Atos 8

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 — ausente —
1 E também Saulo consentiu na morte dele. E fez-se, naquele dia, uma grande perseguição contra a igreja que estava em Jerusalém; e todos foram dispersos pelas terras da Judeia e da Samaria, exceto os apóstolos.
2 — ausente —
2 E uns varões piedosos foram enterrar Estêvão e fizeram sobre ele grande pranto.
3 — ausente —
3 E Saulo assolava a igreja, entrando pelas casas; e, arrastando homens e mulheres, os encerrava na prisão.
4 Togo Yisuyegi ngizi kumuliwili nalege luwa ula mela puwili wale mabiyengke ngago Yisuyegi langaira kozak yei kambela.
4 Mas os que andavam dispersos iam por toda parte anunciando a palavra.
5 Pilip ngabelak Sameriya meibekke yereng Sameriya meirage kambela. Pulogo kanda yongkambanuwiliyegi ngago Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabekyegi langai puragi kozak yeiya.
5 E, descendo Filipe à cidade de Samaria, lhes pregava a Cristo.
6 Yongkambanu kolokngagono wawere ulawili Pilipgu kairagi kerangang mana logo puwili mabuwili piyegi kerewiya keya pugu Anotogo keke miziyeng mizirikki pakela.
6 E as multidões unanimemente prestavam atenção ao que Filipe dizia, porque ouviam e viam os sinais que ele fazia,
7 Piyeng pelik, kerewawili yongkambanu puwiligu ngai puwiliyaga welagela ngalizi ingkeya kelele kisa meli lewa, keya yongkambanu inge keya mele ibengwili yombiyangai wazaya, keya yongkambanu ingeyeng korowali ma songono mizawili yombiyangai wazaya.
7 pois que os espíritos imundos saíam de muitos que os tinham, clamando em alta voz; e muitos paralíticos e coxos eram curados.
8 Piliktikki wiyeke yongkambanu Sameriya yolu puwili wilikwilikmokko pangka ono.
8 E havia grande alegria naquela cidade.
9 Yereng purage yombu yeikta Saimon mei nak yolu. Pi watagak yemaneyeng mizi mizibek logo pokko pilikyeng mizi puwekke purik yongkambanu Sameriya yoluwili lelengkiri mizi. Pi ngezebokko puwiliyegi ngezebekyegi langai pilik yei mizi, Ne yombu yemizi inugubek yei mizibek.
9 E estava ali um certo homem chamado Simão, que anteriormente exercera naquela cidade a arte mágica e tinha iludido a gente de Samaria, dizendo que era uma grande personagem;
10 Logo yerengke yemanewili keya songonowilirau puwili mabuwili piyegi mereke kerangang mana mizi. Puwiligu piyegi kumularik pi Anotoyaga kayimabek mizi logo Anotogi kozang yemanelei meibek.
10 ao qual todos atendiam, desde o mais pequeno até ao maior, dizendo: Este é a grande virtude de Deus.
11 Pugu kang kolokngagonoyengke watagak yemaneyeng miza kopong yongkambanu kolokngagono Sameriya yoluwili lelengkira logo piyegi kiriwei mizi.
11 E atendiam-no a ele, porque já desde muito tempo os havia iludido com artes mágicas.
12 Kapura Pilipgu ngago wazono Anotogi ngaimekki ngai pura keya Yisu Kilisibekki yeiktaga yombanuwili Anotogi ngai purage kiliyiweki puragi kozak kaiwekke puwiligu ngagoragi ngizi panu kumula logo Pilipgu puwili kaimela, yombuwili keya yongokwilirau kaimela.
12 Mas, como cressem em Filipe, que lhes pregava acerca do Reino de Deus e do nome de Jesus Cristo, se batizavam, tanto homens como mulheres.
13 Saimon ngezebektau ngagora ngizi panu kumula logo kaimela. Pi kaimela logo Pilip kiling yongomo mizageya wizimowei pugu Pilipgu watabi yemane Anotogo keke miziyeng keya watabi pi Anotoyaga kozanda kilimbek mizi piyeng mizi purikki pakela wiziga pi lelengkira.
13 E creu até o próprio Simão; e, sendo batizado, ficou, de contínuo, com Filipe e, vendo os sinais e as grandes maravilhas que se faziam, estava atônito.
14 Pulaga yombu aposolowili yenge Yirusalem yerengke yongkambanu Sameriya yerengkewili Anotogi ngagoragi ngizi kumularikki kerewiyawekkerik puwiligu Pita keya Yowan yongkambanu Sameriya yerengke Yisuyegi ngizi kumuli puwiliyegi wezayela.
14 Os apóstolos, pois, que estavam em Jerusalém, ouvindo que Samaria recebera a palavra de Deus, enviaram para lá Pedro e João,
15 — ausente —
15 os quais, tendo descido, oraram por eles para que recebessem o Espírito Santo.
16 — ausente —
16 (Porque sobre nenhum deles tinha ainda descido, mas somente eram batizados em nome do Senhor Jesus.)
17 Tegi puwili Anotogi Kung Walekpek weibene Pita keya Yowangu puwiliyegi mele piyaugiyau walamiya logo puwiliyegi waberek mizageya koyigeya Anotogi Kung Walekpek yenge puwiligi yungke kiliya.
17 Então, lhes impuseram as mãos, e receberam o Espírito Santo.
18 Togo Saimongu keriyarik Anotogi Kung Walekpokko yombanuwiligi yungke kiliya purik aposoloyaugi meleyeng puwiliyegi walamiya purikku mamiza legi Saimongu kingyeng Pita keya Yowangu weibene yana logo pelik yeiya,
18 E Simão, vendo que pela imposição das mãos dos apóstolos era dado o Espírito Santo, lhes ofereceu dinheiro,
19 Nogo namele ma nakki ngalege mele nogozik walamiya logo Anotogi Kung Walekpek namele ma nakki yungke kiliyagiweki kangka iwakagibek weiweki. Tegi yaligu kozambok neyegirau nani, yeiya.
19 dizendo: Dai-me também a mim esse poder, para que aquele sobre quem eu puser as mãos receba o Espírito Santo.
20 Kapura Pitago pelik meiya to mela, Anotogo yeik nanagi piyeng ni kingyengki ngane weiyagi nobiyeng miza legi ni keya king nuguyeng yereng yezi kusagi onozik ngori puragi kuni.
20 Mas disse-lhe Pedro: O teu dinheiro seja contigo para perdição, pois cuidaste que o dom de Deus se alcança por dinheiro.
21 Wilek kang nugubek Anotogi wirege pangka ono legi ni yawe peraga wale nariktau mizagi onobek ma ni te kiling yawe mizi piyengki saweliwei yawe mizagi onobek.
21 Tu não tens parte nem sorte nesta palavra, porque o teu coração não é reto diante de Deus.
22 — ausente —
22 Arrepende-te, pois, dessa tua iniquidade e ora a Deus, para que, porventura, te seja perdoado o pensamento do teu coração;
23 — ausente —
23 pois vejo que estás em fel de amargura e em laço de iniquidade.
24 Pilik kai legi Saimongu Pita keya Yowanyegi ingi ngaungaumek kiling pelik meiya, Yaligu Anotoyegi negi waberek mizi logo yaligu pilik kai piyengka nara neyegi pilik mizagi onoweki, meiya.
24 Respondendo, porém, Simão disse: Orai vós por mim ao Senhor, para que nada do que dissestes venha sobre mim.
25 Pulaga Pita keya Yowangu yongkambanu Sameriya yerengkewiliyegi ngago Yemizibekyegi langairagi kozak yeiya keya watabi piyau ngezeyaugu Yisuyegi langai iwaka piyengki kozak yeiya logo piyau Yirusalem yerengke kandobela. Piyau yorik ngabelak Sameriyabekke yereng kolokngagonoyengke yongkambanuwiliyegi ngago wazono Yisuyegi langai puragi kozak yei kambela.
25 Tendo eles, pois, testificado e falado a palavra do Senhor, voltaram para Jerusalém e, em muitas aldeias dos samaritanos, anunciaram o evangelho.
26 Wok nakke Yemizibekki angelawiliyaga nakko Pilipyegi kanda pelik meiya, Ni kangweki kangkere miza logo kazing paka Yirusalem yerengka pongo yereng Kasa meiragi, kazing kurung yeiktikke puluweng neing kambele, meiya.
26 E o anjo do Senhor falou a Filipe, dizendo: Levanta-te e vai para a banda do Sul, ao caminho que desce de Jerusalém para Gaza, que está deserto.
27 Tegi Pilip kangkere miza logo weik kambela. Pongo kazingke yombu yemanebek ngabelak Itiyopiya meibekkabek yabekelege. Pok yombu yeik yemanera kilimbek, keya pi yenge Itiyopiya puwiligi Kuwin Ngai yeikta Kandesi meimelegi kingyeng mabiyengki ngaibek. Yakabok paka Yirusalem yerengke Anotogi i walek yemanemakke Anotoyegi ingeyau laliyi keya ya kumuli kambela logo
27 E levantou-se e foi. E eis que um homem etíope, eunuco, mordomo-mor de Candace, rainha dos etíopes, o qual era superintendente de todos os seus tesouros e tinha ido a Jerusalém para adoração,
28 yorik pi pigi karek osimokko ulumimakke ngalege mogosa logo wiriya. Pi ngalengale kunimoweirik pi Kapiya Walek yombu Anotoyaga ngagora weiyabek Isaya meibokko lende mizarik sangkeli kuna.
28 regressava e, assentado no seu carro, lia o profeta Isaías.
29 Pulaga Anotogi Kung Walekpokko Pilipyegi pelik meiya, Pangalege kune, logo karek osimokko ulumowei pumakke saweliwei ngabelak libu kune, meiya.
29 E disse o Espírito a Filipe: Chega-te e ajunta-te a esse carro.
30 Pilip nginda kuna logo pi yombu Kapiya Walek Isaya poropekpokko lende mizarik sangkelirikki kerewiya. Tegi Pilipgu piyegi pelik nguk meiya, Nugu sangkeli pura nugu iwakara ma yeikta, meiya.
30 E, correndo Filipe, ouviu que lia o profeta Isaías e disse: Entendes tu o que lês?
31 Yombu ngaibokko Pilipyegi pelik meiya to mela, Talik miza logo ne iwakagi purik nakkorau neyegi waligeleniya ono legi. Logo ni ne kiling yeke ngalege karek negi osimokko ulumimakke mogosi koli, meiya. Tegi Pilip kari osimokko ulumimakke tameneng meiya logo piyegi saweliwei mogosa.
31 E ele disse: Como poderei entender, se alguém me não ensinar? E rogou a Filipe que subisse e com ele se assentasse.
32 Anotogi Kapiya Walektikki pugu yaka wale sangkela purik perik,
32 E o lugar da Escritura que lia era este: Foi levado como a ovelha para o matadouro; e, como está mudo o cordeiro diante do que o tosquia, assim não abriu a sua boca.
33 Pi momanenda wiya keya ngagozak pugura waberek miza ono. Nakko pigi yango keya marekngangwiliyegi kozak yeiyagi langai ono purik pigi ngabelakpekke wik wiziyara weik yeik kopong. Isaya 53:7,8
33 Na sua humilhação, foi tirado o seu julgamento; e quem contará a sua geração? Porque a sua vida é tirada da terra.
34 Ngago lang purik lende miza wizilege sangkela logo ngaibokko Pilipyegi pelik nguk meiya, Nugu neyegi kozak nei, Yombu ngago pura Anotoyaga weiyabokko kaibok takyegi kai, pi ngezebokko ngezebekyegi kai ma nazuwaga nakyegi kai yagenda, pilik nguk meiya.
34 E, respondendo o eunuco a Filipe, disse: Rogo-te, de quem diz isto o profeta? De si mesmo ou de algum outro?
35 Tegi Pilipgu piyegi pelik meiya, Ngago nugu sangkela pura Yisuyegi langai kai yagenda, pilik meiya logo ngago puragi ngaibekyegi waligelemiya logo ngago wazono Yisuyegi langai piyeng mabiyeng kozak meiya.
35 Então, Filipe, abrindo a boca e começando nesta Escritura, lhe anunciou a Jesus.
36 Togo piyau ngalengale kazing libu tagoleige kai luwang songonobekke tabunda logo ngaibokko Pilipyegi pelik meiya, Kai nak pek kani, ne kaimeliweki keli. Nangaiyengko kazing ne kaimelagimek waliyi wazami, meiya.
36 E, indo eles caminhando, chegaram ao pé de alguma água, e disse o eunuco: Eis aqui água; que impede que eu seja batizado?
37 Tegi Pilipgu piyegi pelik meiya to mela, Tamizeige ni Yisuyegi wilek kang nuguyeng mabiyengko ngizi panu kumuli purik mabura ni kaimelagi, meiya. Logo ngaibokko pelik meiya, Ne pilik mizi, Yisu Kilisibek pi Anotogi Marekpek purik nogo ngizi panu kumuli, meiya.
37 E disse Filipe: É lícito, se crês de todo o coração. E, respondendo ele, disse: Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.
38 Togo ngaibokko karek osimokko ulumimak oroweibekyegi wila wiyibene meiya logo Pilip keya ngaibek mabiyau kaibekke kiliya kula logo Pilipgu pi kaimela.
38 E mandou parar o carro, e desceram ambos à água, tanto Filipe como o eunuco, e o batizou.
39 Piyau kaibekka yangalekta mabuwekke Anotogi Kung Walekpokko Pilip miza orowei kuna. Ngaibokko pi ngereke pakela ono, kapura pi kazingmek neing kunarik wilek kang pugubek wilikwilikmokko pangka ono kuna.
39 E, quando saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou a Filipe, e não o viu mais o eunuco; e, jubiloso, continuou o seu caminho.
40 Togo Anotogi Kung Walekpokko Pilip miza orowei kuna logo pi yenge yereng Asoto meirage wazamiya. Pilip ngezebek Asoto yerengke wiziyarikki pakelawekke pi yereng pura wiya logo ngabelak libu kunimowei pugu yongkambanu yereng mabiyengke yoluwiliyegi ngago wazonoragi kozak yei mizi kambeleige pi yenge Sisariya meirage lewagela.
40 E Filipe se achou em Azoto e, indo passando, anunciava o evangelho em todas as cidades, até que chegou a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.