Lucas 22
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Wok yemane Pasobabek meibek weik mereke logo wok pok ngeragi yemane miza nibek, logo kirisimasi mabiyengki keriyibek. Logo wok pokkorik Yudawili perek ngeragi yisriktau onoyeng keremiza logo nibek logo nageya koyimowei walaka Anotogo puwiligi yelibungang kokawiligi iyengki kangyengke iwirik pukmela wizilege keriya logo puwiligi koloyakamandik kalogoliwili ibengkirikka yaliya wazaya puragi kumulibek.
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 Yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili kazing Yisu ulagi namekki weli. Puwili yongkambanu yeikwiliyegi kazi kopong puwili liwik mizi.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Ngaiwili pilik mizageya keya Sadang Yuras Isaliyoto mei Yisu ngezebokko yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau waligeleyiwiliyaga nakyegi kiliya kuna.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Sadangko weik Yurasgi kangkabekki ngai logo Yuras yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya wagela Anotogi i walek yemanemakki ngai yoluwiligi ngaiwili kiling kazing pugu Yisu mele puwiligiyengke miza yanagimekki kozak keliweki kambela.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Yombu yaka puwili wilik miza logo puwiligu pi king managi sawiya.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Togo Yuras ngago puwiligiragi ei miza logo pi weik kazing liwik Yisu keke wizilege yombu ulagi puwiliyegi miza yanagi namekki weik welageya wiziya.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Pulaga wok Yudawiligu perek ngeragi Yis meiriktau onoyeng keremiza logo nagibek weik lewagela. Wokpok i namakkiwiligu liyeng memeng marek namek uli mizagibek.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Wokpok weik lewa logo Yisugu Pita keya Yowanyegi pelik yeiya logo wezayela, Kambeli logo ngeragi tenigi Pasobaragi kumuliweki nagiyeng ngayek mizizo, yeiya.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Tegi piyaugu pelik nguk meiya to mela, Togo talege kangki keya i takkimakke ngeragiyeng ngayek mizagirikki ni keli, meiya.
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Pugu pelik yeiya to mela, Kerewiyi, yali paka Yirusalem yerendage kiliya puwekke yombu kaimi narage kai nak kola warabek yaligu paka kazingke yoromaure mizagi kani. Piyegi kiriwei kunizo logo i pugu kiliya kang pumakke yalirau kiriwei lizo.
10 Jesus lhes explicou:
11 Logo imakki mangobekyegi pelik meizo, Kiriwagabokko niyegi kaira, Ne kiling yombu nogo waligeleyiwili ngeragi Pasobaragi kumuliweki ngeragi nagimak tamak, meizo.
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Pulaga pugu yaliyegi yeke ngalege i kawegawe watabi lalek keya pulangaiyeng kiling namak waligeleyi penanging kani pulogo yali ngeragi tonuguyeng ngayek mizizo, yeiya.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Piyau weik kambela logo watabi mabiyeng Yisugu yaka piyauyegi kozak yeiya mabilik miza wizilege piyau weik i pumakke ngeragi Pasobaragi kumuliweki nagiyeng ngayek miza wiya.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Pilik miza logo ngeragi niwekkerik Yisu yombu ngezebokko waligeleyiwili kiling weik i pumakke kanda logo panga lalektaga mogosa.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ne waleleige nganganda wagelagine, were ne ngeragi Pasobaragi kumuliweki miza ni peyeng inuwa kiling niweki keli panu.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Purik kerewiyi, ne ngeragi Pasobaragi peyengka nagi ono wiziya watabi Pasobarago walimizi piyengki solorik ngizi miza logo Anotogi ngai yolugi pura yawe mizi puwekke ne ngereke piyeng nagine, yeiya.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Pilik yeiya logo pulaga Yisu kai waing kakpek weiya logo Anotoyegi wazono meiya logo pelik yeiya, Kak pobok weiya logo ini mabuwili kakpekka nizo.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Purik kerewiyi, nogo kai waing pobok nagi ono wiziya Anotogi ngai yolugi pura yawe mizi puwekke ne ngereke nagine, yeiya.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Pilik yeiya logo Yisugu pereksik weiya logo Anotoyegi wazono meiya logo sikila logo puwili yanageya wizimowei pelik yeiya, Pobuzikku walimizi purik korik nogowekki walimizi yagenda. Korik nogowek iniyegi wiyeke puwiligu ne yombanu nelagiwiliyegi yanagi. Ini pezik ni puwekke purik mabura inuwa nogo iniyegi wiyeke watabi miza piyengki kumulizo, yeiya.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Puwili ngeragi na logo pulaga kazing mabilikmekke pugu kakpektau puwiliyegi yana logo pelik yeiya, Kai waing kak pobokko walimizi purik iwi nogobekki walimizi yagenda. Pokko walimizi purik Anotogo ini kemenak ibengkiraga yaliya wazayagi puragi langai ngago wik silok tiya pura ngelagi ono, kapura negi iwi kubula walagibokko kozang kelemiyagi.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 Kapura pakeli, yombu ne yombanu nelagiwiliyegi niza yanagibek ne makngeze kiling lalektaga mogosa yolubek kani.
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Purik ne yombanu paka ngalega kayimabek ibengki, Anotogo mizagi kaiya pilik, kapura yombu ne yombanu nelagiwiliyegi niza yanagibekyegi yalek unatuba keli, purik Anotogo pi ngangang yemane panu managi, yeiya.
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Pilik yeiya logo weik puwili ngezewili takko pura mizagi miza legi nakko nakyegi nguk meiya yongomo mizi.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Keya yombu Yisugu waligeleyiwili ngezewiliyaga tak Anotogi ngaimekke yeikta lewegegi miza legi kozak keli yongomo miza.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Pilik legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ngabelak pobok mabokko King Ngaiwili yongkambanuwiliyegi ngai kozang yoluwili keya yaweyeng yaniwili logo puwiligu kelirik yongkambanu yeikwiligu King Ngaiwili yombu wazonowili yeiyagi purikki keliwili.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Kapura inuwa pilik pura mizagi onowiligu, segeya inuwayaga yeikta lewegebok, nawiligi kulengke yolubok. Keya ngai yemanebok, nawiliyegi yawe mizibok.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Ngabelakpekkewiliyegirik yombanu yemanebek yeikta kilimbek kapura neyegirik yombanu nazuwagawiliyegi yawe mizibok yeikta kilimbek, kapura ne inuwa kiling wizageya wiriyawekkerik ne yombanu nazuwagawiliyegi yawe miziwili kelik, inuwayegi saweli wiriya.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 Kuneng neyegiyeng lewagelawekkerik inuwa ne wezaniya ono, inuwa ne kiling koya.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Togo negi Mangobokko ne ngai pugumekke ngaiweki keleni pilik, nogorau mabilik
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 inuwa ne kiling lalek nogorage ngeragi ni keya kai niweki keleyagi keya tung mogosagiyengke mogosa wazayagi logo yongkambanu Isileiliwiligi ngai meleyau keya pongo ingenazikka neyau piyengki inuwago ngaiweki keleyagi, yeiya.
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Pulaga Yisugu Pitayegi pelik meiya, Simong, Simong, kerewiye, Sadangko Anotoyegi yaka nguk meiya kani ni yang keleniweki, yaweleige ngaibokko iwing palewayengka kaileyeng kik kik kelemiya logo wazonoyeng wei pilik.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Kapura, Simong, nogo yaka nigi neyegi ngizi kumuli pura kawiye nelegi Anotoyegi waberek miza kani. Logo ni kawiyegi kapura ya nugura kuneng miza logo neyegi kowita logo ni ngereke yowekke purik mabura ni nigi kewengkewiliyegi kozang keleyimo, meiya.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Pitago Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, ne ni kiling panga wigirimakke wigiri keya ni kiling ibengweki kangkere miza wizinda, meiya.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Kapura Yisugu piyegi pelik meiya, Pita, nogo nugu kai mangaira neiweki logo pura pelik, kang neyauganara nugu yeik nogora liwik wiyagi logo ni neyegi lusuwei panu kaiya wizigeya pulaga winak talekmek kai penangai, meiya.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Yisugu mawinda puwiliyegi pelik yeiya, Koka nogo ini kik kalok king waliyeng keya kik yemaneyeng keya inge kangyeng kilindau ono, yeik wezayela puwekkerik ini watabi nayengkirau suwei wela ma yeik? Pilik yeiya logo puwiligu pelik meiya to mela, Tonuwa watabi nayengkirau suwei wela ono, meiya.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Togo Yisugu pelik yeiya, Wameik panu kapura mabek watabi kunengyeng inuwayegi lewagelagi legi nak kik kalok king wali nagik kilimbek mabura pugik warimo keya mabilik kik yemane nagik purik warimo. Keya nak lang nawektau onobok mabura melewangka pugurik nakyegi kingyengki ngane weibene mana logo king piyengke lang nawek weimo logo warimo.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Purik Anotogi Kapiya Walektikku pobilik kaiya puragi kiriwei, neyegi mizagi,
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Kapura pugu waligeleyiwili puragi solorikki iwaka ono kopong puwiligu pelik meiya, Yemizibek, pakele, lang neyau peyau, meiya. Togo pugu pelik yeiya to mela, Mabilik mena, kangweki, yeiya.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Pulaga Yisu pulumeng wiya logo lewak yengelei Olipyeng kilimbekke kambela, pi ngezebokko mizageyalik. Keya pugu waligeleyiwilirau pi kiling kambela.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Keya puwili paka waberek mizagilege lewagelawekke pugu puwiliyegi pelik yeiya, Pelege waberek mizi, inuwayegi yang keleyiweki lewagi piyengko inuwa kawiye walibene keleya nelegi, yeiya.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Pilik yeiya logo pi puwili wezayi panga keke nangezi kuna logo pi ingegereyau laliya logo waberek miza logo pugu Anotoyegi pelik meiya,
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 O Peba, nugu neyegi ngangang wiriyagi pura keya ibengki pura yeik sa wazamiye, kapura keli nogora ono, pilik segeya keli ni makngezegiragi kiriwei mizimo, meiya.
42 dizendo:
43 Logo Anotogi angela nak weik piyegi kanda kozang kelemiya.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Yisu kuneng yemane panu keli legi pi kozang panu waberek miza. Logo ulong pugubek iwibokko wali pilik panga ngabelakpekke wala.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Pi pilik waberek miza logo yangalek meiya logo panga ngezebokko waligeleyi neyauganakwiliyegi to kuna logo morok iwek koyilege, purik puwili watabi miziweki mizi piyengki ya kuneng panu kopong puwili iwek kola.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 Togo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa iwek kola yolura nangki? Yangalek meiya logo inuwayegi yang keleyiweki lewagi piyengko inuwa kawiye walibene keleya nelegi waberek mizizo, yeiya.
46 E disse:
47 Yisu ngoluk ngago kaiyageya wizigeya yombu kolokngagono wiriya. Yuras meleyau keya pongo ingenazikka neyau Yisu ngezebokko waligeleyiwiliyagabokko kazingmekki orozarikke wiriya. Togo pi Yisu songok kuliweki mereke wiriya.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Kapura Yisugu piyegi pelik meiya, Yuras, nugu ne yombanu paka ngalega kayimabek kazing songok kuli pumokko ne nelagiwiliyegi niza yaniweki mizi lewa purik ne iwaka. Tegi ni negi kewengke wezalikpek kewengkewiligimekke songok kuli wak, meiya.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Logo Yisugu waligeleyi pi kiling koyawili pakela logo pelikta miziweki mizi mamiza legi puwiligu pelik meiya, Yemizibek tonugu lang tonuguyengko yeli pei ma, meiya.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Mabuwekke puwiliyaga nakko yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubekyegi yawe mizibekki kerelik ngaigezuwagemek peto ula mela.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Kapura Yisugu pelik meiya, Pilik mizi wak. Yawe pilik mizi pura ngereke mizi nagani, wizamimo, meiya logo pugu yaka yombubokki kebira keya kerelikmektau kebangkela logo yombiyangai wazamiya.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Pulaga Yisugu Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya wagela Anotogi i walek yemanemakki ngai yoluwiligi ngaiwili pi miza wariweki wiriya puwiliyegi pelik yeiya, Ini mabektik ne yombanu ngowei wezalikpekyegi lang keya kilikkilikyeng kiling ne niza wari yawerenda.
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Ne ini kiling panga Yirusalem Anotogi i walek yemanemakke wok mabiyeng wiziya kapura pilikwekke inugu ne kebangkela ono, kapura weik pera inugu ne kebangkeliwekira, purik Anotogo inuwayegi Sadangko sawelibene piyegi ei meiya kopong keya Sadang kusabanurikke ngaibekki kozanda ini kiling wizinda kopong, ini weik pilik mizi, yeiya.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Puwiligu weik Yisu kebangkela logo pi miza orowei panga yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemanebekki imakki kuna. Logo Pita ngereke yorik Yisuyegi kalika koweige kiriwei kuna.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Pi yaka ngai yemane panubokki imakke kanda puwili imakke yerengke yezizik waliya koyilege Pitarau pulogo yezizikke mogosa puwili kiling mogosa wiziya.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Logo kolomandik yawe miziwiliyaga namelego pi yezizikke pulogo mogosa wizilege pakela logo pugu piyegi ngai yuke panu wizimowei pelik kaiya, Wameik panu, yombu poboktau Yisu kiling wiziyabek kani, kaiya.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Kapura Pitago ngaigu, A’a’. Yongokmele, ne pokyegi lusuwei, meiya.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 Songono nangezi wiziya logo yombu nakko Pitayegi pakela logo pelik kaiya, Nirau Yisugi yombanuwiliyaga nak kani. Pilik kai legi Pitago pelik kanga meiya to mela, Yombanubek, ne puwiliyaga nak ono, meiya.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Keya pulaga awa wamenak wiziya logo pulaga yombu nakkorau nawiliyegi ngago kozang pelik yeiya, Wameik panu, yombanuboktau Yisu kiling wiziyabek, purik ngago pugurago pi pongo ngabelak Kalili meibekkabek mizi.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Kapura Pitago pelik kanga meiya to mela, Yombanubek, nugu kozak kai puragirau nogo iwaka ono, meiya logo pi ngoluk ngago kaiyageya keya nguk namizi winak talekmek weik ngago kai.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Yemizibek yowezak meiya logo Pitayegi ngai yuke panu kelemiya logo mabuwekke Pita weik ulogo Yemizibokko piyegi ngago lang pelik kozak meiya pura, mabek kusage winak talekmek ngago kaiyagine ni were kang neyauganara neyegi lusuwei kaiyagi kani, meiyaragi kumula
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 logo pi kuneng yemane miza logo yenge yerengke welagela kanda ingi yemane panu kaiya.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 — ausente —
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 — ausente —
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Keya puwiligu ngago korowali nayendau piyegi meiya.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Wangane pura Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi wata kolak kelibene miziwiligi ngaiwili keya yombu Mosegi loyengki waligeleyiwili menalege wawere ula logo Yisu miza orowei ngezewiliyaga ngagozakyengki kerewiyiwiliyegi kuna.
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 Yeke ige kanda puwiligu Yisuyegi pelik meiya, Nugu ni Kilisibek, Mesiyabek Anotogo yawe pigi teni yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabok ma yeik purik teniyegi kozak kai. Pilik kisi legi pugu pelik kanga yeiya to mela, Tamizeige nogo iniyegi kozak yei purik inugu neyegi ngizi kumulagi ono.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Keya tamizeige nogo iniyegi nara nguk yei puwekkerik inugu neyegi kanga kisa yo melagi ono.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Kapura mabek teng peraga kang purik ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke paka ngalegi yongorik Anoto watabi mabiyengki kozandagi mangobekki ngaigezuwage mogosa yolugi logo pi kiling ngaiweki, yeiya.
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Pugu pelik yeiya logo puwili mabuwili piyegi pelik meiya, Togo ni Anotogi Marekpek? Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Ini makngezego ne pok kisi yagenda keya inugu ngago kisi pura wameik.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Pugu pelik yeiya logo puwiligu pelik kisa, Teni makngezego kili ngezebekki panurago kairikki yaka kerewiya, legi teni ngereke ngago talikta kerewiyiweki?
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.