Lucas 12
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Pilik mizageya koyarik yongkambanu kolokngagono puwili kiling menalege wawere ulageya koyawili tektek tiya wizigeya kang tamekke yaung tiyagi miza logo nakko nak ingeyengko momane mei kang keya mizi. Pewekke Yisugu puwiliyegi ngago yana kapura were pugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi ngago nara pelik yeiya, Yombanu Palisiwili meiwiligi ngeragi Yis meirikki yaweragi kani ini ngai waberek panu koyi kunizo. Palisiwili yombanu kiligang neyau lewawili kani, purik puwili Anotogi loyeng kazing kokowa lewengke langai iwaka kopong puwiligu ngaigu pelik kisi, Teni Anotoyegi yawe miziweki, kisi kapura kazing puwiligu miziyeng kaile kani, waberek panu. Kazing puwiligu mizi pumok ngeragi yisrik kelik. Purik perek keremiziwekkerik yis songono narik palewarik kiling ngelaming wiya puwekke purik perek yemane nazik lewagelagi logo mabilik kazing yombanu kiligang neyau lewawiligi pumok inigi tepekke songono wiriya logo kazing pumok inigi tepekke yemane lewagela sa nelegi waberek panu.
1 Visto que milhares de pessoas se aglomeraram, a ponto de se atropelarem umas às outras, Jesus começou a dizer, antes de tudo, aos seus discípulos:
2 Kapura puwiligu kazing kaile mizi piyeng liwik wiyagi langai ono. Purik kazing kaile puwiligu ngokmorokta wiya piyeng kalike kimeike walimizagiyeng keya kazing kaile puwiligu mizi wizigeya liwik yolu piyeng wangki kalike kimeike kawela wiyagiyeng kani.
2 Não há nada encoberto que não venha a ser revelado, nem oculto que não venha a ser conhecido.
3 Togo ngago inugu ini kekewekke kisi piyeng kalike yongkambanuwili mabuwili kimeike kerewiyagi kani. Keya ngago i inuguyengke yeke ige ngago ngezengezege kozak kela piyeng kalike yongkambanu mamokki wirege ngalizi kozak kisagi kani. Tegi inugu kisagi piyeng keya mizagi piyengki waberek panu.
3 Porque tudo o que vocês disseram às escuras será ouvido em plena luz; e o que disseram ao pé do ouvido no interior da casa será proclamado dos telhados.
4 Ini negi kewengkewili legi ne iniyegi pelik yeiweki, Yombanu korik yeikwek ula logo ibengki kapura wilek kambek keya kumbekki kaile nayendau kelemiyagi langai ono puwiliyegi ini kulili mizi nagani.
4 — Digo a vocês, meus amigos: não temam os que matam o corpo e, depois disso, nada mais podem fazer.
5 Nogo inugu keke kulili mizagibekyegi yeiweki, Anotoyegi purik pi korikwek ibeng wazamiya logo wilek kambek keya kumbek pongo yereng yezi kusagi onozik ngoriraga yomizora wezamelagi logo pokyegi kele ini kulili mizizo. Legi kerewiyi, pura wameik kani. Piyegi kulili miza logo kazing pangkamekke piyeng mizizo.
5 Eu, porém, vou mostrar a quem vocês devem temer: temam aquele que, depois de matar, tem poder para lançar no inferno. Sim, digo que a esse vocês devem temer.
6 Yombanuwili winak songono winak Kemengiwili kelikwili melenazik king korok neyaugi ngane wei logo Anotoyegi wata kolak kelibene miziweki purik ini iwaka. Winakwili yeik songonowili kapura Anotogorau winak songono puwiliyaga namekyegi keremareke ono kani.
6 — Não se vendem cinco pardais por duas moedinhas? Entretanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Keya iniyegirau Anotogo keremareke ono. Kerewiyi. Kebi inuguyengka kebi nganelek piyeng mabiyeng pugu sangkela. Purikku walimizi purik yombanu wamenak winak kolokngagono puwiliyaga ngalege mizi yagenda. Tegi Anotogo iniyegi ngai wizinda legi kazi mizi nagani.
7 Até os cabelos da cabeça de vocês estão todos contados. Não temam! Vocês valem bem mais do que muitos pardais.
8 Ini yeik kerewiya koyi. Yongkambanu mamokki wirege yeik nogora kawela wiyi mologabok kalike ne yombanu paka ngalega kayimabek Anotogi angelawiligi wirege pilik kawela wiya pumologabokki yeikta nogo kawela wiyagi.
8 — Digo mais a vocês: todo aquele que me confessar diante dos outros, também o Filho do Homem o confessará diante dos anjos de Deus;
9 Kapura tamizeige yombanu nak yongkambanuwiligi wirege neyegi kezanga nani purik mabura kalike ne Anotogi angelawiligi wirege piyegirau kezanga managi.
9 mas o que me negar diante das pessoas será negado diante dos anjos de Deus.
10 Yombanu nakko ne yombanu paka ngalega kayimabekyegi langai ngago kaile nara kaiya purik Anotogo pura tumulagi kapura nakko Anotogi Kung Walekpekyegi langai ngago kaile kaiya purik Anotogo pura tumulagi ono.
10 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, para o que blasfemar contra o Espírito Santo, não haverá perdão.
11 Keya tamizeige neyegi kiriwei mizirikki wiyeke puwiligu ini kebangkela logo i walek songonoyengke ma yerengke ma kapman ngaiwiliyegi ngagozak keleyiweki iza orowei purik mabura ini were wilek ngelek kumuli nagani ma talik kaiya to melagi mizi nagani ma ngago talikyeng kisagi mizi nagani.
11 — Quando levarem vocês às sinagogas ou à presença de governadores e autoridades, não se preocupem quanto à maneira como irão responder, nem quanto às coisas que tiverem de falar.
12 Purik Anotogi Kung Walekpokko mabuwekke inugu kisagiyeng iniyegi kozak yei penanging kani, yeiya.
12 Porque o Espírito Santo lhes ensinará, naquela mesma hora, as coisas que vocês devem dizer.
13 Pulaga yombu pulogo wawere ulawiliyaga nakko Yisuyegi pelik meiya, Kiriwaga, nugu negi sibekyegi watabi tegi mangobokko wizami kambela piyeng sanga miza logo ne nogoyeng nane, mei, meiya.
13 Nesse ponto, um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, diga a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Kapura Yisugu pelik meiya to mela, Yombanubek, takko ne watabi pilik piyeng pangka pangka mizi ma watabi piyeng yaliyegi sanga miza yanagibek kai? Yawe pura nogora ono, meiya.
14 Mas Jesus lhe respondeu:
15 Tegi Yisugu mabuwiliyegi mazenda kozak yei keya pelik yeiya, Yombanu nak watabi kolokngagono pigi piyengko mizagewiyege yombiyangaigi ma ngizi wirere wiziyagi ono kani, pi yombu watabiyengko kolabek kele kapura. Tegi waberek ngai panu. Watabi kolokngagono weiyagi purikki keli nagani ma kazing nakki watabiyengki ngora kelimek mizi nagani.
15 Então lhes recomendou:
16 Togo puwili purikku kai pura ngizi iwaka sibene Yisugu ngago saweliwei pera pelik kozak yeiya, Wok nakke yombu watabiyengko kola nak wizagoma. Keya yawe puguleige ngeragi wazonoyeng kolokngagono.
16 E Jesus lhes contou ainda uma parábola, dizendo:
17 Piyengki pakela logo pi weik ngezebek pulogo kumuli, I songono nogomak wilak. Ne i keya watabi keya ngeragi nogoyeng ngezara wiyagi namaktau ono. Legi ne talik mizagi?
17 Então ele começou a pensar: “Que farei, pois não tenho onde armazenar a minha colheita?”
18 Logo pi ngezebokko ngezebekyegi pelik kaiyageya wiziya, Ne pelik mizagi. Ne i songono nogomak topela logo unatuba panu ngiziweki logo pulogo ne ngeragi nogoyeng keya watabi kolokngagono nogoyeng pulogo wiyiweki, kaiya.
18 Até que disse: “Já sei! Destruirei os meus celeiros, construirei outros maiores e aí armazenarei todo o meu produto e todos os meus bens.
19 Togo pi pilik miza logo waleleige wilek kang pugubekke pelik miza, Ne kangka yemane, purik ne ngeragi kolokngagono wazono nagiyeng keya watabi wazono kirisimasi kolokngagonoyengke wiziyagiyeng kiling mena, ne weik kumaniweki logo ngeragi ni keya kai ni keya wilek kang nogobek wilikwilikmokko kolaweki, pilik kumula.
19 Então direi à minha alma: ‘Você tem em depósito muitos bens para muitos anos; descanse, coma, beba e aproveite a vida.’”
20 Kapura Anotogo piyegi pelik meiya, Ni kangka yeikpek kani. Mabek wokpekke kusage ni ibengki logo nogo wilek kang nugubek weiyagi kani. Togo takko watabi nugu wawiya piyeng weiyagi? Nugu piyeng ni kiling orowei kangki ono. Anotogo piyegi pilik meiya.
20 Mas Deus lhe disse: “Louco! Esta noite lhe pedirão a sua alma; e o que você tem preparado, para quem será?”
21 Togo nogo iniyegi pera yei, Kazing mabilikmekke yombanu watabiyeng kolokngagono ngezewiligi wawiyi kambeliwili watabi korikwekki kekeyeng kilingwili kapura Anotogi wireyaugerik, puwili watabi kumbekkiyengki yeikwili kani, yeiya.
21 — Assim é o que ajunta tesouros para si mesmo, mas não é rico para com Deus.
22 Pulaga Yisugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Piliktikki wiyeke nogo iniyegi pelik yei, Ngeragi ini wik yoluweki nagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani ma kagorik korikwekke wakiyagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani.
22 A seguir, Jesus se dirigiu aos seus discípulos, dizendo:
23 Purik wilek kang inuguyeng pangka yolu pura ngeragi keremungke nagi puraga ngalege panura kani, keya korikwek kagorik wik wakiyi piyengka ngalege panu kani. Tegi ngeragi inugu nagi piyengki weli keya kagorik inugu wakiyagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani.
23 Porque a vida é mais do que o alimento, e o corpo, mais do que as roupas.
24 Winakwiligu yolu puragi pakeli. Winakwili yawe ngeriyi onowili, ma ngeragi wawiya logo i namakke ngeragiyeng kalike niweki wiyi onowili kani, kapura Anotogo puwili ngeragi yani kani. Winak songonowiliyegi wiyeke Anotogo ngairik yemane kapura pugu iniyegi ngairik yemane panu.
24 Observem os corvos, que não semeiam, não colhem, não têm despensa nem celeiros; contudo, Deus os sustenta. Vocês valem muito mais do que as aves!
25 Watabi pilik piyengki wilek ngelek kumuli pumokko ini puwiliyaga nakki ngabelak pobokko wik yolugi pura yokolong panu kelemiyagi ma yeik? A’a’, yeik.
25 Quem de vocês, por mais que se preocupe, pode acrescentar um côvado ao curso da sua vida?
26 Mena wilek ngelek kumuli pumokko wik yolugi pura yokolong panu kelemiweki sawelagi langai ono legi ini watabi nayengkirau wilek ngelek kumula meli nagani, yeik Anotoyegi wilekyeng ngalege wiyi.
26 Portanto, se não podem fazer nada quanto às coisas mínimas, por que se preocupam com as outras?
27 Keya purukpuruk Kailiyawamerekke kumuli. Pumorok yawe mizi onomerek ma ngezemerekki wakiyagiyeng keremizi onomerek, kapura kerewiyi, Anotogo Kailiyawa purukpurukmerek palumu panu wakiyagiyeng mani. Koka walaka King Ngaibek Solomon meiyabek watabi keremungkeyeng kilimbek watabi palumu panu puguyeng wakiya kapura purukpuruk peyengko Solomongu watabi wakiya piyengki ngaira ula.
27 Observem como crescem os lírios: eles não trabalham, nem fiam. Eu, porém, afirmo a vocês que nem Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como qualquer deles.
28 Anoto kailiyawa songono mabek wokpekke yolu keya wangkopekke ngoliyagi piyengki pi ngai yolu mizi legi pugu iniyegi mabilik waberek ngai wiziyagi kani logo pugu pilik mizagi kapura inugu purikki ngizi kumuli inugura songono panu.
28 Ora, se Deus veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã é lançada no forno, muito mais fará por vocês, homens de pequena fé!
29 Togo kang mabiyeng korik inuguyengko weiyagi piyengki tiya mani nagani ma wilek ngelek kumula meli nagani.
29 Portanto, não fiquem perguntando o que irão comer ou beber e não fiquem preocupados com isso.
30 Yongkambanu ngabelakpekke Anotoyegi iwaka ono puwili kang mabiyeng watabi pilik piyengki wilek kang tiya maniwili. Anoto inigi Mangobek ini ngeragi keya kai wik yolugiyeng wei keya kagorik wakiyagiyeng weiyagi purik pugu iwaka mena wilek ngelek kumuli nagani.
30 Porque os gentios de todo o mundo é que procuram estas coisas; mas o Pai de vocês sabe que vocês precisam delas.
31 Kapura tamizeige ini Anotoyegi wilek kang tiya mani keya inugu pi iniyegi ngai wizeibene kelemi keya pigi kazing pangka mizi pumokki wilek kang tiya mani mizi puwekke purik mabura pugu ini watabi ngoluk wik yolugi piyeng mabiyeng yanagi kani.
31 Busquem, antes de tudo, o seu Reino, e estas coisas lhes serão acrescentadas.
32 Ini neyegi kiriweiwili keremungke ono kele kapura kazi mizi nagani, liyeng memengwiligu nguk namizi kazi mizi pilik ini mabilik kazi mizi nagani, purik kalike wok nakke Anoto inigi Mangobokko yongkambanu puguwiliyegi ngai puwekke keli pugurago inirau ngaiwili mizibene keleyagi.
32 — Não tenha medo, ó pequenino rebanho; porque o Pai de vocês se agradou em dar-lhes o seu Reino.
33 Inugu watabi inigi piyeng nawiligu weibene yani logo kingyeng weiya logo yongkambanu watabiyengki yeik puwili yanizo. Pilik mizi purago kanga inigi wazonoyeng paka ngalege yolugi logo paka ngalege kanga inigi wazonoyeng yeikki ono, purik yombanu ngoweiwili ngoweiweki yabelagi ono ma wata koru watabiyeng ni namokko korowali kelemiyagi ono.
33 Vendam os seus bens e deem esmola; façam para vocês mesmos bolsas que não desgastem, tesouro inesgotável nos céus, onde o ladrão não chega, nem a traça corrói,
34 Tegi inugu paka ngalege Anotoyaga kanga wazono weiyagi piyengki kumulizo, purik inugu kumuli piyeng wilek kang inuguyeng mabiyeng tiya mani piyeng, yeiya.
34 porque, onde estiver o tesouro de vocês, aí estará também o seu coração.
35 Pulaga Yisugu mawinda pelik yeiya, Ne lewarikki kani kagorik inuguyeng kozang waliyizo keya lang inuguyeng langiyageya koyizo logo wok mabiyeng kangkere mizageya koyizo, yeiya.
35 — Estejam preparados, com o corpo cingido e as lamparinas acesas.
36 Pilik yeiya logo ngago saweliwei pera kozak yeiya, Wok nakke yombu ngai yemane nak ngeragi yemane yongkambu weiweki miza niraga kambela logo piyegi yombu yawe miziwili i pugumakke kagorik wakiyi keya lang langiyi keya pi yorikka ngai yuke koyima. Yombu yemanebek kanda ngago yeiwekke pigi yawe miziwiligu nguk namizi kandik tiya mowiyagi. Yombu yawe miziwiligu puwiligi ngaibek yogirikki kangkere miza koyima pilik ini ne yogirikki mabilik kangkere miza koyizo.
36 Façam como os homens que esperam pelo seu senhor, ao voltar ele das festas de casamento; para que logo abram a porta, quando vier e bater.
37 Tamizeige yombu yawe miziwili ngoluk wirere keya kangkere mizara tagogei yombu ngai puwiligibek yo purik puwili wilikwilikmokko unatuba panu mizagi. Kerewiyi. Wameik panu, ngaibokko puwiliyegi wilik mizagi logo pugu kagorik yawe mizi puguyeng wakiya logo puwili mogosibene yeiyagi. Togo puwili piyegi yawe miziwili kele kapura pi ngezebokko puwili ngeragi miza niweki yanagi.
37 Bem-aventurados aqueles servos a quem o senhor, quando vier, encontrar vigilantes. Em verdade lhes digo que ele há de cingir-se, dar-lhes lugar à mesa e, aproximando-se, os servirá.
38 Tamizeige ngaibok kusa libuge weik lewa ma kusage winakmokko were ngago kaiwekke weik lewa logo tapakeleige yawe miziwili pilik wirere kangkere miza koyilege purik puwili wilikwilik yemane panu mizagi.
38 Quer ele venha à meia-noite ou de madrugada, bem-aventurados serão eles, se os encontrar vigilantes.
39 Keya pilik kumulizo. Tamizeige yombu i namakki mangobokko yombu ngoweiyagibek lewagi pura iwaka purik pugu ngoweiyagibek watabiyeng ngoweibene kelemiyagi ono.
39 Porém, considerem isto: se o pai de família soubesse a que hora viria o ladrão, não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
40 Pilik tegi inirau kazing pilikmekke wirere kangkere miza koyizo. Purik ne yombanu paka ngalega kayimabek lewagi ono miza purage ngereke lewagibek kani, legi ini kangkere miza koyizo, yeiya.
40 Estejam também vocês preparados, porque o Filho do Homem virá à hora em que vocês menos esperam.
41 Yisugu pilik yeiya logo pulaga Pitago Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, ni ngago saweliwei kozak kai pura tonuwayegi keke kozak kaira ma ni yongkambanu mabuwiliyegirau kozak kai yagenda, meiya.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, esta parábola é só para nós ou também para todos?
42 Logo Yemizibokko pelik meiya to mela, Ei, nogo kozak kai perik ni keya yongkambanu yawe nogora pangka iwaka keya mizi wilibek puwiliyegi langai kozak kai yagenda. Yombu yawe mizi pangka panu kazing pangkamek keya iwakamekke mizi logo ngai yemanebokko nawiliyegi ngai wazamiyabek kelik miziweki.
42 O Senhor respondeu:
43 Pilik miza logo ngai yemanebek kangki.
43 Bem-aventurado aquele servo a quem seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
44 Purik ngai yemanebokko pelik meiyagi, Ni yawe wazono mizibek, ni ngoluk yombu negi yawe mizi nawiliyegi ngai keya weik watabi negi piyeng mabiyengkirau waberek ngai wizeimo, meiyagi.
44 Em verdade lhes digo que lhe confiará todos os seus bens.
45 Kapura tamizeige ngai wazamiyabokko pelik kumuli, Ngai yemane nogobek nguk namizi lewagelagi ono mena, miza logo pi weik yongkambanu yawe miziwili yeli keya keleyi keya ngeragi kolokngagono ni keya kai nameli keya miza mela purik
45 Mas o que acontecerá se aquele servo disser consigo mesmo: “Meu senhor demora para vir”, e começar a espancar os empregados e as empregadas, a comer, a beber e a embriagar-se?
46 kalike ngai yemanebek wok nakke lewagi purik wok ngai wazamiyabek piyegi yuke ono, ma pi lewagi ono, mizabokko ngai yemanebek weik lewa logo pugu ngai wazamiyabekki kazing kaile mizimekki pakela logo piyegi ngangang yemane kelemiya logo pugu pi pongo lemengke yongkambanu Anotogi ngago puragi kerewiya logo kiriwei mizi ono puwili kiling pulogo wazamiyagi, yeiya.
46 Virá o senhor daquele servo, em dia em que não o espera e em hora que não sabe, e irá aplicar-lhe um castigo severo, condenando-o com os infiéis.
47 Yisugu ngago saweliwei pura yeiya logo purikku kai pura pelik yeiya, Yombanu ngaibekyegi yawe mizi nak ngai pugubokko yawe miziweki meiya piyeng iwaka kapura pi yawe pura miza ono keya ngai pugubokko keli piyeng miza onobok, ngai pugubokko wizale yemane panu ulagi.
47 — Aquele servo que conheceu a vontade de seu senhor e não se aprontou, nem fez segundo a sua vontade, será punido com muitos açoites.
48 Kapura yombanu yawe mizi nak ngai pugubokko kaira iwaka onobok, kazing pugu kaile miziyengki wiyeke ngangang mizagi kapura ngai pugubokko wizale songono ulagi, yeiya. Togo tamizeige Anotogo ni yawe yemane nara ngaiweki nana purik mabura Anotogi kelirik ni yawe puraga yawe kozang panu miziweki keli. Keya yombanuwiligu nakyegi mawiyarekka pangkabek mizibok yombanuwiligu pi mawiyarekka kazing pangkamekke mizi kunibene yuke koyagi, yeiya.
48 Aquele, porém, que não soube a vontade do seu senhor e fez coisas dignas de reprovação levará poucos açoites. Mas àquele a quem muito foi dado, muito lhe será exigido; e àquele a quem muito se confia, muito mais lhe pedirão.
49 Pulaga Yisugu mawinda pelik kai, Ne kayima purik pelege ngabelakpekke yezizik waliyiweki keya ulogo langiya kesak nogo keli.
49 — Eu vim para lançar fogo sobre a terra, e bem que eu gostaria que já estivesse aceso.
50 Kapura ne were ngangang mizagiraga kiliya kuna logo, keya wilek nogobek kuneng panu wiziya weik nogo yaka kai pura miza logo puwekke yeikkine, yeiya. Togo purikku kai pura Yisu nganganda wagela logo ibengki puragi kai yagenda.
50 Mas existe um batismo pelo qual tenho de passar, e como me angustio até que o mesmo se cumpra!
51 Inuwago kumularik ne ngabelakpekke kazing yombiyangai yongomo mizagimek keremiziweki kayima nobiyeng? Pilik ono kani. Ne pelege yawe yongkambanuwili ngai neyauge sanga mizagi pura miziweki kayima, purik nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi keya nawili ngago nogoragi ngizi panu kumulagi ono legi.
51 Vocês pensam que vim para dar paz à terra? Eu afirmo a vocês que não; pelo contrário, vim para trazer divisão.
52 Mabek pewekka purik neyegi weraga yombu nak ibuwili sanga miza logo neyauganak neyegi ngizi panu kumulagi keya neyau neyegi ngizi panu kumulagi ono. Ma pilik sanga miza logo neyau neyegi ngizi panu kumulagi keya neyauganak neyegi ngizi panu kumulagi ono.
52 Porque, daqui em diante, estarão cinco divididos numa casa: três contra dois e dois contra três.
53 Puwili pelik sanga mizagi, mango koyambekyegi ngai mizagi, keya panu kolomeleyegi ngai mizagi, keya panu koyambekki yongokpumeleyegi ngai mizagi kani. Ne pilik miziweki kayima, yeiya.
53 Estarão divididos: pai contra filho, filho contra pai; mãe contra filha, filha contra mãe; sogra contra nora e nora contra sogra.
54 Keya pugu yeke langak peyendau yongkambanuwiliyegi pelik yeiya, Inugu kozainung kusabanurik yokmek ngokmorokta wiyi purikki pakeli purik inugu nguk namizi pelik kisi, Koboyau lewa mena, kisi logo weik kobo kuli.
54 Jesus disse ainda às multidões:
55 Keya ini kusarikke kilili mizi keya pelewewili ngaiwak yemane panu wiya yolu purik inugu pelik kisi, Wangkopek yokmek ngai panugi kisi, logo yokmek weik ngai panugi.
55 E, quando notam que sopra o vento sul, dizem que fará calor, e assim acontece.
56 Ini yombanu kiligang neyau lewawili, purik ini ngabelakpekki pakeli piyengki iwaka keya ngilumbekki pakeli piyengki iwaka kapura inugu kisirik watabi mabek pewekke neyegi langai mizi logo pakeli piyengki iwaka ono kisi legi. Inugu pilik kisira nangki?
56 Hipócritas! Vocês sabem interpretar a aparência da terra e do céu, mas não sabem discernir esta época?
57 Keya inuwa ngezego kazing pangka piyengki miziweki waberek kozak keli onora nangki?
57 — E por que não julgam também por vocês mesmos o que é justo?
58 Nguk namizi kazing inugu kaile miziyeng waberek mizi, ini ngagozak keleyagibek lewa nera. Keya pi lewa logo ini panga kazingke yombu ini ngagozak keleyagibok kiling kunimowei puwekke purik mabura pi kiling inugu kaile miza piyeng kozak kela logo yeik sa wiyizo purik pugu ini ngagozakta kebangkelagibekyegi iza orowei kuna nelegi, keya pugu wagelawiliyegi iza yana logo puwiligu i wigirimakke wigira wazaya nelegi.
58 Quando você for com o seu adversário ao magistrado, faça o possível para chegar a um acordo com ele enquanto vocês estão a caminho, para não acontecer que ele arraste você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça e o oficial de justiça ponha você na prisão.
59 Kerewiyi. Pilik miza puwekke purik ini i wigiri pumakka welagela yeragiyagi ono wiziya wiziya inugu ini ngagozak keleyagibekyegi watabi kaile inugu mizi kayima piyengki kangayeng mabiyeng mana purik mabura kele, yeiya.
59 Digo-lhe que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.