Lucas 14

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Wok yawe mizi onobek Sabatpek mei nakke Yisu yombanu Palisiwili meiwiliyaga yemane nakki imakke pi kiling ngeragi niweki kambela. Kanda yeke ige mogosa. Yongkambanu nawilirau koyilege logo puwili Yisugu mizi piyengki mereke ngai koya.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Yisugu yombu ingkeya meleyeng wara nak mereke wizilege pakela.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Logo Yisugu yombu Mosegi loyengki waligeleyiwili keya Palisi mei pulogo puwiliyegi pelik nguk yeiya, Ma lo tonuguyengko wok yawe mizi onobekke yombanu yombiyangai wazamira miziweki kai ma yeik, yeiya.
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Kapura puwili mabuwili ngagoluk koya.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Pilik miza logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Inugu kumularik talik? Tamizeige inuwa puwili nakki marekpek ma liyeng pulumakau nakkimek wok yawe mizi onobekke yenge kawik kai kolirikke kiliya puwekkerik nugu kumulagirik wokpok wok teni yawe mizi onobek mena miza logo mabilik wizi pani mizagi ma ni nguk namizi ulumiyagi ma talik, yeiya.
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Kapura puwiligurau ngago puragi kanga nara kisa yo mela ono.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Yisu yongkambanu ingenaze nawili tung yeikyeng kilingwiligu mogosiyengke mogosiweki were kandikki pakelawekke pugu ngago saweliwei pera puwiliyegi pelik yeiya,
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 Kang naraga yombanu nakko ngeragi yongkambanu mele yanirage ngeragi miza niweki ini nakyegi ngago yei purik mabura ni tung yeikyeng kilingwiligu mogosi piyengke mogosiweki mizi nagani, purik yombanu yaka niyegi ngago neiyabokko yombu yeik yemane nara kiling nak tung purikke mogosagibek ngago meiya wizindagi langai legi.
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 Togo yombu yaka niyegi ngago neiyabokko kanda niyegi pelik neiyagi, Yek wizei, pek yeikta kilimbek mena pi tung yeikta kilimbokko mogosi purikke mogosi pani neiyagi. Pilik miziwekke purik ni kendek miza logo tung ngabelakka panurikke ni ngeragi nagi.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Togo pilik segeya ni yombu ingenaze nak puwekke purik mabura nak were tung yeikyeng kiling puwiligi purik weibene kelemi logo ni tung ngabelakka panurikke mogosi mangine. Togo yombu yaka niyegi ngago neiyabok pakeliraige ni pilik mizi mabura ngezebokko niyegi pelik kai penanging, Negi kewengkebek pelege tung yeikyeng kilingwiligu mogosi perikke mogosiweki mena koli, neiyagi. Pilik miza purago yongkambanu ingenaze puwiligu yeik nugura yemane sawiyagi, yeiya.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Yisugu ngago saweliwei pura yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Yombanu ngezebokko ngezebekki yeikta yongolok meibok Anotogo yeik pugura kulengke wiyagi, kapura yombanu yeik ngezebekkira kulengke wiyibok Anotogo yeik pugura yongolok meiyagi, yeiya.
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Pulaga Yisugu yombu yaka ngeragi yemane miza ni puragi mangobekyegi pelik meiya, Ni ngeragi yemane nara mizi purik mabura nigi kewengkewili ma nigi ingembuwili ma nigi yeligagangmekkawili ma yongkambanu watabiyengko kolokngagonowili ma yemanewiliyegi ngago yei nagani, purik kalike puwiligu ngeragi yemane miza ni puraga ni lewaweki ngago neiyagi legi, logo kazing pilikmekke ni watabi nugu miza piyengki wiyeke kangayeng nanagirik weik puwekke weiyagi.
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Pilik segeya ni yongkambanu watabiyengki yeikwili keya korik kang korowali puwili keya ingeyeng korowaliwili keya wire kusawiliyegi ngago yeimo.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Logo puwiligu ni kangayeng nanagi langai ono kapura Anotogo kele kalike wok nakke pugu yongkambanu wilek kang pangka pangkayeng kilingwili ibendaga yangalekta wazayi puwekke pugu nugu watabi miza piyengki wiyeke kanga nanagirik nanagi logo ni wilik mizagi, yeiya.
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Yombu pulogo mogosara nageyawiliyaga nakko ngago puragi kerewiya logo Yisuyegi pelik meiya, Okuwi, teni yongkambanu Anotogi yeligagangmekki pugu ngai yolu purage mogosa logo ngeragi puguyeng nagi puwili wilikwilik yemane mizagi, kani, meiya.
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Yisugu piyegi ngago saweliwei perago kanga meiya to mela, Wok nakke yombanu nakko ngeragi miza ni nara miza logo yongkambanu kolokngagono niweki ngago yeiya.
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Logo watabi mabiyeng ngayek miza logo pugu yombu piyegi yawe mizibek yongkambanu ulogo ngago yeiyawiliyegi lewaweki ngago yei wezamela logo watabi mabiyeng weik ngayek miza logo pangka pangka mena koli yeimo, meiya.
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Yawe mizibek pilik miza kapura puwili mabuwili nak nak kangki ono kisa, yeiya.
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Keya ngereke nakko pelik meiya, Ne yaka liyeng pulumakau yawe mizagi meleyau weiya logo ne puwili yamizi kangweki mizi logo ne kangki langai ono, meiya.
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Keya ngereke nakko pelik meiya, Ne mabek ngolukku yongok weiya logo piliktikki wiyeke ne pangka pangka namizi legi kangki langai ono, meiya.
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Togo yombu yawe mizibek kandorik ngai pugubekyegi piyeng mabiyeng kozak meiya logo imakki mangobek sisik miza logo pigi marek yawe mizibekyegi pelik meiya, Nguk namizi pongo yereng perage kazing yemane keya songono piyengke kanda yongkambanu watabiyengki yeik puwili keya korik kang korowali puwili keya wire kusa puwili keya ingeyeng korowali puwili ngago yeiya logo iza orowei i nogomakke yabekkimo, meiya.
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 Yawe mizibek pilik miza logo waleleige pugu ngaibekyegi pelik meiya, Peba, ne nugu yaka kai pura pilik miza kapura tung nayeng ngoluk yolu, meiya.
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Pilik kai legi ngaibokko marek yawe mizibekyegi pelik meiya, Ni yerengke welagela pongo kazing yemaneyeng keya kazing songono yawege yongomo mizi piyengke kanda yongkambanu puwili iza orowei ige pelege yabekkibene kozang yeiya logo iza orowei koli logo i nogomak wilak sibene.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 Nogo wameik kai, Yongkambanu ulogo nogo ngago yeiya puwiliyaga nakkorau ngeragi pewiligi miza peyengka kolok ulagi ono, meiya. Yisugu puwiliyegi ngago pera waligeleya logo weik yeik.
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Yisu kang wizigeya yongkambanu kolokngagono menalege wawere ula logo piyegi kiriwei kang. Togo pi weik puwiliyegi kowita yo mela logo pelik yeiya,
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 Tamizeige nak neyegi keli logo neyegi kiriwei mizagi kai mabura panu keya mango keya yongokpu iyakong keya si keya sakwili keya ngezebekki korikwekka keli pura neyegi keli puraga songonoweki. Kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi kiriweiwiliyaga nak mizagi ono.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Keya yombanu neyegi kiriwei mizagi kelibok negi wiyeke ne makngezego Anotogo kelirarikki wiyeke yengeleileige nganganda wagela logo ibeng sa pilik nganganda wageli mabura wilik kagowinda kiling wageliweki. Kapura tamizeige pi pilik mizi ono purik mabura pok yombanu neyegi kiriweiwiliyaga nak mizagi ono, yeiya.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Keya yongkambanuwili purikku kai pura iwaka sibene Yisugu puwiliyegi ngago saweliwei nara pelik yeiya, Tamizeige inuwa puwiliyaga nak kapa i namak ngizagi purik ni were mogosa logo king imak ngizagiyeng talik talikki mizagi, ma king nigi imak kemenak ngizagiyeng pangka ma pangka ono ma talik, mizagi.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 Tamizeige ni pilik miza ono wizigeya yenge ngabelakke simembek keremiza logo pulaga kingyeng yeik mabura ngalege i ngizimaktau ngizagi ono. Togo yombanuwili imakko pilik miza purikki pakela logo purik niyegi songomei keya pelik kisagi,
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 Yombu pebok i pemak ngiziweki mizabek kapura pi imakki walerik wiyabek, kisagi. Kazing pilikmekke tamizeige ni neyegi kiriwei mizagi keli purik were yawe neyegi kemenak kiriwei mizagira talikta miza purikki waberek kumula logo mizimo, yeiya.
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Keya Yisugu puwiliyegi ngago saweliwei nararau pelik kozak yeiya, Tamizeige yombu ngai yemizi nak yombu pigi ngai keliwili sangkelarik tausen meleyau tikindawili logo piyegi ngai mizi yemizi nak yombu pigi ngai keliwili sangkelarik tausen yombunak tikindawili miza logo ngai keliweki kangkine purik tausen meleyau puwiligi ngaibek were mogosa logo keriyagi tamizeige ngai lewamekki kozanda puwiliyaga lewegegi ma kawiye walagi ma talik wiriyagi miza purikki.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Tamizeige pi teni pangka ono purikki waberek keriya purik mabura ngai mizimek ngoluk panga koweige yawereiga piyegi ibek oroweiwili wezayela logo ngaira talik yeik sawiyagi miziweki.
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Kazing pilikmekke ini were kumula logo neyegi kiriwei miziweki mizi. Tegi tamizeige iniyaga nak watabi puguyeng mabiyeng keya korik kang puguyeng keya pigi ingembuwilirau wezayela logo neyegi kiriwei ono mabura pok yombanu neyegi kiriweiwiliyaga nak mizagi ono.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 Wizandik wazono panurikku logo ngeragiyeng kolok kelibene wiyirik kapura tamizeige pigi kolok keli pura yeik puwekkerik kazing ngereke kolok kelibene keremizagi namektau ono, yawe pugura weik yeik.
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Logo wizang piliktik weik kailerikku logo wezamelagirikku. Kazing pilikmekke ini neyegi kiriweiwekke kiyebuk sende logo wiyi purik yawe inugu neyegi mizagira weik yeik.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.