João 13
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Yisuyegirik pi ngabelakka pelege wiziyawekke teni pigi puwiliyegi pi kelageya wiziya. Logo wok pi ngabelakpek wiya logo pigi Mangobek yolu pulogo kang yongogibek weik mereke wiriyarik pi iwaka. Tegi weik Pasobara miziweki mizirik pugu mawinda keli yemane pigi teniyegira walimiza.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Logo Yisu pugu waligeleyiwili kiling ngeragi nageya wiziya logo weik yaka Sadangko Yuras yogo Simong Isaliyotogi marekpek Yisu ulagiwiliyegi miza yanagi purikki kumulibene kelemiya.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Yisu pigi Mangobokko watabi mabiyeng kozang puguragi kulengke wiya wazamiya purik pi iwaka keya pi Anotoyaga kayima purik pi iwaka keya pi Anotoyegi kangki puriktau pi iwaka.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Pi pugu mogosara ngeragi nageya pulaga luweza logo melewangka yemane yeke ngalege wakiya purik pugusa wiya wizigeya kagorik wiregawere keya pulangaiyeng tumuli yokolong narik wangka tariya.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Kai nak peleng nawekke mela wizigeya pi weik pugu waligeleyiwiligi ingeyeng kaigesi keya kagorik wale yaka wangka tiya purikku ingi puwiligiyeng tumuli kaiyageya wiziya, yaka yombanu nakyegi yawe mizi puwiligu mizi pilik.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Logo weik yogo Simong Pita meibekki ingeyau kaigesagiwekke. Kapura Pitago Yisuyegi pelik meiya, Ni Yemizi nogobek. Logo ni inge nogoyau kaigesiweki mizi yagenda, ma, meiya.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Logo Yisugu pelik meiya, Ni ngoluk nogo mizi peragi solorik ni lusuwei kapura ni kalike iwaka sagi, meiya.
7 Jesus respondeu:
8 Kapura Pitago pelik meiya, A’a’, ni inge nogoyau kaigesagi ono, meiya. Logo Yisugu pelik meiya, Tamizeige nogo inge nuguyau kaigesi ono purik mabura ni nogobek ono, meiya.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Pi pilik kaiwekke Pitago pelik meiya, Yemizibek, pilik mabura inge nogoyau keke kaigesi wak kapura mele nogoyau keya kebi nogorarau kaigese, meiya.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Kapura Yisugu pelik meiya, Yombanu kaigesabok kowiyeng onobokko kapura pi ngabelak kowiyembekke ingeyau ngiza purik kele. Togo ne inge nuguyau kaigesi purik kele ni kemenak mabok kaigesa mizagi. Ini kaigesawili kapura ini mabuwiliyaga wamenak kaile puguyengka kaigesa onobek.
10 Aí Jesus disse:
11 Yisu yombanu pi ulagiwiliyeyi miza yanagibek pugu iwaka. Logo pilik kopong pugu puwiliyaga nak kaile puguyengka kaigesa ono yeiya purik.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Yisu pilik kai keya inge puwiligiyeng kaigesi miza logo pulaga melewangka yemane pugurik ngereke wakiya logo weik mogosa. Pi pilik mizageya wizimowei pugu pelik yeiya, Nogo yaka inuwayegi keleyi puragi solorik inuwa iwaka ma?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Ini watabi nayengki neyegi nguk neiwekkerik inugu neyegi kisirik Kiriwagabek ma Yemizibek kisi. Logo inugu pilik kisi purik wameik, purik ne pilik neiyagibek.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Ne Yemizi inugubek keya waligeleyi inugubokko inge inuguyeng kaigesa. Logo kazing mabilikmekke ini makngezego ini lewege onowili mizi purik pangkarikku. Keya ini makngeze lewege onowili miza logo nakko inge nakkazik kaigesi mizagirikki kai.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Purik nogo weik inugu mizagimek waligeleya. Legi nogo iniyegi miza pilik ini mizi.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Nogo iniyegi kozak yei pura wameiktago. Yombanu yawe mizi nak ngai pugubokko miziyengki pakela logo piyaga ngalege miza logo pi lewege miza wizigeya ngai pugubokko mizi piyeng mizagi onobek mizi nagani. Keya ngago nara orowei kambok pi lewege miza wizigeya pi wezamelabokko mizi piyeng mizagi onobek mizi nagani.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Tamizeige nogo iniyegi keleya puragi solorik ini iwaka mabura tamizeige ini mizi purik Anotogo wilek kang inuguyeng wilik kagowing mizibene keleyagi.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 Keya nogo ya inuguyeng wilik kagowing mizagi kai purik ne ini mabuwiliyegi langai kai ono. Purik nogo iza puwili nogo iwaka kapura Anotogi Kapiya Walektikke lende miza mabilik mizagirikku.
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Logo neyegi lewagelagi puragi ne iniyegi kozak yei, ngoluk lewagela ono pilikwekke logo pura lewagela puwekke purik mabura ini ne wameik nogo kozak kai mabok purikki ngizi panu kumuli nangaiweki.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Nogo iniyegi kozak yei pura wameiktago. Yombanu nogo yawe nogora mizi wezamelabokyegi kelibok neyegi keli yagenda keya yombanu neyegi kelibok ne wezanelabokyegi keli yagenda.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Logo Yisu weik pilik kaiyageyara yeik si ngizige wilek kang pugubek weik kuneng yemane keli lewa logo pugu waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Wameik panu, inuwayaga nakko ne panga ne yombanu nelagiwiliyegi niza yanagi, yeiya.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Logo pugu waligeleyiwili nakko nakyegi pakela, puwili pugu kaibok takyegi kai miza legi.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Yisugu waligeleyiwiliyaga nak Yisugi ngezege mogosa logo pok ne, Yowan kapiya perik lende mizabok. Logo ne Yisugu keli panubek.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Logo Simong Pita meibokko ne Yisugi ngezege mogosabokyegi mele ngai keleniya logo pelik mei keleniya, Piyegi pugu kaibok takyegi kai yagenda mei, keleniya.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Togo ne Yisuyegi mereke sawela logo pelik nguk meiya, Yemizibek, takko ni panga ni nelagiwiliyegi niza yanagi, meiya.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Logo Yisugu pelik neiya, Nogo panga ngeragi kolokpekke perek nazik yenge yungke pukmelagi logo nogo pereksik weiya logo manibok yombanu yaka ne pelik keleniyagibok, meiya.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Logo Yuras pereksik wei ngizige Sadang yenge pigi yungke kiliya kuna logo pulaga Yisugu pelik meiya, Nugu miziweki kumula yolu pura nguk namizi mizi kune, meiya.
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Logo mogosara ngeragi nageyawili Yisugu Yurasyegi pilik meiyarikki solorik puwili lusuwei miza.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Logo king puwiligiyengki ngaibek Yuras kopong nawili pelik kumula, Yisugu Yurasyegi sonda ngeragi yemane miza ni peraga ngeragi nageya koyagi nayeng wei kune meiya ma talik? Ma nalikwekkerik watabigi yeik mizi puwili king yane meiya, mamiza.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Yuras Yisuyaga pereksik weiya logo weik nguk namizi luweza logo welagela kuna. Logo purik weik kusa wizigeya.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Weik Yuras kuna wizigeya Yisugu pelik yeiya, Teng ne yombanu paka ngalega kayimabek yemanebek mizagira weik pera. Logo negi wiyeke Anoto yemanebek mamizagi.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Keya nogo Anotogi kozanda yemane purikki walimizi pilik Anoto ne pigi Marekpekki kozanda yemane purikki pugurau walimizi. Logo purik weik mizi penangaiweki mereke, yeiya.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Pulaga Yisugu pelik yeiya, Kerewiyi, ini nogowili, ne ini kiling wok panu wiziyagi ono. Ini neyegi welagi legi nogo Yudawiligi ngaiwiliyegi yeiya mabilik iniyegi weik yeiweki. Logo pura pelik, Nogo kangki pulogo inirau kangki ono.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Keya weik nogo ngago wik nara nogo miziweki kai pera yani, ini nakko nakyegi kelizo. Kazing nogo iniyegi keli mabilikmekke ini nakko nakyegi kelizo.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Tamizeige inuwa kazing nakko nakyegi kelimekke mizi purik yongkambanuwiligu inuwa neyegi kiriwei mizi keya inuwa nogo waligeleyiwili mizagi, yeiya.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Logo Simong Pitago nguk meiya, Yemizibek ni talege kangki, meiya. Logo Yisugu pelik meiya, Nogo kangki pulogo ni weik mabuwekke neyegi kiriwei kangki ono kapura ni wangki kalike kangki, meiya.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Logo Pitago pelik meiya, Yemizibek, ni nangki wiyeke ne mabuwekke niyegi kiriwei kangki ono kai? Tamizeige Yuda ngai tonuguwiligu ni neli purik mabura ne niyegi keli legi nerau neliweki, meiya.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Pulaga Yisugu pelik meiya to mela, Nugu kumularik nigi keli neyegi puragi weraga ni neli pani keleyagirik pangka? Nogo wameik panura nugu kai mangaira neiweki logo pura pelik, kang neyauganara nugu yeik nogora liwik wiyagi logo ni neyegi lusuwei panu kaiya wizigeya pulaga winak talekmek kai penangai, meiya.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.