Atos 23
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Pilik miza logo Paulu ngagozak kerewiyiwiliyegi kozang panu pakela wizimowei pelik yeiya, Nogowili, Anotogi wirege negi yongomo mizirik keya negi yolurik wok mabiyeng kangka wazonobekke wizageya kayima mabek wok pobokko, yeiya.
1 Paulo, fixando os olhos no Sinédrio, disse: — Meus irmãos, tenho vivido até o dia de hoje com a consciência limpa diante de Deus.
2 Yombu Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngai yemanebek, yeikta Ananiya meibokko yombu Pauluyegi mereke luwezawiliyegi pi kilirage melegozok ulibene yeiya.
2 Mas Ananias, o sumo sacerdote, mandou aos que estavam perto de Paulo que lhe batessem na boca.
3 Nakko pilik miza logo Paulugu piyegi pelik meiya, Anotogo ni neli penangai purik ni ngalegerik yombiyangai panu kapura yenge yungkerik ni korowali kani. Ni pelege mogosa logo ne lorago pangka pangka keleniweki mizi kapura ni makngezego puwiliyegi ne neliweki yei purikku lora ngeli. Tegi Anotogo ni neli penangai, meiya.
3 Então Paulo lhe disse: — Deus há de ferir você, parede branqueada! Você está aí sentado para me julgar de acordo com a Lei e, contra a Lei, ordena que eu seja agredido?
4 Paulugu pilik kai legi yombu piyegi mereke luwezawiligu Pauluyegi pelik meiya, Nugu yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubekyegi ngago korowali mei, meiya.
4 Os que estavam ali perguntaram a Paulo: — Você está insultando o sumo sacerdote de Deus?
5 Tegi Paulugu pelik yeiya to mela, Nogowili, pi yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek purik ne iwaka kesak nogo piyegi pura mei kak ono. Purik Anotogi Kapiya Walektikke lende mizarik pelik kai, Inugu yombanu iniyegi ngaiwiliyegi langai ngago korowali yei nagani, kai purik nogo iwaka, yeiya.
5 Paulo respondeu: — Eu não sabia, irmãos, que ele é sumo sacerdote. Porque está escrito: “Não fale mal de uma autoridade do seu povo.”
6 Togo yombanu wawere ulawiliyaga nawili Sadusi yombanu pelik kisiwili, Yombanu nak ibeng purik kung pugubektau ibeng logo pi ngereke yangalektagi ono, kisiwili, keya nawili Palisi yombanu Mosegi lo mabiyeng keya puwiligi yelibungang kokawiligu mizayeng mabiyengki waberek panu kiriwei miziwili koyilege. Keya Paulugu purik keriyawekke kangka nak piyegi lewagela wizigeya pugu yombanu ngagozaktaga kerewiyi wiriyawiliyegi pelik yeiya, Nogowili, ne Palisiwiliyaga nak. Keya Palisiwiligu watabi ngizi panu kumuli piyeng nogorau ngizi panu kumuliyeng keya negi panu keya mangoyaugurau ngizi panu kumuliyeng legi teni Palisiwili. Keya ne yombanu ibengwili ibendaga ngereke yangalek meiyagi puragi wilekpek keya yuke yolubek kopong puwiligu ne pelege ngagozak keleniweki niza orowei wiriya, yeiya.
6 Como Paulo sabia que uma parte do Sinédrio se compunha de saduceus e outra, de fariseus, exclamou: — Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Estou sendo julgado por causa da esperança e da ressurreição dos mortos!
7 Pilik kai mabuwekke yombanu Palisi puwili keya yombanu Sadusi puwili weik ngalik keli yongomo miza logo wawere ulamek weik sanga miza logo nawili kangka nak keya nawili kangka nak miza.
7 Ditas estas palavras, começou uma grande discussão entre fariseus e saduceus, e o Sinédrio se dividiu.
8 Purik Sadusiwiligu ibengwili ibendaga ngereke yangalek meiyagi ono keya angelawilirau yolu ono, keya kungwilirau yolu ono kisi kapura Palisiwiligu pelik kisi, Ibengwili ibendaga ngereke yangalek meiyagi, keya angelawili yolu, keya kungwili yolu, kisi legi puwili sanga miza.
8 Pois os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito, ao passo que os fariseus admitem todas essas coisas.
9 Togo kek kisimek unatuba panu kek kisi lewa wizigeya Palisiwiligi loyengki waligeleyiwiliyaga nawili luweza logo ngalizi pelik ngago yeiya, Yombu pobokko kaile miza nararau tonugu kerewiya ono. Pi pongo kazingke Tamasiko yerengke kuna puwekke kung nakko ma angela nakko piyegi meiya purik mabura teni Anotoyegi ngai mizagi ono, yeiya.
9 Houve, pois, muita gritaria no Sinédrio. E, levantando-se alguns escribas que eram do partido dos fariseus, discutiam, dizendo: — Não achamos neste homem mal algum. E se, de fato, algum espírito ou anjo falou com ele?
10 Pulaga kozak keli yongomo mizimek mazeng keya unatuba panu lewagela legi Rom Amiwiligi ngai yemanebek kulili, purik puwiligu Paulu narik narik sela melagi sa legi. Tegi pugu ami puguwiliyegi Paulu yombanu ngai keliwiliyaga miza orowei i amiwiligimakke lizo yeiya.
10 Como a discussão ficava cada vez mais intensa, o comandante, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a guarda para que o retirassem dali e o levassem para a fortaleza.
11 Wokpokko kusage Paulu ngereke amiwiligi imakke yeik iwek kola. Pi iwek kola wizimowei Yisu Yemizibek Pauluyegi saweliwei luweza wizilege logo pugu pelik meiya, Kazi mizi wak. Kozang wizimo. Purik nugu ngago neyegi langaira Yirusalem yerengke pelege kozak yeiyageya pilik yenge yereng Rom meirage mabilik mizi mangine kozang sa wizimo, meiya.
11 Na noite seguinte, o Senhor, pondo-se ao lado de Paulo, disse:
12 Wangane pura Yuda nawili menalege wawere ula logo mizagirikki kozak kela. Puwiligu Anotogi yeiktage ngago sawiya nara kisa logo pura ngeragi ma kai nani koya teni Paulu ula logo pi ibeng puwekke teni ngeragi keya kai nagi, kisara.
12 Quando amanheceu, os judeus se reuniram e juraram que não haviam de comer, nem beber, enquanto não matassem Paulo.
13 Yombanu yombu neyau tikinda keya nawilirau puwiligu ngago pura kisa.
13 Eram mais de quarenta os que se envolveram nessa conspiração.
14 Togo puwiligu Yudawiligi yemanewili keya yombanu Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngaiwiliyegi kambela. Kanda pelik yeiya, Teni Anotogi yeiktage ngago sawiya nara kisa logo pura ngeragi nagi ono koya Paulu ula logo pi ibeng puwekke teni ngeragi nagi, kisara.
14 Estes foram falar com os principais sacerdotes e os anciãos e disseram: — Juramos, sob pena de maldição, não comer coisa alguma, enquanto não matarmos Paulo.
15 Tegi mabek inuwa keya yombanu ngagozakyeng kerewiyiwiligu Rom Amiwiligi ngai yemanebekyegi ngago nara wezamelizo, Paulu miza orowei inuwayegi wiriyibene logo pelege inuwa mawinda ngago nayendau piyaga waberek kerewiyiweki, pilik yeizo. Kapura teni ngai koyagi logo pi yawerelege purik were uliweki mizagi, yeiya.
15 Por isso, agora, juntamente com o Sinédrio, mandem um recado ao comandante para que ele o apresente a vocês, sob o pretexto de que desejam investigar mais acuradamente o caso dele; e nós, antes que ele chegue, estaremos prontos para matá-lo.
16 Puwili pilik yeiya logo Paulugi simelegi marekpek Yudawiligu mizagirikki kozak kelirikki kerewiyawekke pi Rom Amiwiligi imakke kuna logo yeke ige la logo Pauluyegi kozak meiya.
16 Mas o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido a respeito da trama, foi, entrou na fortaleza e contou tudo a Paulo.
17 Pulaga Paulugu amiwiligi ngai koruwiliyaga nak piyegi wiriyibene ngago meiya logo pelik meiya, Ni yombu nawekkebok nigi ngai yemanebekyegi miza orowei kune, purik pi ngago piyegi kozak meiyagi nara mena, meiya.
17 Então este, chamando um dos centuriões, disse: — Leve este rapaz ao comandante, porque tem algo a dizer.
18 Tegi ngai korubokko miza logo ngai yemanebekyegi kanda logo pugu piyegi pelik meiya, Yombu wigirabek Paulu meibokko neyegi ngago neiya logo pelik neiya, Ni yombu nawekkebok nigi ngai yemanebekyegi miza orowei kune purik pi ngago piyegi kozak meiyagi nara mena neiya legi ne pilik miza, meiya.
18 O centurião levou o rapaz ao comandante e disse: — O prisioneiro Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse à sua presença este rapaz, pois tem algo a dizer ao senhor.
19 Togo Rom Amiwiligi ngai yemanebokko yombu nawekkebekki melezikka weiya logo piyau keke kuna logo pelik nguk meiya, Ni neyegi nangaiyeng kozak kaiweki mizi, meiya.
19 O comandante pegou o rapaz pela mão e, levando-o para um lado, perguntou-lhe: — O que você tem para me dizer?
20 Logo yombu nawekkebokko pelik meiya to mela, Yudawiligi ngaiwiligu kozak kelirik niyegi nguk neiyagi logo wangane purik ni Paulu yombanu ngagozak puwiligiyengki kerewiyiwiliyegi miza oroweiweki kela. Yombu ngagozakyeng kerewiyi puwiligu piyaga mawinda ngizi ngago nayendau weiweki ngaigu mizi.
20 Ele respondeu: — Os judeus decidiram pedir ao senhor que, amanhã, apresente Paulo ao Sinédrio, sob o pretexto de que desejam fazer uma investigação mais acurada a respeito dele.
21 Kapura puwiliyegi kerewiyi nagani purik yombanu yombu neyau tikinda keya nawilirau, liwik koyimowei piyegi wiragak miza yolu legi. Puwili mabuwili ngago sawiya nara Anotogi yeiktage kisa logo ngeragi nani koya Paulu ula logo ibeng puwekke ngeragi nagi kisa. Puwili weik miziweki kangkere mizi keya nugu pi wezamelagirikki puwili yuke yolu, meiya.
21 Não se deixe persuadir, porque mais de quarenta deles armaram uma emboscada. Fizeram um pacto de, sob pena de maldição, não comer, nem beber, enquanto não matarem Paulo; e agora estão prontos, esperando que o senhor prometa atender o pedido deles.
22 Pulaga Rom Amiwiligi ngai yemanebokko yombu nawekkebekyegi pelik meiya, Ne niyegi wameik panu nei, nugu neyegi pera kozak neiya pilik nugu nakyegirau kozak mei nagani. Pugu pilik meiya logo yombu nawekkebek wezamela.
22 Então o comandante despediu o rapaz, recomendando-lhe que não dissesse a ninguém ter lhe trazido estas informações.
23 Pulaga ngai yemanebokko pigi ngai kulengke neyau piyegi wiriyibene ngago yeiya logo pelik kozang yeiya, Yali amiwiliyaga 200 izi, keya yombu osiwiligi ngalengale wei miziwiliyaga 70 izi, keya yombu wizangyeng yowiwiliyaga 200 iza logo pongo yereng Sisariya meiragi kangweki kangkere mizi. Keya mabek kusage yokmek melenazik keya nazikka mangobektau onowekke ini mabuwili pelemeng wiyagi kani.
23 Chamando dois centuriões, ordenou: — Tenham de prontidão duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem até Cesareia a partir das nove horas da noite.
24 Keya osi Paulugu mogosiwei kangki nawilirau kangkere keleyizo, logo waberek panu miza orowei Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pilikisi meibekyegi kambeli.
24 Preparem também animais para fazer Paulo montar e levem-no com segurança ao governador Félix.
25 Pulaga Rom Amiwiligi ngai yemanebokko kapiyarikke pelik lende miza,
25 O comandante escreveu uma carta nestes termos:
26 Ne Kilori Lisiyago ni Rom Kapman ngai yemanebek Pilikisiyegi kapiya perik lende mizi. O yemanebek, nogo niyegi wangane nei.
26 “Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Yudawiligu yombu nogo niyegi wezameli pobok kebangkela logo uliweki mizi. Kapura pi Romwiliyaga nak purik ne kerewiya, legi ne kiling ami nawili pi puwiliyaga yaliya wazami kuna.
27 Este homem foi preso pelos judeus e estava prestes a ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a guarda, o livrei, por saber que ele era romano.
28 Ne puwiligu pi ngagozak kelemi piyeng nangaiyengki miza legi iwaka siweki ne pi puwiligi ngagozak piyengki kerewiyiwiliyegi miza orowei kula.
28 Querendo certificar-me do motivo por que o acusavam, levei-o ao Sinédrio deles.
29 Nogo ngago pi ulagi ma wigiragi nara kerewiya ono, yeik lo ngezewiligiyengka nguk meiyengko ngagozak kelemi.
29 Descobri que ele era acusado de coisas referentes à lei que os rege, mas nada que justificasse morte ou mesmo prisão.
30 Togo ngago Yuda nawiligu pi uliweki kela nara neyegi lewagelawekke ne pi niyegi wezameliweki miza. Nogo yombanu pi ngagozak kelemi puwiliyegi nigi wirege watabi puwiligu piyegi kisa piyeng wameik panu kozak kisibene yeiya. Mabura.
30 Sendo eu informado de que ia haver uma emboscada contra o homem, tratei de enviá-lo imediatamente ao senhor, intimando também os acusadores a irem dizer, na sua presença, o que eles têm contra ele. Passe bem.”
31 Pulaga yombu ami ngai kulengkeyau ngago piyauyegi yana piyeng kiriwei miza logo amiwili keya yombu osiwiligi ngalengalewili keya yombu wizangyeng kilingwili mabuwili Paulu kiling wokpokko kusage Yirusalem yerenda wiya logo Paulu yereng Antipatiri meirage miza orowei kambela.
31 Então os soldados, conforme lhes foi ordenado, pegaram Paulo e, durante a noite, o conduziram até Antipátride.
32 Kanda pulogo iwek kola logo wangane pura ami ngabelak libu kayimawili paka Yirusalem amiwiligi imakki kang yongo. Keya yombu osiwiligi ngalengalewili Paulu miza orowei Sisariya yerengke kambela.
32 No dia seguinte, voltaram para a fortaleza, tendo deixado os cavaleiros encarregados de seguir viagem com ele.
33 Kanda pulogo puwiligu kapiyarik Rom Kapman ngai yemanebek Pilikisiyegi mana logo puwiligu piyegi Paulu miza mani miza.
33 Quando estes chegaram a Cesareia, entregaram a carta ao governador e também lhe apresentaram Paulo.
34 Pulaga ngai yemanebokko kapiyarik sangkela logo Pauluyegi pelik nguk meiya, Ni ngabelak takka lewabek, meiya logo Paulugu pelik meiya to mela, Ne ngabelak Silisiya meibekka lewabek.
34 Lida a carta, o governador perguntou de que província Paulo era. E, quando soube que era da Cilícia,
35 Pilik kai legi ngaibokko pelik meiya, Mena, yombanu ni ngagozak keleniyagiwili lewagela puwekke ne ngagozak piyeng kerewiyagine, meiya.
35 disse: — Ouvirei você quando chegarem os seus acusadores. E mandou que ele ficasse preso no Pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.