Lucas 20

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wok nakke Yisugu yongkambanuwili Anotogi i walek yemanemakke waligeleyi keya ngago wazono kazing Anotogo puwili yaliya wazayagimekki langai pura kozak yeiyageya tawizeige pura Yudawiligi yemanewili kiling yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili Yisuyegi wiriya
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 logo puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Nugu teniyegi kozak yei, Ni yeik talikta kilimbokko yawe pera mizi? Keya takko ni yawe pera miziweki pangkara nana?
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 Pilik kisi legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Mena, nerau inuwayegi ngago naragi nguk yei pei,
3 Jesus respondeu:
4 Yowan kaimelabek kayima logo yongkambanuwili kaimela puwekke yawe kaimela pura Anotogi yawera ma yombu ngabelakpekkewiliyaga nakki yawera miza purikki inugu neyegi kozak nei, yeiya.
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Togo puwili ngezewili pulogo pelik kozak keli yongomo miza, Teni talik meiyagi? Tamizeige tonugu pelik mei, Anotogira, mei purik mabura pugu pelik nguk yeiyagi, Inuwa watabi Yowangu kai piyengki ngizi kumula onora nangki?
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 Kapura tamizeige tonugu yombu ngabelakpekkewiliyaga nakkira, mei purik mabura yongkambanu wawere ula pewiligu teni kingyengko yelagi, purik puwili Yowan Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaiyageya wiziyabektikki ngizi kumuliwili kopong, meiya.
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Tegi puwili yongkambanuwiliyegi kazi miza kopong puwiligu Yisuyegi pelik meiya to mela, Yawe Yowangira talaga kayimara miza purik teni lusuwei, meiya
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Pilik mabura, nogorau inuwayegi takko ne yawe pera miziweki pangkara nana miza purikki kozak yeiyagi ono, yeiya.
8 Jesus disse:
9 Yisugu ngago pura yeiya logo weik yongkambanu pulogo wawere ula puwiliyegi ngago saweliwei pera pelik kozak yeiya, Yombanu nak waing yawe nalei ngeriya logo pugu nawili yaweleige ngai koyibene wazaya logo puwiliyegi pelik yeiya, Yawe nogoleigi yawe mizageya koyimowei waberek ngai koyizo. Keya waing wilekyeng weik kuk puwekke purik mabura piyeng tiyizo logo waing keremizizo. Pilik yeiya logo yawe puleigi mangobek koweige nalege kambela logo pulogo kirisimasi kolokngagono wizagoma.
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Teng waing wilekyeng weik kuk wizigeya wilekyeng tiyagiwekkeraga pugu yombu ngagora orowei nak yaweleigi ngai wazayawiliyegi wezamela logo yaweleige waing wilek piyengka waing keremiza nayeng weiweki, kapura yaweleigi ngai wazayawiligu ngagora oroweibek kebangkela logo wizale ula logo yeik wezayongomela.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Tegi yaweleigi mangobokko ngereke ngagora orowei nak mazenda wezamela, kapura yaweleigi ngai wazayawiligu pi wizale uli keya ngago kaile meiya logo mabilik yeik wezayongomela.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Pulaga pugu mazenda ngagora orowei naktau wezamela, kapura yaweleigi ngai wazayawiligu poktau ngangang unatuba mana logo yenge yerendaga wilingke wezamela.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 Puwiligu pilik miza legi waing yaweleigi mangobokko pelik kaiya, Ne talik mizagi? Ne negi marek wamenak nogo keli panubek wezamelagi. Puwiligu piyegi purik kele ngago puguragi kerewiyagi langai, kaiya.
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 Pilik miza logo pi pilik wezamela kapura yaweleigi ngai wazayawiligu pigi marekpekyegi pakelawekke puwili nakko nakyegi pelik meiya yongomo miza, Pobok yaweleigi mangobekki marekpek kani. Pi kalike pigi mangobek ibeng puwekke pi yawe pelei weiyagibek. Tegi teni pi ula logo mango ibeng purik waing yawelei teni makngezegiweki mena, kela.
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 Togo puwiligu pi kebangkela logo panga waing yaweleige yomizora wezamela logo pi ula logo ibeng.
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 Yaweleigi mangobokko kanda yaweleigi ngai pugu wazaya puwili neneng ngela logo waing yawe pugulei ngereke ngai nawiliyegi yanagi, yeiya. Yombanu Yudawiligi ngaiwiligu peragi kerewiya logo pelik kisa, Igali, pilikta miza nagani, kisa.
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Yisugu pilik kisirikki kerewiya logo puwiliyegi ngai yuke panu keleya logo pugu pelik yeiya, Ini pilikta lewagelagirikki kiyebuk. Mabura, Anotogi Kapiya Walektikku pelik kai, pura talik kai,
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 Keya king yaka panu puragirik, Yombanu king puragi ngalege wala puwili narik narik ngela melagi. Keya tamizeige king purago yombanu nakki ngalege kawiye wala purik, king purago pi neneng ngela logo kozobek kelik keremizagi kani, yeiya.
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Yisugu pilik yeiya logo yombu Mosegi loyengki waligeleyiwili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili Yisugu ngago waing yaweleigi mangobekyegi langai kai puragi kerewiya puwekke Yisugu puwiliyegi langai kozak kairikki puwiligu pakela logo mabuwekke puwiligu Yisu kebangkeliweki miza kapura puwili watabi yongkambanuwiligu mizagi piyengki kazi.
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Pulaga puwili wok Yisu ngezebek kuyangka kebangkelagibekki yuke koya. Keya puwiligu yombanu ngaigu kerewiyagi keliwili miza koyimowei Yisuyegi liwik pakelageya koyagi nawili wezayela. Yombu liwik pakeliwiligu Yisu ngago kaile nayeng kai purik mabura kebangkela logo puwiligu pi panga Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebekyegi miza managi miza.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Yombu Yisuyegi liwik pakeliweki wiriya puwili kanda Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek, nugu kaiyeng keya waligeleyiyeng wameik ngizi panuyeng purik tonuwa iwaka. Keya ni yewizek mizi onobek, ni yongkambanuwili mabuwiliyegi kazing Anotogi ngizi panumekki waligeleyibek purik tonuwa iwaka.
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 Kapura nugu tonuwa nayendau iwakaweki mena tonuwayegi poburikki kozak yei, Lo tonugurago talik kai, teni king takisyeng Romwiligi King Ngaibek Sisa meibekyegi managi kai ma managi ono kai, pilik nguk meiya.
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Kapura Yisu puwiligu ikuyogorik mizi puragi pakela logo puwiliyegi pelik yeiya, King keke nalik neyegi orowei koli logo pakeliweki yeiya.
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 Puwiligu piyegi nalik orowei kanda logo Yisugu pelik nguk yeiya, Wiregawere king pelikke pera takkara keya yeik takkara wizine pakeli, yeiya. Legi puwiligu pelik meiya to mela, Romwiligi King Ngaibek Sisagiyau, meiya,
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 legi Yisugu pelik yeiya, Mena, watabi King Ngaibekkiyeng purik King Ngaibekyegi manizo, keya watabi Anotogiyeng purik Anotoyegi manizo, yeiya.
25 Então Jesus disse:
26 Togo pulogo yongkambanuwiligi wirege yombu Yisuyegi liwik pakeliwiligu piyaga ngago lang songono nariktau weiyagi langai ono. Tegi puwili ngagoluk koya keya ngago pugu kaiya yo meliyengki lebuk mizara koya.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Togo pulaga yombanu Sadusiwili meiwiliyaga nawili Yisuyegi ikuyogorik kelemi wiriya. Sadusiwili yombanu pelik kisiwili, Yombanu nak ibeng purik kung pugubektau ibeng logo pi ngereke yangalektagi ono, kisiwili.
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 Puwiligu Yisuyegi pelik nguk meiya, Kiriwagabek, Mosego lo tenigi lende miza nara pelik, Tamizeige yombanu nak yongok weiya logo mandik wazami ono wiziya yombubok ibeng purik yombubokki sakpek ngereke yongok komatemolo weiyagi logo piyaugu yombu yaka ibembokki yango keya marekngang nawili wazayiweki.
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 Yombu ingini melenazik keya nazikka neyauwili koya. Logo kalogolibek were yongok weiya logo mandik wazamiya ono wiziya pi ibeng.
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 Pulaga waleleige kalogolibekki kelengkebokko ngereke yongok komatemele weiya kapura piyaurau mandik wazamiya ono koya pi ibeng.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Keya pulaga pokki kelengkebokko komatemele ngereke weiya. Logo yombu melenazik keya nazikka neyau puwili mabuwili pilik miza kapura mandik wazaya ono koya ibeng.
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 Logo kalik panuge yongo komatemelerau ibeng.
32 Depois a mulher também morreu.
33 Mena, teni niyegi ngago peragi nguk neiweki, Tamizeige wok kalik panubekke yongkambanu ulogo ibeng puwili nugu kai pilik yangalekta wik yolugi mabura yongok komatemolo yombu melenazik keya nazikka neyau puwili mabuwili weiyamele legi tamizeige kalike ibengwili ngereke yangalekta puwekkerik yongok yaka pumolo takki yongokpumele mizagi, meiya.
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yongkambanuwili ngabelakka yolu pewekkerik yongkambu weiya yolu
34 Jesus respondeu:
35 kapura yongkambanu ibeng logo kalike Anotogo ibendaga yangalekta wazaya logo pugu wik wizagomagi kaiya pilik puwili puwekkeriktau weiyawili mizagi ono, ma panu keya mangogo kolomele yombu weiyagi nakyegi miza managi ono.
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 Purik puwili Anotogi angelawili kelikki kopong ngereke mawinda ibengki ono. Keya Anotogo puwili ibendaga yangalekta wazaya logo wik wizagomagira yani kopong puwili Anotogi yango keya marekngang ngiziwili mizagi.
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Keya Mosegorau teniyegi yombu ibengwili ngereke yangalek meiyagiragi kozak yeiya, Koka walaka wok nakke Mosego ibek solorik ngoririkki pakela kapura ibek solorik kemenak ngora ono. Logo Mosego Anotogo ibek solo ngori purikki yungka piyegi meiyaragi lende mizarik pelik, Ne Anoto Abalamgibek keya ne Anoto Isakkibek keya ne Anoto Yakopgibek, meiyara lende miza. Anotogo pilik kaiyawekkerik, Abalam keya pigi marekpek Isak keya Isakki marekpek Yakop ulogo ibengwiliyegi pi pilik kaiya kapura Anotogo puwili wik kai yagenda. Ulogo puwiligi korikyeng ibeng kele kapura wilek kang puwiligiyeng wik yolu.
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 Logo inuwayegirik puwili ibeng kapura Anotoyegirik puwili wik yolu, legi pi Anoto wik yoluwiligi ngaibek.
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 Yisugu pilik yeiya logo Mosegi loyengki waligeleyi nawiligu piyegi pelik meiya, Kiriwagabek, nugu puwiliyegi ngago yeiya to mela pura wazonora, meiya.
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Kapura pulaga puwili piyegi mawinda ngago nara nguk meiyagirikki weik kazi.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Pilik miza logo Yisugu puwiliyegi ngago nara pelik nguk yeiya, Yombanuwiligu Kilisibek Anotogi Mesiyabek koka King Ngai Tawitigi marekngangwiliyaga nak kisara nangki? Puwiligu ngago pilik kisirago Kilisibek yeik yombanubek kisi yagenda.
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 — ausente —
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 — ausente —
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 Tawitigu Kilisibekyegi Anoto Yemizibek meiya legi talik miza logo Kilisibek Tawitigi marekngangwiliyaga nak? Pilik mabura Kilisibek mabok yombanubek keya Anoto wizinda, yeiya.
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Yisugu puwiliyegi pilik yeiya logo yongkambanu wawere ulawili mabuwiligu kerewiya koyigeya pugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya,
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 Inuwa yombu Mosegi loyengki waligeleyiwili kelik nagani, puwiliyegi kani waberek panu. Purik puwili kagorik wazonoyeng keya melewangka yokolongyeng wakiya logo wei miziweki keliwili, logo yongkambanuwiligu puwili yemanewili mizibene. Keya puwili pundikke yongkambanu mamokki wirege puwiliyegi pelik yeiweki miziwili, Wangane Ngaibek, miziwili. Keya puwili i walek songonoyengke paka orozarikke yongkambanuwiligi wirege yongkambanuwiligu pakelibene mogosiweki keliwili. Keya puwili ngeragi yemane miza ni piyengke tung yeikyeng kilingwiligu mogosi piyengke mogosiweki keliwili.
46 — Cuidado com os
47 Puwili yongok komatewiligi iyengki kanda purik puwili yongok komatewili purikki iwaka koyimowei ngaigu king i walekmakkiyeng weiweki yeiya logo kalike ngereke ngezewiligi liwik wawiyiwili. Keya waleleige purik puwiligu kaile ngezewiligiyeng momane meibene Anotoyegi waberek miziyeng yokolong panu meiwili. Togo kalike Anotogo yongkambanuwili kaile puwiligiyengki wiyeke ngagozak keleyi puwekke puwili ngangang weiyagi, kapura yombanu loyengki waligeleyi puwiligu kaile panu mizi piyengki wiyeke ngangang yemane panu weiyagi. Logo Yisugu puwiliyegi ngago piyeng Anotogi i walek yemanemakke mogosa wizimowei kozak yeiya.
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.