Lucas 5

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo wok nakke Yisu panga kai kolamiya Kenesare meibekke ngezege luwe tawizeige yongkambanu kolokngagono pugu Anotogi ngagora kozak kairikki kerewiyagirikki wiyeke piyegi panga yungke mizi kayima.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Pilik mizageya tawizeige pugu wang neyau kaingimbekke wizilege pakela logo yombanu watabisi uli puwili pulogo wangyau wiya logo kik kawek puwiligiyeng kaigesageya koyilege.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Puwili kaigesa logo Yisu nawili kiling wang naleige tameneng meiya logo wang pulei Simongkilei logo Yisugu Simongyegi pelik meiya, Wanglei panga kaibekke langai songono nangezi ulumiya to mele, meiya. Logo Yisu mogosa logo panga wang puleiga yongkambanu pulogo kaingimbekke wawere ula puwili waligeleya.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Pi ngagora kozak yeiyageyara weik pugu Simongyegi pelik meiya, Ni panga kai kulakkabekke wanglei ulumiya to mele logo kik kawek inuguyeng yenge kaibekke watabisi uliweki wezameli, yeiya.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Logo Simongku pelik meiya to mela, Kiriwagabek, teni yaka kusage yawe mizageya koyima logo watabisi nawilirau ula ono kele kapura nugu pilik kai legi ne kik kawek tonuguyeng yenge kaibekke yungke kiliya wezamelagi, meiya.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Puwili pilik mizawekkerik watabisi keremungke ula logo kik kawekyendau koliweki mizi.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Tegi puwiligi kewengke panga wang naleige koya puwiliyegi ngago yeiya, Ini kik kawekyeng ulumiweki teniyegi saweli koli, yeiya. Puwili kanda mabuwili ulumiya logo wangyau mabiyau watabisiwili mereng miza logo wilak logo kuneng kopong puwili kiling wang neyau yenge kaibekke kiliyaroweki mizi.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 — ausente —
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 — ausente —
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 — ausente —
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Keya pulaga puwiligu wangyau paka kaingimbekke ngalege ulumiya wiya logo watabi mabiyeng wiya logo Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Togo kalike Yisu yereng narage pulogo tawizeige yombu kemegeme Leposimek meimokko kolabek weik lewa. Kemegeme Leposimek mei pumok korikwek sok mizimek keya korikwekke wizing lewa meli mizimek logo yongkambanuwiligu wizing piyeng kuming kelemiya purik puwilirau kemegeme leposi pumokka yela managi, legi yongkambanuwiligu kulili panu mizimek logo puwili nak leposimek kiling purik pilikpok kezanga mani mizimek. Yombanu pilikmek kilimbokko Yisu pakelawekke pigi wirege panga ngabelakke ingeyau laliya logo pelik kelegele meiya, Yemizibek, tamizeige nugu keli mabura nugu ne yombiyangai wazaniye logo yongkambanuwiligu neyegi kezanga nanagi ono, meiya.
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Logo Yisu mele puguzik tungkula logo pi kebangkela logo Yisugu pelik meiya to mela, Nogo mizagi keli. Ni yombiyangai se, meiya. Logo nguk namizi mabuwekke yombubekyegi wizing leposi lewamek weik yeik logo pi weik yombiyangai sa.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Pilik miza logo Yisugu piyegi pelik kozang meiya, Nugu peragi namele keya nakyegi kozak mei nagani, kapura tenigi lo Mosego kaiya puragi kiriwei mizimo. Ni Anotogi i walek yemanemakki yombu Anotoyegi kolak mizibokko ni yombiyangai sa wazaniyarikki pakelibene kune keya pulaga nugu pi wata namek Anotoyegi kolak mizagirikki wiyeke mana logo pugu ula logo waliya logo ni weik yombiyangai wazaniya puragi yongkambanuwiligu iwakagi, meiya.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Kapura yombanu yakabok ngagoluk kambela ono logo ngereke ngago Yisuyegi langai pura weik yemane panu ululu miza logo yongkambanu kolokngagono kanda wawere uli logo ngago puguragi kerewiyiweki keya yombanu kemegeme nalangaiyengko mizi puwili yombiyangai wazayiweki.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Kapura pi ngezebek yeke tek ngagoluk yongkambanuwili yolu onorikki kuna logo kanda pi waberek miza.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Togo wok nakke Yisugu yeke ige yongkambanuwili waligeleyageya wiziyarik Mosegi loragi waligeleyi nawili keya Palisi mei nawilirau mogosa koya. Palisiwili mei puwili yombanu Yuda kangka yemane Mosegi lo mabiyengki waberek panu kiriwei mizi keya puwiligi yelibungang kokawiligi ngago yogongyengkirau kozang panu kiriwei miza miziwili. Puwiliyaga nawili ngabelak Kalili meibekke yereng nayengka kayimawili keya nawili paka ngabelak Yudaya meibekke yereng nayengka kayimawili keya nawili paka Yirusalem yerendaga kayimawili. Anoto Yemizibekki kozanda Yisu kiling wizigeya Yisugu kemegemewili yombiyangai keleyi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Keya yombanu nawili yombunak inge keya mele ibeng nak lalektikke ngalege wageliwei kanda puwili yeke ige Yisuyegi saweliwei wazamiyagi nobiyeng miza.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Kapura yongkambanu kolokngagono liya kopong puwili kemegemebek yeke ige wageliwei lagi langai ono, legi puwili pi yeke imakke ngalege ngilirik neing wageliwei la logo lewelimbekke yungu narik tiya logo wibek lalektikka ngane miza logo yenge yongkambanuwiligi tepekke kemegemebek lalektikke wibekka Yisugi ingewerege kula.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Pilik miza logo puwili Yisugu kemegemebek yombiyangai wazamiyagi langai purikki ngizi panu kumulirikki pugu pakela logo pugu kemegemebekyegi pelik meiya, Ei, nogo kaile nuguyeng weik tumula logo keremareke wezameli kani, meiya.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Yisu pilik kai legi yombanu Mosegi loyengki waligeleyiwili keya yombanu Palisiwili meiwili ngezewili pelik kumula, Yombanu pobok tak? Yombanu ngabelakpekke nakkorau kaileyeng tumula logo wezamelagi ono, Anoto wamenakko keke mizagi. Tegi pugu kai purikku pi Anoto kiling pangka pangka kai yagenda, miza.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Kapura Yisu puwiligu liwik kumula piyengki iwaka wiziga puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa ya inuguyengke nangki pilik kumuli?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Yawe nangaira yemane onora, kaileyeng tumula logo wezamelagira ma yombu inge keya meleyeng ibeng nak yombiyangai wazamiyagi pura? Tamizeige ne yaka inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei, Nogo kaile nuguyeng tumula logo wezamela, mei purik ini pi wameik kai ma ngaigu kai kisagi, kapura tamizeige ne yombu inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei, Yangalek meiya logo kune, mei purik ini ne wameikpek ma ngaigubek miza legi iwakaweki.
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ne yombanu paka ngalega kayimabek logo yongkambanu ngabelakpekkewiligi kaileyeng tumuliweki pangkara kilimbek logo ini purikki iwakaweki nogo yaka yombu inge keya meleyeng ibembekyegi pelik mei yagenda, Ni yangalek meiya logo yolumek nuguyeng weiya logo i nugumakki kambele, mei yagenda.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Nguk namizi mabuwekke yombanubek puwiligi wirege yangalekta luweza logo yolumek puguyeng weiya logo panga i ngezebekkimakke kunimowei Anotogi yeikta yongolok mei kuna.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Pilik miza logo pakela pumok mamokko unatuba panu lelengkira logo puwili leli ulageya koyimowei Anotogi yeikta yongolok meiya logo pelik kisa, Mabek wokpekke pelege tonugu yaka watabi wazono panu nayengki pakela, kisa.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Keya pulaga waleleige Yisu ngabelak libu kang kunimowei tapakeleige yombu king takis weibek, yeikta Lebi meibek, opis pugumakke mogosa wizilege Yisugu piyegi pelik meiya, Ni ne kiling saweliweki kiriwei koli, meiya.
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Logo Lebi yangalek meiya logo watabi pugu mizageya wiziya piyeng mabiyeng wiya wazamiya logo Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Kalike wok nakke Yisuyegi weraga panga Lebigi imakke ngeragi yemane miza ni keya piyau kiling yombanu kolokngagono king takis wei piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawilirau ngeragi niweki mogosa.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Yombu Mosegi loyengki waligeleyiwiligi ngai Palisi meimekka nawili Yisu kiling puwili nirikki pakela logo puwili sisik sara koyimowei kalike Yisugi yombu ngezebokko waligeleyi puwiliyegi munumunu yeiya logo puwiligu pelik nguk yeiya, Ini yombu king takis wei piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawili kiling ngeragi ni mizira nangki? Ini pilik mizi purik pangka ono, yeiya.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Keya Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yongkambanu wazonowili totayegi kang ono, kemegemewili keke totayegi pakeli kangwili.
31 Jesus respondeu:
32 Kazing mabilikmekke ne yongkambanu ngezewiligu ngezewiliyegi pangkawili mizi puwiliyegi kayima ono, ne yombanu kaile mizi puwiliyegi kayima logo puwili kazing kaile miziyengki kuneng miza logo kazing kaile puwiligi piyengka kowiti miza logo neyegi saweliweki ngago yeiweki kayima, yeiya.
32 Eu não vim para
33 Keya ngereke puwiligu piyegi pelik meiya, Yowan kaimelibekyegi kiriweiwili kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizi keya yombanu Palisiwili meiwiliyegi kiriweiwilirau mabilik mizi kapura yombu ni makngezego waligeleyiwili kazing pumok mizi ono, puwili yeik ngeragi keya kai wik ni mizi.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Pilik meiya logo Yisugu pelik yeiya to mela, Yek tek nangezi yombanu yongok weiweki mizi nakyegi langai kumuli. Yongkambu weiwekkerik yombu yongok weiyagibokko ingenazewili ngeragi miza yaniweki miza logo yani wizigeya puwili wilik kagowindikku mizagewiyege pi kiling mogosa logo ni.
34 Jesus respondeu:
35 Kazing mabilikmekke neyegi kiriweiwili ne kiling koyimowei menalege ngeragi ni kapura kalike yombanu neyegi kumbak mizi puwiligu neyegi kiriweiwiliyaga niza orowei puwekke puwili ya kunengmokko mizagewiyege kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizagi kani, yeiya.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Keya kazing yombanu Palisiwili meiwiligi weremek keya Yisugi kazing wikmek sawela nelegi puwili waligeleyiweki Yisugu ngago saweliwei pera puwiliyegi kozak yeiya, Nakko melewangka wik narikka walerik ngela logo paka melewangka were koliyarikke lolo ulagi ono. Tamizeige pi pilik mizi purik melewangka wiktik kaile mizagi keya melewangka wererik ngoluk sobok wiziyagi.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Keya nakko kai waing wikpek keremiziwekkerik were pi kik wata korik wikyeng keremiza logo kai waing wikpek kubuli. Pi kai waing wikpek panga kik wata korik wereyengke kubulagi ono. Pi pilik miza purik kai waing wikpek sibesibe wari lewawekke wata korik wereyeng potora logo waimbek panga ngabelakke kubula welagi keya kik wata korikyeng yeikki.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Piliktikki wiyeke kai waing wikpek panga kik wata korik wikyengke kubuliweki.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Keya nakko yaka kai waing werebek na puwekke purik kai waing wikpek nagi keli ono pugu kaiyagirik, Kai waing werebek pangka mena, kaiyagi, yeiya.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.