Atos 9

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 — ausente —
1 Enquanto isso, Saulo não parava de ameaçar de morte os seguidores do Senhor Jesus. Ele foi falar com o Grande Sacerdote
2 — ausente —
2 e pediu cartas de apresentação para as sinagogas da cidade de Damasco. Com esses documentos Saulo poderia prender e levar para Jerusalém os seguidores do Caminho do Senhor que moravam ali, tanto os homens como as mulheres.
3 Pi kapiyarik weiya logo pi weik pongo Tamasiko yerengke kambela. Keya pi pulogo yerendage mereke kandaweki mizi pura ngaiwak paka ngilumbekkerik pigi ngalege nguk namizi ngela mana logo ngaiwaktikku pi yawereng kelemiya.
3 Mas na estrada de Damasco, quando Saulo já estava perto daquela cidade, de repente, uma luz que vinha do céu brilhou em volta dele.
4 Pi ngabelakpekke kawiye wala logo kili narago piyegi pelik kairikki pi kerewiya, Saulu, Saulu, nugu ne ngangang kelenira nangki, meiya.
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz que dizia:
5 Tegi Saulugu pelik nguk meiya, Yemizibek ni tak, meiya. Pugu pelik meiya to mela, Ne Yisu nugu ngangang kelenibok.
5 — Quem é o senhor? — perguntou ele. A voz respondeu:
6 Yangalek mei logo yeke yerengke kiliya kune logo pulogo nakko niyegi yawe nugu mizagiyeng kozak neiyagi mena, meiya.
6 Mas levante-se, entre na cidade, e ali dirão a você o que deve fazer.
7 Pulaga yombu Saulu kiling kayima puwili weik ngoluk luweza, puwiligu kele kilira kairikki kerewiya kapura naktau pakela ono.
7 Os homens que estavam viajando com Saulo ficaram parados sem poder dizer nada. Eles ouviram a voz, mas não viram ninguém.
8 Saulu ngabelakpekka yangalek meiya logo wire puguyau ngaiwila kapura pugu watabi nayendau pakela ono, purik wire puguyau kusa kopong. Tegi puwiligu pi mele puguzikka weiya logo yaliwei yeke Tamasiko yerengke miza orowei wiriya.
8 Saulo se levantou do chão e abriu os olhos, mas não podia ver nada. Então eles o pegaram pela mão e o levaram para Damasco.
9 Wok neyauganak piyeng pi wireyau kusa wiziya keya puwekkerik pi ngeragi nayeng ni ma kai nak ni miza ono.
9 Ele ficou três dias sem poder ver e durante esses dias não comeu nem bebeu nada.
10 Yeke Tamasiko pulogo yombu Yisuyegi kiriwei nak yeikta Ananiya meibek yolu. Yemizibokko piyegi wangakyeng kelik narage pelik meiya, Ananiya ni talege meiya. Tegi pugu pelik meiya to mela, Yisu negi Yemizibek, ne pelege, meiya.
10 Em Damasco morava um seguidor de Jesus chamado Ananias. Ele teve uma visão, e nela apareceu o Senhor, chamando: Ele respondeu: — Aqui estou, Senhor!
11 Togo Yemizibokko piyegi pelik meiya, Yangalek mei logo panga kazing wale yeikta Pangka Pangka meimekke kune, logo yombu Yuras meibekki imakke yeke ige yombu wireyau kusa nak yeikta Saulu mei yereng Tasasi meiragabek wizi penangai mena ngago meimo.
11 E o Senhor lhe disse:
12 Pok neyegi waberek mizageya wizimoweiwekke nogo pi wangak nara mana logo pugu yombu yeikta Ananiya mei nak pakela logo pok ni logo ni kalike piyegi kanda pi ngereke wireyaugu pakelibene mele nuguyau pigi ngalege walamiyagi.
12 e teve uma visão. Nela apareceu um homem chamado Ananias, que entrou e pôs as mãos sobre ele a fim de que ele pudesse ver de novo.
13 Pilik kai legi Ananiyago Yemizibekyegi pelik meiya to mela, Kapura Yemizibek, yongkambanu kolokngagonowiligu neyegi kisirik yombu pokko paka Yirusalem yerengke yongkambanu Yisugi puwiliyegi ngangang kaile panu keleyi mizi, kisi.
13 Ananias respondeu: — Senhor, muita gente tem me falado a respeito desse homem e de todas as maldades que ele fez em Jerusalém com os que creem no Senhor.
14 Keya pi yombu niyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubekyaga pangkara weiya logo pongo Tamasiko pelege kanda yongkambanu nugu puwiliyegi sawelibene yeik nuguragi ngago nei mizi puwili kebangkelagibek, meiya.
14 E agora ele veio aqui a Damasco com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que te adoram.
15 Logo Yemizibokko Ananiyayegi pelik meiya, Purik wameik kapura weik nogo pi neyegi yawe miziweki sawiya mena ni piyegi kune. Pi keli nogora mizagibek logo nogo pi yongkambanu Yuda onowili keya puwiligi King Ngaiwili keya yongkambanu Isileili puwiliyegirau wezamela logo pugu yeik nogorage kuna logo neyegi iwaka sibene kozak yei mizagibek.
15 Mas o Senhor disse a Ananias:
16 Keya ne makngezego pi waligelemiyagi purik yeik nogoragi wiyeke pi ngangang nara nalikyeng keya kuneng nara nalikyeng wagelagi, meiya.
16 Eu mesmo vou mostrar a Saulo tudo o que ele terá de sofrer por minha causa.
17 Togo Yemizibokko Ananiyayegi pilik mei legi Ananiya kambela logo i yaka pumakki yeke ige la logo mele puguyau Saulugi ngalege walamiya. Pugu Sauluyegi pelik meiya, Saulu, nogobek, Yisu Yemizibek, ni pongo kazingke pelege wiriyawekke niyegi tabundabok ngezebokko ne wezanela. Ni ngereke wireyau ngaiwile logo pakeliweki keya Anotogi Kung Walekpokko niyegi wilak sibene pugu ne wezanela, meiya.
17 Então Ananias foi, entrou na casa de Judas, pôs as mãos sobre Saulo e disse: — Saulo, meu irmão, o Senhor que me mandou aqui é o mesmo Jesus que você viu na estrada de Damasco. Ele me mandou para que você veja de novo e fique cheio do Espírito Santo.
18 Pilik miza ngizige watabisimekki sanga piyeng kelik nayeng Saulugi wireyauga kawiye wala logo pi ngereke wireyau ngaiwila. Pi luweza logo nakko pi kaimela.
18 No mesmo instante umas coisas parecidas com escamas caíram dos olhos de Saulo, e ele pôde ver de novo. Ele se levantou e foi batizado;
19 Pi ngeragi na wizigeya kozang pugubek ngereke yo.
19 depois ele comeu alguma coisa e ficou forte como antes. Saulo ficou alguns dias com os seguidores de Jesus em Damasco.
20 Pi i walek songonoyengke kemenak kuna logo yeke ige la logo yongkambanuwiliyegi Yisuyegi langai kozak yeiya. Pugu puwiliyegi pelik yeiya, Yisu Anotogi Marekpek kani, yeiya.
20 E começou imediatamente a anunciar Jesus nas sinagogas , dizendo: — Jesus é o Filho de Deus.
21 Keya yongkambanu piyegi kerewiyawili mabuwili lelengkira logo pelik kisi, Pobok yombu paka Yirusalem yerengke yongkambanu Yisugi yeiktaga puwiliyegi sawelibene ngago mei mizi puwili yelageya wiziyabok ma? Pi pelege pilik kumuli puwili kebangkela logo yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubekyegi iza orowei yogirikki weraga pelege kayimabek ma, kisa.
21 Todos os que ouviam Saulo ficavam admirados e perguntavam: — Não é este o homem que em Jerusalém estava matando todos os seguidores de Jesus? Não foi ele que veio até aqui para prender e levar essa gente aos chefes dos sacerdotes?
22 Kapura Saulugu ngoluk ngago Yisuyegi langaira kozak kai mizi keya pugu kozak kaira kozandago kola keya pi mawiyarekka kozak kai purik pugu kaiyeng mabilik kozandago mawiyarekka kola mizi. Keya ngago pugu kaiyengko wameik Yisu Kilisibek mizi logo Yuda Tamasiko purage yolu puwili piyegi kanga meiyagi langai nayeng ono.
22 Mas as mensagens de Saulo se tornavam cada vez mais poderosas. E as provas que ele apresentava de que Jesus era o Messias eram tão fortes, que os judeus que moravam em Damasco não sabiam o que dizer.
23 Wok kolokngagono weik miza logo Yudawili wawere ula logo kazing Saulu ulagi namekki kozak kela.
23 Muitos dias depois, os judeus de Damasco se reuniram e resolveram matá-lo,
24 Kapura puwiligu kozak kela piyeng nakko piyegi kozak meiya. Puwili pi ulagirikki wiyeke pi yerenda wiya nelegi puwili yerendagi kangyengke kusaga yoklongko ngai kelemiyageya koyima.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Eles vigiavam os portões da cidade dia e noite para o matar.
25 Kapura wok nakke kusage Saulugu Yisuyegi iza orowei wiriya nawiligu pi miza logo pi leng kikkikke wazamiya logo wibek neing lemeng yemane kingyengka keremiza logo yerenda yawereng kelemiyamekki yungu tiya narikke pongo ngabelakke wazamiya.
25 Mas certa noite os seguidores de Saulo o puseram dentro de um cesto e o desceram por uma abertura que havia na muralha da cidade.
26 Pulaga Saulu paka Yirusalem yerengke kang yongobela. Keya pulogo kanda pura pi Yisuyegi kiriweiwiliyegi sawelagi nobiyeng miza kapura puwili mabuwili piyegi kazi miza logo puwili pi Yisuyegi ngizi panu kumuli puwiliyaga nak miza ono.
26 Saulo foi para Jerusalém e tentou juntar-se aos seguidores de Jesus. Porém todos tinham medo dele porque não acreditavam que ele também era seguidor de Jesus.
27 Togo yombu Panabas mei nak ngago pugu kozak kai puragi ngizi mena miza logo pi Saulu miza orowei panga yombu aposolowiliyegi kuna. Puwiliyegi kanda Panabasgu puwiliyegi Saulugu Yemizibek pongo kazingke pakela purikki kozak yeiya logo Yisugu piyegi ngago kozak meiya piyengki kozak yeiya. Pi puwiliyegirau Saulugu pongo Tamasiko yerengke Yisugi yeiktage ngagora liyandek namizi kozak yeiya puragi kozak yeiya.
27 Então Barnabé veio ajudá-lo e o apresentou aos apóstolos . E lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho e como o Senhor havia falado com ele. Barnabé também contou como, em Damasco, Saulo, pelo poder do nome de Jesus, havia anunciado corajosamente o evangelho .
28 Togo Saulu aposolowili kiling wiziya logo Yirusalem yerengke kozang sara wizimowei yongkambanuwiliyegi ngago wazono pura Yisugi yeiktaga kozak yei yongomo mizi kambela.
28 Depois disso Saulo ficou com eles, andando por toda parte em Jerusalém; e, pelo poder do nome do Senhor, ele anunciava corajosamente o evangelho.
29 Pi Yuda Kirik ngago yeiktage kisi puwiliyegi kozak yei keya puwili kiling kela yongomo miza kapura puwiligu pi ulagi nobiyeng miza.
29 Ele também conversava e discutia com os judeus que tinham sido criados fora da terra de Israel, mas eles procuravam um jeito de matá-lo.
30 Kapura yombanu Yisuyegi ngizi wamenara kumuli puwiligu puragi kerewiyawekke puwiligu Saulu pongo yereng Sisariyaraga miza orowei kambela logo pulaga pi ngabelak Silisiya meibekke pigi yereng Tasasi mei purage kang wezamela.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo até a cidade de Cesareia e depois o mandaram para a cidade de Tarso.
31 Togo pulaga tek narik yombanu Yisuyegi kiyebuk mizi puwili yongkambanu yenge ngabelak Yudaya meibekke yolu puwili keya ngabelak Kalili meibekke yolu puwili keya ngabelak Sameriya meibekke yolu Yisuyegi ngizi panu kumuli Yisugi yeiktage wawere uliwili yeikta Yisugi I Walekmak meimak puwili mabuwiliyegi ngangang nayendau keleya ono, puwili yombiyangai yolu logo Anotogi ngagoyengki kiriwei mizi keya Anotogi Kung Walekpokko puwiliyegi sawelarikku puwili kozang keleyi keya yemane si kunimowei Yemizibekyegi ya kumuli keya yombanu kolokngagono nawilirau Yisuyegi ngizi panu kumuli.
31 Em toda a região da Judeia, Galileia e Samaria, a Igreja estava em paz. Ela ficava cada vez mais forte, crescia em número de pessoas com a ajuda do Espírito Santo e mostrava grande respeito pelo Senhor Jesus.
32 Pita kabelak mabiyengke yongkambanu Yisugi puwiliyegi keriyi yongomo miza. Kang narage pi yereng Lida meirage kambela.
32 Pedro viajava por toda parte. Um dia foi visitar o povo de Deus que morava na cidade de Lida.
33 Pulogo pi yombu yeikta Iniya meibek melegulang kelemiya. Iniya pi inge keya mele ibembek logo pi ngezebektau yangalekta wei mizi ono, pi lalektage ngalege kirisimasi melenazik keya nazikka neyauganara wizagomibek.
33 Encontrou ali um homem chamado Eneias, que era paralítico e fazia oito anos que não saía da cama.
34 Togo Pitago piyegi pelik meiya, Iniya, Yisu Kilisigu ni weik yombiyangai keleni mena yangalek mei logo tungka nuguyeng pangka pangka keleme, meiya. Pilik kai legi nguk namizi Iniya yangalek meiya.
34 Pedro lhe disse: — Eneias, Jesus Cristo já curou você. Levante-se e arrume a sua cama. Na mesma hora Eneias se levantou.
35 Logo yongkambanu yereng Lida keya yereng Serong meiyauge yoluwili mabuwiligu Iniya wei mizirikki pakela logo wilek kang puwiligiyeng kaileyengka kowita logo Yisu Yemizibekyegi sawela.
35 Então todos os moradores da cidade de Lida e da região de Sarom viram isso e se converteram ao Senhor.
36 Yereng Yopa meirage pulogo Yisuyegi kiriwei yongok yeikta Tabita meimele yolu. Yeik pugura ngago yeik Kiriktage Tokasi mei. Pi wok mabiyeng ngezemologo yawe wazonoyeng mizi keya watabiyengki yeikwiliyegi saweli mizimele.
36 Na cidade de Jope havia uma seguidora de Jesus chamada Tabita. (Este nome em grego é Dorcas .) Ela usava todo o seu tempo fazendo o bem e ajudando os pobres.
37 Pi pilik mizageyara pi kemegeme miza logo ibeng. Puwiligu kazing puwiligu mizimekke kiriwei yasu pugurik kaigesa logo i yeke ngalegemakka yeke ige wiya.
37 Naqueles dias Dorcas ficou doente e morreu. Lavaram o corpo dela e depois o puseram num quarto do andar de cima.
38 Yereng Yopa pura yereng Lida mei puraga koweige ono logo Yisuyegi kiriwei Yopa yoluwiligu Pita yereng Lidaraga yolurikki kerewiyawekke puwiligu yombanu ngagora orowei neyau ngago pelikta Pitayegi meiweki wezayela, Teniyegi ngezangai wiriyimo, meiya.
38 Jope ficava perto de Lida. Quando os seguidores de Jesus em Jope souberam que Pedro estava em Lida, enviaram dois homens para levar-lhe o seguinte recado: — Por favor, venha depressa até Jope!
39 Tegi Pita kangkere miza logo ngagora oroweiyau kiling kambela. Pi kandawekke puwiligu pi i yeke ngalege yasu Tokasigirik wiyamakke miza orowei yabela. Yongok komatewili mabuwili Pitayegi nazuwa nazuwa yawereng kelemiya logo ingkeya ngabik kelemiyageya koyimowei piyegi watabi wakiyagi Tokasigu pi wikwekke ula piyeng waligelemi, kelemiya.
39 Então Pedro se aprontou e foi com eles. Quando chegou lá, eles o levaram para o quarto de cima. Todas as viúvas ficaram em volta dele, chorando e mostrando os vestidos e as outras roupas que Dorcas havia feito quando ainda vivia.
40 Pitago piyengki pakela logo puwili mabuwili iga welagela wezayela logo pi ingeyau laliya logo Anotoyegi waberek miza. Pi pilik miza logo pi yasurikke kowita logo pelik meiya, Tabita, yangalek mei, meiya. Logo Tabita wire puguyau ngaiwila logo pi Pitayegi pakelawekke pi mogosa.
40 Então Pedro mandou que todos saíssem do quarto e em seguida se ajoelhou e orou. Depois virou-se para o corpo de Dorcas e disse: — Tabita, levante-se! Ela abriu os olhos e, quando viu Pedro, sentou-se.
41 Logo Pitago melezik mana logo piyegi sawela logo luwe wazamiya logo yongkambanu Yisugi puwiliyegi wik miza oroweirik yana.
41 Pedro pegou-a pela mão e ajudou-a a ficar de pé. Em seguida chamou toda a gente da igreja, inclusive as viúvas, e a entregou a eles viva.
42 Pulaga ngago yongok ibengmele ngereke wik yolu puragira Yopa yerengke pulogo ululu miza mela. Keya yongkambanu kolokngagonowili Yisu Yemizibekyegi ngizi panu kumula.
42 As notícias a respeito disso se espalharam por toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Pita Yopa yerengke pulogo wok kolokngagonoyeng wizagoma. Pi yombu liyeng pulumakau korikyengka watabi keremizibek yeikta Saimon meibek kiling wiziya.
43 E Pedro ficou lá muitos dias, na casa de um curtidor de couros chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.