwili keya yongkambanu kolokngagonowilirau pi kiling kambela.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Puwili yereng puragi kawaktage tabunda pura yombu yereng puragawili yombu nawekke ibeng nak waliyiweki wageliwei lewa puwili miza. Yombu ibembek yongok komate namelegi marek wamenakpek. Keya yongkambanu kolokngagono yerendage pulogowili yongok komatemolo kiling koyilege.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Logo Yemizibokko yongokmoloyegi pakelawekke pugu piyegi yalek miza logo pugu piyegi pelik meiya, Ingkei wak, meiya.
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 Pugu pilik meiya logo panga mereke kuna logo lopongleige kebangkela logo yombanu loponglei wageliweiwili weik leng miza. Keya Yisugu pelik meiya, Mandikpek. Yangalek mei, meiya.
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Yombu ibembek yangalek meiya logo mogosa wizimowei weik ngago kai.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Pilik miza logo pakela pumok mamok lelengkira logo leli ulageya koyimowei Anotogi yeikta yongolok meiya logo pelik kisa, Yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kai yemane nak tenigi tepekka lewagela, kisa keya peliktau kisa, Anoto teni yongkambanu puguwiliyegi saweli keya yaliya wazayiweki weik lewa.
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Togo ngago Yisuyegi langai pera Yudaya ngabelakpek keya pulumengke yereng piyengke weik ululu miza mela.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Pulaga Yowan kaimelibek wigirimakka wigira wizigeya pugu waligeleyiwiligu piyegi yaka miza piyengki kozak meiya.
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 Tegi Yowan kaimelibokko puwiliyaga neyau piyegi wiriyibene ngago yeiya logo piyau Yemizibekyegi nguk meibene ngago pelikta kiling wezayela, Ma ni yombanu yemizi ulogo kalike lewagi kaiya mabok ma teni ngoluk nakyegi yuke yolugi, meiya.
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 — ausente —
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 — ausente —
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 Tegi Yisugu piyauyegi pelik yeiya to mela, Yowanyegi yaligu mabek pakeli keya kerewiyi miza piyengki kozak meizo. Piyeng pelikyeng, wireyeng kusawili ngereke pakeli, keya inge keya melegawere ibengwili keya inge koruwili ngereke yongomo mizi, keya kemegeme Leposimek meimek kilingwili ngereke korikyeng yombiyangai wazayi, keya kerangangyeng waliyawili ngereke kerewiyi, keya ibengwili ngereke yangalekta wik yolu keya yongkambanu watabiyengki yeik puwili Anotogi ngago wazono puragi kerewiyi. Yaligu Yowanyegi piyengki kozak meiweki kandobeli.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 Keya perarau yaligu piyegi kozak meizo, Ne yombanu kalike lewagi kaiya mabok logo ngizi panu kumuli keya purikki kangka neyau onobekyegi wilikwilikta yolu, meizo, yeiya.
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 Yombanu ngago Yowangira weiyayau weik kuna wizigeya Yisugu Yowanyegi langai yongkambanu wawere ulawiliyegi pelik kozak yeiya, Ini kurung yeik Yowan kaimelibokko wizagomawekke kambela puwekkerik ini nangaiyengki pakeliweki kambela? Ini Yowan yengelik kebarekpokko orowei mizi piyeng kelik kozang ono nobiyeng pakeliweki kambela? A’a’.
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 Mabura ini nangaiyengki panga pulogo pakeliweki kambela? Ma yombu nak watabi wik wazono nayeng wakiyabekyegi pakeliweki kambela? A’a’. Yombu wik pilik piyeng wakiyi keya watabi kolokngagono piyeng kiling puwili yombanu ngai yemanewiligi i wazono yemane piyengki keke yoluwili.
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Logo ini yombu pilikpok pakeliweki kambela ono mena, takyegi ini pakeliweki kambela? Ma ini yombu Poropek mei, yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo yongkambanuwiliyegi kozak kai nakyegi pakeliweki kambela? Ei, wameik. Kerewiyi. Yowan yombu Anotogi poropek pilikpek kele kapura pi poropekwiliyaga ngalegebek.
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 Purik pi mabokyegi langai Anotogi Kapiya Walektikku ne pigi Marekpekyegi pelik kaiya,
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 Yisugu mawinda pelik yeiya, Ngago nogora wameik kani kerewiya koyizo. Yongkambanu ngabelakpekke wizageya koyi kayimi pewiliyaga Yowan ngalege panubek kapura pewekka yombanu yeiktarau ono nak ngago nogoragi kerewiya logo nogo piyegi ngaiweki keleni mologabok Yowanyaga ngalege panumele keya pek mizagi, yeiya.
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 Puwili mabuwili Yisugu kai puragi kerewiyawekkerik yongkambanu yeikwili keya yombu king takis weiwilirau Yisugu kai puragi wilik. Togo puwiligu pelik kisa, Wameik, Anotogo kazing tenigi keremizi pumok pangkamek, kisa. Puwili ulogo Yowangi ngagoragi ngizi panu kumula logo kaile puwiligiyengka kowita logo Yowangu kaimelawili.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Kapura yombu Palisiwili meiwili keya Mosegi loragi waligeleyiwili Yisugu kai puragi kiyebuk, purik puwili Anotogo Yowan wezamela ono miza logo pugu kazing wazono waligeleya pumokki kiyebuk keya kezanga mana kopong Yowangu kaimela onowili.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 Togo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Mena, nogo ini yongkambanu mabek perage ngabelakpekke yolu pewili watabi nangaiyeng kelik kaiyagi? Nogo iwaka logo nogo kozak yeiweki.
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 Ini koloyakamandik songono yerengke karagare miziwili kelik. Nawiligu nawiliyegi pelik yei, Teni yongolo uliwekke ingimei kapura ini teni kiling yongolo uli ono. Keya teni ingi yalekkiyeng mei kapura ini purikkirau kiyebuk kopong teni kiling ingi yalekkiyeng mei ono, yei. Logo pilik mizi purikku kai pura ini Yowan kaimelibokko ngago kaiyeng ma nogo ngago kai piyeng ma mizi piyengki kiyebuk.
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 Purik Yowan kayimawekke pi pereksik keya kai waimbek ini Palisiwiligu ni pilik na ono purikki ini kiyebuk keya inugu pi Anotogo wezamelabek kisagirikki kiyebuk kopong inugu kerewa nak pigi yungke yolu kisa.
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Keya mabek ne yombanu paka ngalegabek kayima logo ne ngeragi ni keya kai waimbek ni puriktau ini kiyebuk keya inugu pelik kisi, Keriyi, pi ngeragi momanengka nibek keya kai waing kolokngagono nibek, kisi. Keya peliktau kisi, Pi yombanu king takis wei piyengka nayeng ngoweiwili keya kaile mizi nawili kilindau kewengke mizibek, kisi.
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Ini te Yowangu kisi piyengki kezanga mani kele kapura, Anoto iwakaragi mangobek legi pigi yango keya marekngang pugu kaiyeng mizi mabuwiligu piyegi pelik kisi, Anoto wameik pangka mizibokko, kisi, yeiya.
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Wok nakke yombu Palisi yeikta Saimon mei nakko Yisu i pugumakke pi kiling ngeragi niweki lewaweki meiya logo Yisu pi kiling i pugumakke kambela logo ngeragi lalektage mogosa.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Yereng perage yongok kazingke namele yolu. Pi Yisu yombu Palisibekki imakke ngeragi nirikki kerewiyawekke pugu weli kelebak wazono kukngizi keli king yemane wezamela nak weiya logo pi i Yisu mogosa pumakke yabela
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 logo pi Yisugi ingeyauge ngezege luweza wizimowei ingkeiya. Ingkilak wala mabokko inge puguyau kaigesa wazamiya. Pilik miza logo morogulung meiya logo sakela inge Yisugiyaugebek kebi nganelek yokolong ngezemelegirago tumula logo inge puguyau songok kuli keya weli kukngizi keli yakabokka inge puguyauge weli mela wazami kelemiya.
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Pilik miza logo yombu Palisi Saimon yaka Yisuyegi lewaweki meiyabokko yongok pumologo mizi puragi pakelawekke pi ngezebokko ngezebekyegi pelik kumula, Tamizeige yombu pobok wameik ngizi ngagora Anotoyaga weiya logo kozak kaibek kesak pugu yongokmolo talik mologo pi kuming kelemi miza purikki moloyegi iwaka si kak keya pi yongok pumolo kaile kaile mizimele purikki iwaka si kak, pilik kumula.
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Yisu Saimongu kumula yolu puragi iwaka legi pugu yombanubokko kumula yolu puragi langai pelik meiya to mela, Saimon, ne ngago niyegi kozak neiyagi nara, meiya logo Saimongu pelik meiya to mela, Ei, Kiriwagabek, pangka mena kozak nei, meiya.
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 Tegi Yisugu ngago saweliwei nara piyegi pelik meiya, Yombu neyau nakyaga king wangki kanga managi nayeng weiya, logo nak 100 Kina weiya keya nak 10 Kina wei miza.
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Pilik miza logo kalike teng kanga managira lewagela kapura piyau kingki yeik legi king kangayeng managi langai ono. Togo yombu yaka piyauyegi kingyeng yanabokko piyau mabiyaugi yeikyau kapiyarikka tumula logo piyauyegi, Mabilik, yeiya. Nogo yaligi yeikyau tumula logo keremareke wezamela, yeiya. Pi pilik kai legi yombu piyau piyegi wilik miza. Pulaga Yisugu Saimonyegi pelik nguk meiya, Mena, yombuyauyaga takko kingyengki mangobekyegi wilik yemane panu mizagi, meiya.
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 Tegi Saimongu pelik meiya to mela, Nogo kumularik yombu king yemane kanga managiyeng tumulabok, meiya. Togo Yisugu pelik meiya, Wameik. Ngizira nugu kaiya yo meli pura, meiya.
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Togo Yisu kowita logo yongok yakamoloyegi keriya logo Saimonyegi pelik meiya, Yongok pemeleyegi pakele. Ne i nugumakke yabekeya pewekke nugu kazing tonugumekke kiriwei kai wik inge nogoyau kaigesagi nak nana ono, kapura yongok pemelegi ingkilakpokko inge nogoyau kaigesa nowiya logo kebi nganelek pugurago sakelabek tumula nowiya.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Keya ne i nugumakka yabekeya pewekke nugu kazing tonugumekke kiriwei ne songok kula ono kapura ne ige pelege yabekeya logo yolu perik pi ngoluk inge nogoyau songok kulageya yolu pera.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Keya ne yabekeya pewekke nugu kazing tonugumekke kiriwei kebi nogorage weli nakko pukmela wazaniya ono kani, kapura pugu weli kukngizi kelibokko inge nogoyau mabiyau weli mela wazaniya kani.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Tegi kerewiye, yongok pemeleyegirik, keli unatuba pigi neyegi purago kaile kolokngagono pugu miza piyeng tumula logo keremareke wezamela purikki walimizi yagenda. Kapura yombanu kaile pugu mizayeng songono miza logo pugu miza piyeng tumula logo keremareke wezamela mologabok pugu kaile miza piyeng tumulabekyegi kelirik mabilik songono, meiya.
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Yisugu Saimonyegi pilik meiya logo yongok yakamoloyegi pelik meiya, Nogo kaile nuguyeng tumula logo keremareke wezamela kani, meiya.
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Yisu pilik kai legi yongkambanu pi kiling ngeragi lalektage pulogo mogosa koyawili ngezewiligi tepekke pelik kela yongomo mizi, Yombu pobok tak logo pugu kaileyeng tumula logo wezameli purarau mizi, kisa.
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Kapura Yisugu yongokmeleyegi pelik meiya, Nugu neyegi ngizi kumulirikku kaileyengki kozandaga yaliya wazaniya kani ni weik wilek kang ngezege sabek kiling kambele, meiya.
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.