Atos 8

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 — ausente —
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 — ausente —
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 — ausente —
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Togo Yisuyegi ngizi kumuliwili nalege luwa ula mela puwili wale mabiyengke ngago Yisuyegi langaira kozak yei kambela.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Pilip ngabelak Sameriya meibekke yereng Sameriya meirage kambela. Pulogo kanda yongkambanuwiliyegi ngago Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabekyegi langai puragi kozak yeiya.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 Yongkambanu kolokngagono wawere ulawili Pilipgu kairagi kerangang mana logo puwili mabuwili piyegi kerewiya keya pugu Anotogo keke miziyeng mizirikki pakela.
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 Piyeng pelik, kerewawili yongkambanu puwiligu ngai puwiliyaga welagela ngalizi ingkeya kelele kisa meli lewa, keya yongkambanu inge keya mele ibengwili yombiyangai wazaya, keya yongkambanu ingeyeng korowali ma songono mizawili yombiyangai wazaya.
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Piliktikki wiyeke yongkambanu Sameriya yolu puwili wilikwilikmokko pangka ono.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Yereng purage yombu yeikta Saimon mei nak yolu. Pi watagak yemaneyeng mizi mizibek logo pokko pilikyeng mizi puwekke purik yongkambanu Sameriya yoluwili lelengkiri mizi. Pi ngezebokko puwiliyegi ngezebekyegi langai pilik yei mizi, Ne yombu yemizi inugubek yei mizibek.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Logo yerengke yemanewili keya songonowilirau puwili mabuwili piyegi mereke kerangang mana mizi. Puwiligu piyegi kumularik pi Anotoyaga kayimabek mizi logo Anotogi kozang yemanelei meibek.
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Pugu kang kolokngagonoyengke watagak yemaneyeng miza kopong yongkambanu kolokngagono Sameriya yoluwili lelengkira logo piyegi kiriwei mizi.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Kapura Pilipgu ngago wazono Anotogi ngaimekki ngai pura keya Yisu Kilisibekki yeiktaga yombanuwili Anotogi ngai purage kiliyiweki puragi kozak kaiwekke puwiligu ngagoragi ngizi panu kumula logo Pilipgu puwili kaimela, yombuwili keya yongokwilirau kaimela.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 Saimon ngezebektau ngagora ngizi panu kumula logo kaimela. Pi kaimela logo Pilip kiling yongomo mizageya wizimowei pugu Pilipgu watabi yemane Anotogo keke miziyeng keya watabi pi Anotoyaga kozanda kilimbek mizi piyeng mizi purikki pakela wiziga pi lelengkira.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Pulaga yombu aposolowili yenge Yirusalem yerengke yongkambanu Sameriya yerengkewili Anotogi ngagoragi ngizi kumularikki kerewiyawekkerik puwiligu Pita keya Yowan yongkambanu Sameriya yerengke Yisuyegi ngizi kumuli puwiliyegi wezayela.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 — ausente —
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Tegi puwili Anotogi Kung Walekpek weibene Pita keya Yowangu puwiliyegi mele piyaugiyau walamiya logo puwiliyegi waberek mizageya koyigeya Anotogi Kung Walekpek yenge puwiligi yungke kiliya.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Togo Saimongu keriyarik Anotogi Kung Walekpokko yombanuwiligi yungke kiliya purik aposoloyaugi meleyeng puwiliyegi walamiya purikku mamiza legi Saimongu kingyeng Pita keya Yowangu weibene yana logo pelik yeiya,
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 Nogo namele ma nakki ngalege mele nogozik walamiya logo Anotogi Kung Walekpek namele ma nakki yungke kiliyagiweki kangka iwakagibek weiweki. Tegi yaligu kozambok neyegirau nani, yeiya.
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Kapura Pitago pelik meiya to mela, Anotogo yeik nanagi piyeng ni kingyengki ngane weiyagi nobiyeng miza legi ni keya king nuguyeng yereng yezi kusagi onozik ngori puragi kuni.
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Wilek kang nugubek Anotogi wirege pangka ono legi ni yawe peraga wale nariktau mizagi onobek ma ni te kiling yawe mizi piyengki saweliwei yawe mizagi onobek.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 — ausente —
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 — ausente —
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Pilik kai legi Saimongu Pita keya Yowanyegi ingi ngaungaumek kiling pelik meiya, Yaligu Anotoyegi negi waberek mizi logo yaligu pilik kai piyengka nara neyegi pilik mizagi onoweki, meiya.
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Pulaga Pita keya Yowangu yongkambanu Sameriya yerengkewiliyegi ngago Yemizibekyegi langairagi kozak yeiya keya watabi piyau ngezeyaugu Yisuyegi langai iwaka piyengki kozak yeiya logo piyau Yirusalem yerengke kandobela. Piyau yorik ngabelak Sameriyabekke yereng kolokngagonoyengke yongkambanuwiliyegi ngago wazono Yisuyegi langai puragi kozak yei kambela.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Wok nakke Yemizibekki angelawiliyaga nakko Pilipyegi kanda pelik meiya, Ni kangweki kangkere miza logo kazing paka Yirusalem yerengka pongo yereng Kasa meiragi, kazing kurung yeiktikke puluweng neing kambele, meiya.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Tegi Pilip kangkere miza logo weik kambela. Pongo kazingke yombu yemanebek ngabelak Itiyopiya meibekkabek yabekelege. Pok yombu yeik yemanera kilimbek, keya pi yenge Itiyopiya puwiligi Kuwin Ngai yeikta Kandesi meimelegi kingyeng mabiyengki ngaibek. Yakabok paka Yirusalem yerengke Anotogi i walek yemanemakke Anotoyegi ingeyau laliyi keya ya kumuli kambela logo
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 yorik pi pigi karek osimokko ulumimakke ngalege mogosa logo wiriya. Pi ngalengale kunimoweirik pi Kapiya Walek yombu Anotoyaga ngagora weiyabek Isaya meibokko lende mizarik sangkeli kuna.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Pulaga Anotogi Kung Walekpokko Pilipyegi pelik meiya, Pangalege kune, logo karek osimokko ulumowei pumakke saweliwei ngabelak libu kune, meiya.
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Pilip nginda kuna logo pi yombu Kapiya Walek Isaya poropekpokko lende mizarik sangkelirikki kerewiya. Tegi Pilipgu piyegi pelik nguk meiya, Nugu sangkeli pura nugu iwakara ma yeikta, meiya.
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Yombu ngaibokko Pilipyegi pelik meiya to mela, Talik miza logo ne iwakagi purik nakkorau neyegi waligeleniya ono legi. Logo ni ne kiling yeke ngalege karek negi osimokko ulumimakke mogosi koli, meiya. Tegi Pilip kari osimokko ulumimakke tameneng meiya logo piyegi saweliwei mogosa.
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Anotogi Kapiya Walektikki pugu yaka wale sangkela purik perik,
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Pi momanenda wiya keya ngagozak pugura waberek miza ono. Nakko pigi yango keya marekngangwiliyegi kozak yeiyagi langai ono purik pigi ngabelakpekke wik wiziyara weik yeik kopong. Isaya 53:7,8
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Ngago lang purik lende miza wizilege sangkela logo ngaibokko Pilipyegi pelik nguk meiya, Nugu neyegi kozak nei, Yombu ngago pura Anotoyaga weiyabokko kaibok takyegi kai, pi ngezebokko ngezebekyegi kai ma nazuwaga nakyegi kai yagenda, pilik nguk meiya.
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Tegi Pilipgu piyegi pelik meiya, Ngago nugu sangkela pura Yisuyegi langai kai yagenda, pilik meiya logo ngago puragi ngaibekyegi waligelemiya logo ngago wazono Yisuyegi langai piyeng mabiyeng kozak meiya.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 Togo piyau ngalengale kazing libu tagoleige kai luwang songonobekke tabunda logo ngaibokko Pilipyegi pelik meiya, Kai nak pek kani, ne kaimeliweki keli. Nangaiyengko kazing ne kaimelagimek waliyi wazami, meiya.
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 Tegi Pilipgu piyegi pelik meiya to mela, Tamizeige ni Yisuyegi wilek kang nuguyeng mabiyengko ngizi panu kumuli purik mabura ni kaimelagi, meiya. Logo ngaibokko pelik meiya, Ne pilik mizi, Yisu Kilisibek pi Anotogi Marekpek purik nogo ngizi panu kumuli, meiya.
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Togo ngaibokko karek osimokko ulumimak oroweibekyegi wila wiyibene meiya logo Pilip keya ngaibek mabiyau kaibekke kiliya kula logo Pilipgu pi kaimela.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Piyau kaibekka yangalekta mabuwekke Anotogi Kung Walekpokko Pilip miza orowei kuna. Ngaibokko pi ngereke pakela ono, kapura pi kazingmek neing kunarik wilek kang pugubek wilikwilikmokko pangka ono kuna.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Togo Anotogi Kung Walekpokko Pilip miza orowei kuna logo pi yenge yereng Asoto meirage wazamiya. Pilip ngezebek Asoto yerengke wiziyarikki pakelawekke pi yereng pura wiya logo ngabelak libu kunimowei pugu yongkambanu yereng mabiyengke yoluwiliyegi ngago wazonoragi kozak yei mizi kambeleige pi yenge Sisariya meirage lewagela.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.