João 9
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Yisu kiling pugu waligeleyiwili tagoneige pura yombanu panugu wazamiyarik wireyau mabilik kusa wizigeya wazamiya nak wizilege pakela.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Logo Yisugu waligeleyiwiligu piyegi pelik nguk meiya, Kiriwagabek, yombanubek wire kusayau kiling wazamiya pura nangki? Kaile mangogiyeng ma panugiyeng ma ngezebekkiyengki wiyeke pek pilik miza, meiya.
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Legi Yisugu pelik kanga yeiya, Yombanubek pilik wazamiya purik pugu kaile miza ma panu keya mangogo kaile mizarikki wiyeke ono kapura segeya Anoto piyegi yawe nara kelemiya logo yombanuwiligu keriya logo Anotogi yeikta yongolok meiweki.
3 Jesus respondeu:
4 Yombanu nak kabelaktik ngoluk wilangka puwekkerik pangka yawe mizi penangai kapura weik kusa puwekkerik pi mawinda yawe mizagi ono, logo teniyegiriktau mabilik kani. Teni ngoluk wilangka yolu mabuwekke teni ne wezanelabokki yawera miziweki kani. Wok ne nela logo ibeng wizigeya mawinda yawe mizagi onobek weik mereke.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Keya ngabelakpekke pelege ne yolu perik ne wilangka wezarik yombanuwiligi yayengke langaibek kani, yeiya.
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Yisu pilik kaiya logo pulaga ngabelakka sibilak ngiza logo sibilaktik kiling ngabelakpek lomok keremiza wizigeya yaka wireyau kusabokki wireyauge pukmela.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Logo pugu wireyau kusabekyegi pelik meiya, Panga kaigesirikke kai yeikta Silom meibokka kaigesi mangine, kambele, meiya. Yeik yaka Silom mei pura ngago yeik tonuguragarik, kang wezamela, mei yagenda. Yisu pilik kaiwekke yombanubek kanda wiregawerera kaigesa logo weik wireyau ngaiwila wizigeya panga ige kambela.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Logo yongkambanu pigi ngezege yoluwili keya pi watabiyengki nguk kaiyageya wizilege keriyawiligu pelik kisi, Pek yombanu kazing lewengke kerelemekke mogosa logo kingyengki nguk kaiyageya mizibok ma nak, kisi.
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Legi yombu nawiligu mabok yeiya. Nawiligu pi ono kapura pi kelik yeiya. Kapura yombanubek ngezebokko kimeike ne mabok yeiya.
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Logo puwiligu pelik nguk meiya, Talik miza logo wire nuguyau ngaiwila, meiya.
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Legi pugu pelik kanga yeiya, Yombanu puwiligu Yisu meibokko lomok narik keremiza logo wire nogoyauge pukmela. Logo pugu ne panga kaigesirikke kai yeikta Silom meibokka wiregawerera kaigesiweki kai legi ne kuna. Ne wiregawerera kaigesa logo wire nogoyau weik ngaiwila, yeiya.
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Logo puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Yombanu yaka wire nuguyau ngaiwila wazamiyabok talege, meiya. Logo pugu ne lusuwei, yeiya.
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Pulaga weik puwiligu yombanu ulogo wireyau kusa wizagomabok miza orowei panga Palisiwiliyegi kuna.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Purik wok Yisugu yaka lomoktik keremiza logo yombanubekki wireyauge pukmela logo wireyau ngaiwilabok, wok Yudawiligi yawe mizi onobekke, logo purikki Palisiwili kiyebuk.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Tegi Palisiwiligu piyegi talik nalik miza logo pi wireyau ngaiwila miza purikkirau meiya. Logo pugu pelik kanga yeiya, Pugu lomoktik wire nogoyauge pukmela logo ne wire nogoyau kaigesa logo wire nogoyau weik ngaiwila, yeiya.
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Pulaga Palisi nawiligu pelik kisa, Yombanu pera mizabok Anotoyagabek ono, purik pi Yudawiligi lo wok yawe mizi onobekke yawe mizi nagani kai pura ngela legi, kisa. Keya nawiligu pelik kisa, Logo inugu pi kaile mizibek mei, kapura tamizeige pi kaile nayeng miza kesak yombanu nakkorau mizagi ono Anoto ngezebokko keke mizi pugu mizi piyeng mizi kak ono, kisa. Pulaga weik yongkambanuwili ngezewiligi tepekke ngalik kela yongomo miza.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Pilik miza logo Palisiwiligu mawinda kang nararau yombanubekyegi pelik nguk meiya, Wire nuguyau ngaiwila wazamiyabokyegi langai nugu kaiyagirik talik kaiyagi, meiya. Logo yombanubokko pelik yeiya, Pi yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibek kani, yeiya.
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Yudawiligi ngai puwili pilik kerewiya kapura puwili yombanubek wireyau kusa wizagomabek logo weik wireyau ngaiwila purikki ngoluk ngizi kumula ono, purik puwili yombanubekyegi lusuweiwili kopong. Togo puwili yombanu yaka Yisugu wireyau ngaiwila wazamiyabokki panu keya mangoyau ngago yeiya.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 Logo puwiligu panu keya mangoyegi pelik nguk yeiya, Pek yaligi marekpek? Keya pi wazamiyarik wireyau kusa mabilik wizigeya wazamiya kisi purik wameik? Keya pi weik wireyau ngaiwila perik talik miza logo, yeiya.
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Logo panu keya mangogo pelik kanga yeiya, Ei, wameik, pek tegi marek wireyau kusa mabilik wazamiya pok.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Kapura pi wireyau talik miza logo ngaiwila miza purik te lusuwei keya takko wire puguyau ngaiwila wazamiya miza purik togorau pakela ono. Pi weik yombu nak wizinda mena piyegi mei. Pi ngezebokko pangka kozak kai penangai mena, yeiya.
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Pigi panu keya mangoyaugu pilik kisa purik piyau Yuda ngaiwiliyegi kazi kopong, purik Yuda ngaiwiligu kisarik tamizeige namele ma nakko Yisu Kilisibek kaiya purik mabura pumolo ma poktau Yudawiligi i walek songonomakke kiliya yabelagi ono kisi legi.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Piliktikki wiyeke pigi panu keya mangoyaugu, Pi weik yombu nak wizinda mena piyegi mei. Pi ngezebokko pangka kozak kai penangai mena kisa purik.
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Togo pulaga puwili ngereke yombanu ulogo wireyau kusa wizagomabok ngago meiya logo piyegi pelik meiya, Niyegi lewagela piyengki wiyeke mena Anotogi wirege wameikta kozak kai, purik yombanubek kaile mizibek purik teni iwaka mena, meiya.
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Logo pugu pelik kanga yeiya, Pi kaile mizibek ma yeikpek miza purik ne lusuwei. Watabi wamenak nayeng nogo keke iwaka. Ne wireyau kusabek kapura wire nogoyau weik ngaiwila, yeiya.
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Pulaga puwiligu pelik nguk meiya, Pugu niyegi talik keleniya? Kang tamekke pugu wire nuguyau ngaiwila wazamiya, meiya.
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Logo pugu pelik kanga yeiya, Nogo yaka iniyegi kozak yeiya kapura ini neyegi kerewiya ono. Legi nangki nogo iniyegi mawinda kozak yeiweki kisi? Mabura inirau piyegi kiriweiweki mizi kani, yeiya.
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Logo Yuda ngaiwiligu pelik ngalik meiya, Ni kaile mizibokyegi kiriwei mizibek. Teni Moseyegi kiriwei miziwili.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Keya Anotogo Moseyegi ngago meiya purik teni iwaka kapura pekyegirik pi talaga lewabek miza purik tenirau lusuwei, meiya.
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Logo pugu pelik yeiya, Maburikki ne lebuk mizi. Purik pi talagabek miza purik ini lusuwei kapura pugu wire nogoyau ngaiwila wazamiya purikki.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Anoto kaile mizi puwiliyegi kerewiyi onobek purik teni iwaka. Keya Anoto piyegi keli keya pugu kelira mizi puwiliyegi keke kerewiyibokko.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Koka ngabelakpek keremizariktau nakko mabilik wire kusayeng kiling wazayawiligi wireyeng ngaiwila wazayirikki kozak kisiyagalege tonugu kerewiya ono.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Keya tamizeige Anotogo pi wezamela ono kesak pugurau watabi nayeng mizi kak ono, yeiya.
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Logo puwiligu pelik meiya to mela, Ni kaileyeng kiling wazaniyabek keya kaile mizi kai kayimabek kapura nugu teni waligeleyiweki mizi, meiya. Togo Yuda ngaiwiligi wawere ula logo kozak kela purikka pi mawinda i walek songonomakki kangki ono meiya logo pi welagela wezamela.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Yuda ngaiwiligu yombanubek pilik welagela wezamela purikki Yisu kerewiya logo pi yombanubekyegi pelik meiweki kuna, Ni yombanu paka ngalega kayimabokyegi ngizi kumuli ma yeik, meiya.
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Logo yombanubokko pelik nguk meiya, Yemanebek, pok tak? Ne piyegi ngizi kumuliweki mena neyegi kozak kai, meiya.
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Logo Yisugu pelik meiya, Ni weik piyegi pakela. Keya ni kiling ngagogeya mizibok pi, meiya.
37 E Jesus lhe disse:
38 Togo ulogo wireyau kusa wizagoma kapura weik ngaiwilabokko pelik meiya, Yemizibek, ne ngizi kumuli, meiya logo Yisugi wilek wirege ingegereyau laliya logo yeik pugura yongolok meiweki.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Logo Yisugu pelik meiya, Ne yongkambanu mamok ngai neyauge sanga mizagelega wezayiweki ne ngabelakka pelege kayima logo purik pelik, kazing kumbekki lewengke wireyeng kusa puwiligi wireyeng ngaiwila wazayiweki keya pakeli nobiyeng kumuli puwiliyegi ini wireyeng kusa kani yeiweki, meiya.
39 Jesus continuou: —
40 Logo Palisi pulogo pi kiling koya nawili Yisugu pilik kairikki kerewiya logo pelik nguk meiya, Talik yaga? Nugu kumularik teni wire kusawili, meiya.
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Logo Yisugu Palisiwiliyegi pelik yeiya, Ini wireyeng wameik panu kusa kesak kaile nayeng iniyegi ono. Kapura ini wameiktagi iwaka kisi legi purikki wiyeke kaile inuguyeng iniyegi mabilik yolu, yeiya.
41 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.