Atos 20
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Togo pulaga yongkambanu kek kisimek yeik sa logo waleleige Paulugu yombanu Yisuyegi ngizi kumuliwili menalege wiriyiweki ngago yeiya. Pugu puwiliyegi ngago kozang keleyagiyeng yana logo weik koyimizo yeiya logo Epese yerenda wiya logo ngabelak Maseroniya meibekke kambela.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Kanda pulogo pi yereng kolokngagonoyengke kuna logo yombanu Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi ngago kazing puwiligi kumbekki leweng kozang kelemiweki kolokngagonoyeng yana.
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 Pulogo pi ngong neyauganak pilik miziweki wiziya.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Pi kiling kambela nawilirau pewili, Piragi marekpek Sopata, pi yereng Periya meiragabek, keya yereng Tesalonika meiragayaugi yeikyau Arisaka keya Sekanda mei, keya yereng Tebi meiraga nak yeikta Kaiyasa, keya ngabelak Asiya meibekka neyau Tikika keya Topima meiyau keya Timoti.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Yaka puwili Paulu kiling kelemi kanda yereng Pilipairaga lewagela. Paulugu ne Luka pulogo Pilipai yerengke yolu purik keriya logo Paulu ne kiling Pilipai yerengke wizagoma kapura yaka puwili were kambela logo teyegi yereng Torowa meirage yuke koyilege.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 Te yenge Pilipai wok Yudawili perek ngeragi yisriktau onoyeng keremiza logo piyeng kiling ngeragi yemane miza niyeng miza logo waleleige te Pilipai yerengka sikmakke ngalengale wok melenazik miza logo yereng Torowaraga yaka puwiliyegi lewagela. Kanda pulogo te sonda nara koyima.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Wok sondabokko weik kusanung kangmekke teni Yisuyegi ngizi panu kumuliwili menalege pasa niweki wawere ula. Paulugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagora kozak yei kaiyageya wiziya, purik wangane purik pi puwili wezayagi legi pi kozak yeiyageyara kusa libuge weik yeik.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 I tonugu wawere ulamakki yeke ige yeke ngalege panumakka puwili lang kolokngagono wiramiya.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 Keya yombu nawekke yeikta Yutika meibek ngalege winduwarikka mogosa. Paulu kozak kai mizageyarik Yutika weik wire kuneng mizi logo pilik mizageyara weik iwek yeneng tiya logo i pumakki yeke ngalege panumakka yenge ngabelakki kawiye wala. Nawiligu pi yangalek kelemiya kapura pi weik yaka ibeng sa.
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Nguk namizi Paulu kula logo ibembek yogoto meiya logo kozang kebangkela.
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 Pilik miza logo Paulu yeke ngalege panumakka ige yongorik yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili kiling perek waleyeng sikila logo pasa na.
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 Puwilirau imakka welagela logo yombu nawekkebek i pugumakke wik miza orowei kuna logo purago puwili yasese panu keleya.
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 Togo Paulu Torowa yerenda wiya logo pi ngezebek ngabelakpok neing pongo yereng Aso meirage ngabelak libu kambela. Pi were kangkinerik pugu teni pigi kewengkewiliyegi pelik yeiya, Ini sikmak weiya logo were pongo Aso sikmakke ngalengale kambeli. Nogo ini pongo pulogo pakelagine, kai legi teni pilik miza.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Togo tonuwago pi Aso yerengke pakelawekke tonuwago pi sikmakka miza wara logo pongo yereng Mitilini meiragiweki kambela.
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 Tonuwa pulaga sikmakki ngalengale kambela logo wangkowangane ilibu Kaiyoso meileige mereke kuna pulaga wok pokki lengkebekke ilibu Samoso meileige lewagela pulaga wok pokki lengkebekke tonuwa Epese yerengke wila wiya ono, tonuwa kemenak kambela logo yereng Mailita meirage tabunda.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Paulugu pelik kaiya, Tonuwa ngabelak Asiya meibekke wok nayeng koya nelegi tonuwa Epese yerenda wizami kemenak sikmakka ngalengale kangweki, logo tonuwa ngezangai Yirusalem yerengke wok yemane yeikta Pendekoso meibek pakeliweki.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Pugu pilik kai legi tonuwa kemenak Mailita yerengke sikmakka ngalengale kambela. Kanda pulogo Paulugu ibakpek Epese yerengke wezamela logo Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligi ngaiwili piyegi wiriyiweki nguk yeiya.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Togo yaka ngago yeiya puwili pongo Mailita yerengke kandawekke Paulugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa iwakarik ini kiling wok ulogo ne ngabelak Asiyabekke kanda pokka sa wizigeya watabi nogo miza piyengki inuwa iwaka.
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Ne yawe Yemizibekyegi mizara kulengkebek miza wizimowei miza logo kang kolokngagonoyeng ingkeiya, purik Yudawiligu ne neliweki kozak kela piyengko ne kuneng kolokngagonoyeng kolok ula.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 Keya nogorau Anotogi ngago iniyegi sawelagi nararau nogo liwik wiya ono, nogo yerengke kimeike kozak kaiya keya i inuwagiyengke Anotogi ngagoyeng mabiyengki kozak yei keya waligeleya purik inuwa iwaka.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Nogo Yudawili keya Yuda onowiliyegirau mabilik kozang ngago yeiya purik kaile miziyengki kuneng mizibene logo kaile puwiligiyengka kowita logo Anotoyegi sawelibene keya Yisu Kilisi Yemizi tonugubekyegi ngizi panu kumulibene.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 Togo ne weik Yirusalem yerengke Anotogi Kung Walekpokko ngago neiya kopong kangweki mizi, kapura pulogo neyegi keleniyagirik ne iwaka ono.
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 Ne iwaka panu, yereng ne kangyeng mabiyengke Kung Walek pugubokko wigiragirik keya kunengyeng wiriyi penangairik neyegi ngai yolurikki kozang ngago nei.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Kapura neyegirik nawiligu korik kang nogoyengki mizagirik ma ne wik yolugi ma ibengkirikki nogo wilek ngelek kumuli ono, nogo kangka kumulibek wamenak, purik pilik ne Yisu Yemizi nogobekyegi yawe mizibekweki keya yawe pugu ne miziweki nanara keke miziweki. Yawe pura yongkambanu mabuwiliyegi ngago wazono Anotogi wazono panu yongkambanuwiligu weiyagi langai ono purago mizagewiyege Yisugu puwili ibendaga yaliya wazaya puragi yongkambanuwili mabuwiliyegi kozak yeiyagira.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 Kerewiyi, ne ini mabuwiligi tepek neing ngago kazing Anotogi ngaimekki kiliyawekira kozak yei yongomo miza. Kapura ne weik pobiliktikki iwaka ini ngago nogo yeiya puragi kerewiyawiliyaga nakkorau ne ngereke pakelagi ono.
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 Piliktikki wiyeke ne weik iniyegi kozang yei, Tamizeige yongkambanuwiliyaga namele ma nak Yisugi ngaimekki kiliya ono purik nogo mizarago ono, pi ngezemelegabokko mizarago.
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 Purik Anotogi ngago nararau iniyaga nogo wara wiziya ono, nogo iniyegi ngago puguyeng mabiyeng kozak yeiya.
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Togo ini kazing ini makngezego koyagi pumokko waberek ngai koyizo, keya Yisuyegi kiriweiwilirau liyeng memeng inuguwiliyegi ngai yolu mabilik ini puwiliyegirau waberek ngai koyizo. Purik Anotogi Kung Walekpokko ini ngaiwili mizibene keleya. Tegi yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwiligi ngizi kumulira kozang keleyizo. Puwili, Anotogi yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili, Yisugi I Walekmak meiwili, pi puguwili mizibene pigi Marekpek ibeng puwekke iwi pugubokko weiyawili.
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 Nogo iwaka purik waleleige ne kambela wizigeya purik keri wizing ngai nawiligu liyeng memengwili ula logo niweki wiriyagi logo puwekke purik puwiligu liyeng memeng nawiliyegi korowali mizi mizi nangai mabilik yombanu ngago ngaigura kozak kisi nawiligu inigi tepekke yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi korowali miziweki wiriyagi.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Keya periktau, wangki kang narage yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuli inuwago ngai puwiliyaga nawiligu nawiliyegi ngago ngaigura kozak yeiyagi logo puwiligu Yisuyegi ngizi kumuliwili puwiliyegi kiriwei kunibene keleyagi.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Tegi puwiligu ini ikuyogoriktaga keleyagi legi ini waberek ngai koyizo. Keya ngago nogo iniyegi waligeleya piyengki kumulizo. Ne kirisimasi neyau keya narayeng ini kiling wiziya keya ne iniyegi yangeze mizi miza kopong ne ini yoklongko keya kusage Anotogi ngagora waligeleyageya wizimowei kang nayeng ingkeiya.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 Togo weik nogo ini Anotogi meleyauge wezayi logo pugu iniyegi pangka ngaiweki. Keya ngago Anotogo pigi wazono panu tonugu weiyagi langai ono teniyegi yani puragirago inuwa kazing kumbekki lewengke yemane si keya kozang lewagela keleyiwekirik pangka keya purago watabi wazono Anotogo yongkambanu pugu kaile nayendau ono wazayawili mabuwiliyegi yanagi kai piyengka teni weiweki keleyiwekirik pangka.
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 Keya neyegirik ne nakki kingyengki ngora keli ma nakki koliyengki ma nakki kagorikyeng ma watabi nakki nayengkirau ngora keli onobek.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 Ne yombu talikpek miza purik inuwa ngezego iwaka. Mele negi peyaugu ne yawe mizageya wizimowei ne keya negi kewengkewiligi watabi yombiyangai yolugiyeng weiya.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 Kazing pemekke ne yawe unatuba mizi purago ne iniyegi kazing yongkambanu yawe mizagi langai onowiliyegi sawelagimekki waligeleya. Purik teni ngoluk ngago Yemizibek Yisu ngezebokko kaiya puragi kumuli miziweki, Tamizeige nakko ni nana puwekke purik ni wilikwilik mizagi, kapura nugu nak mana puwekke purik ni wilikwilik unatuba panu mizagi, kaiya, yeiya.
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Paulu ngagora weik yeik yeiya logo pi puwili mabuwili kiling ingeyeng laliya logo Anotoyegi waberek miza.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Pilik miza logo puwiligu pi yogoto meiya logo melegulang kelemiyageya koyimowei ingkelemi miza.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Purik Paulugu puwiliyegi puwiligu piyegirau kalike pakelagi ono kaiya puragi wiyeke puwili yalek panu miza. Togo weik puwili pi kiling pongo sikmakke pi wezameli keya kang ngago meiweki kambela. c
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.