Atos 14
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Paulu keya Panabas panga Aikoniyam yerengke kanda piyau watabi mabilikyeng miza. Piyau Yudawiligi i walek songonomakke ige la logo yongkambanuwiliyegi ngagora kazing wazonomekke kozak yeiya logo Yuda keya Yuda ono kolokngagonowilirau Yisuyegi ngizi panu kumula.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé, segundo seu costume, entraram na sinagoga dos judeus e ali pregaram, de tal modo que uma grande multidão de judeus e de gregos se converteu à fé.
2 Kapura Yuda Yisuyegi kezanga mani puwiligu yongkambanu ngoluk Yisuyegi ngizi panu kumuli ono puwiligi kumuliyeng lebuk ngai keleya logo puwiligu piyauyegi langai wilek kangyeng kowitibene keleya kele
2 Mas os judeus, que tinham permanecido incrédulos, excitaram os ânimos dos pagãos contra os irmãos.
3 kapura Paulu keya Panabas pulogo yokolong koyima. Piyaugu puwiliyegi Yemizibek Yisuyegi langai liyandek namizi kozak yeiya. Anotogo piyau kozang yana logo piyaugu watabi Anotogo keke miziyeng keya watabi piyau Anotoyaga kozanda kilingyau mizi piyeng kolokngagono pangka miza logo piyengko kopong yongkambanuwiligu kisirik, Ngago Yemizibokko pigi wazono tonugu weiyagi langai ono pugu yani puragi langai pura ngizi wameik, kisi.
3 Não obstante, eles se demoraram ali por muito tempo, falando com desassombro e confiança no Senhor, que dava testemunho à palavra da sua graça pelos milagres e prodígios que ele operava por mãos dos apóstolos.
4 Togo yongkambanu Aikoniyam yerengkewili sanga miza logo nawili Yudawiliyegi ngizi kumuli keya nawili aposoloyauyegi ngizi kumuli miza.
4 A população da cidade achava-se dividida: uns eram pelos judeus, outros pelos apóstolos.
5 Tegi yongkambanu Yuda onowili keya Yuda Yisuyegi ngizi panu kumuli onowili kiling puwiligi yemanewilirau mabuwiligu aposoloyauyegi kaile keleyi keya kingyengko yeliweki sawiya.
5 Mas como se tivesse levantado um motim dos gentios e dos judeus, com os seus chefes, para os ultrajar e apedrejar,
6 Kapura aposoloyau puragi kerewiyawekke piyau ngabelak Likoniya meibekke yereng Lisita keya Tebi meiyauge kabelak piyengke kazi kambela.
6 ao saberem disso, fugiram para as cidades da Licaônia, Listra e Derbe e suas circunvizinhanças.
7 Keya pulogo piyaugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazono Yisuyegi langaira kozak yeiya.
7 Ali pregaram o Evangelho.
8 Yereng Lisita meirage yombanu ingeyau koru wazamiya kopong ngabelakke wei mizagi langai ono nak yolu.
8 Em Listra vivia um homem aleijado das pernas, coxo de nascença, que nunca tinha andado.
9 Pi Paulugu ngago kairagi kerewiyawekke pugu Anotogo pi yombiyangai wazamiyagirik pangka purikki ngizi panu kumula. Logo Paulu pugu ngizi kumularikki pakela logo piyegi ngai yuke panu kelemiya
9 Sentado, ele ouvia Paulo pregar. Este, fixando nele os olhos e vendo que tinha fé para ser curado,
10 logo piyegi ngalizi pelik meiya, Ingeyaugu luweze, meiya. Mabuwekke yombu yakabok yangalekta perekmakkera wala logo weik wei mizi.
10 disse em alta voz: Levanta-te direito sobre os teus pés! Ele deu um salto e pôs-se a andar.
11 Keya yongkambanu wawere ulamek Paulugu mizi puragi pakelawekke puwiligu weik ngago yeik Likoniyawili ngezewiligiraga pelik kek kisa meli, Yombu peyau anoto tonuguyau logo korik yombanuwili kelikyauge teniyegi yerageya kani, kisi.
11 Vendo a multidão o que Paulo fizera, levantou a voz, gritando em língua licaônica: Deuses em figura de homens baixaram a nós!
12 Puwiligi anoto yemane panubekki yeikta Susi mei keya pigi ngago oroweibekki yeikta Emisi mei. Tegi puwiligu Panabas yeik Susi pura mei keya Paulu ngagora kozak kaiyabek legi puwiligu pi yeik Emisi pura mei miza.
12 Chamavam a Barnabé Zeus e a Paulo Hermes, porque era este quem dirigia a palavra.
13 Susigi i walek yongkambanuwiligu Susiyegi inge laliyi keya ya kumuli mizimak Likoniya yerendaga yenge yowerengke yolu. Keya i walekmakki yombu wata kolak kelibene waliyibek liyeng pulumakauwili keya purukpuruk marekyeng yerengke kandikke yongkambanu aposoloyauyegi kolak kelibene waliyiwekiwiliyegi orowei lewa.
13 Um sacerdote de Zeus Propóleos trouxe para as portas touros ornados de grinaldas, querendo, de acordo com todo o povo, sacrificar-lhos.
14 Kapura Panabas keya Paulu puwiligu miziweki mizi piyengki kerewiyawekke piyau puwiligu kisi keya mizi piyengki kiyebuk legi walimiziweki kagorik ngezeyaugiyeng koliya logo wawere ulamekki tepekke nginda kuna logo pelik kek kisa,
14 Mas os apóstolos Barnabé e Paulo, ao perceberem isso, rasgaram as suas vestes e saltaram no meio da multidão:
15 O yombuwili, te yombanu yeikyau logo keli togoyeng ini yombanu ngabelakkewiligi keliyeng kelik legi ini pilik mizira nangki? Te pelege iniyegi ngago wazono ini anoto inuguwiliyegi yeik ya kumuli mizi piyengka Anoto wik yolubekyegi ya kumuli mizibene puragi kozak yeiweki kayima. Anoto wik yolubokko ngilumbek keya ngilumbekke piyeng, keya ngabelakpek keya ngabelakpekke piyeng, keya wizambek keya wizambekke piyeng mabiyeng keremiza.
15 Homens, clamavam eles, por que fazeis isso? Também nós somos homens, da mesma condição que vós, e pregamos justamente para que vos convertais das coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo quanto neles há.
16 Koka Anotogo yongkambanu mabuwili kazing ngezewiligu kelimek neing wei mizageya koyi pani keleya.
16 Ele permitiu nos tempos passados que todas as nações seguissem os seus caminhos.
17 Kapura pugu teni yeik koyi pani keleya ono, a’a’. Pi ngezebokko watabi yombiyangai yolugiyeng yani logo teni yongkambanuwiligu pi wameik ngizi panubektikki iwaka sibene pugu teni ngilumbekka kobo yani yagenda, keya kirisimasi mabiyeng ngeragi wawiyagiyeng yani yagenda, keya wok mabiyengke ya tenigiyeng ngeragiyengko wilak keya wilek kang tonuguyeng wilikwilikmokko kolaweki keleyi yagenda. Pilik tegi Anoto wik yolubekyegi ya kumuli mizagirikki kai, yeiya.
17 Contudo, nunca deixou de dar testemunho de si mesmo, por seus benefícios: dando-vos do céu as chuvas e os tempos férteis, concedendo abundante alimento e enchendo os vossos corações de alegria.
18 Piyau ngago piyeng kozak yei kele kapura Paulu keya Panabas yongkambanu piyauyegi wata kolak kelibene mizi puwili waliyagirikki yawe yemane mizi.
18 Apesar dessas palavras, não foi sem dificuldade que contiveram a multidão de sacrificar a eles.
19 Pulaga Yuda Yisuyegi ngizi panu kumuli ono ngabelak Pisitiya meibekke yereng Antiyok meiraga nawili kiling ngabelak Likoniya meibekke yereng Aikoniyam meiraga nawili menalege wawere ula logo pongo yereng Lisita mei puragi kayima. Kanda pulogo puwiligu yongkambanu wawere ulara koyamek ngai puwiligimekki sawelibene keleya logo puwiligu Paulu kingyengko ula logo yerendaga welagela ulumi wageliwei kuna.
19 Sobrevieram, porém, alguns judeus de Antioquia e de Icônio que persuadiram a multidão. Apedrejaram Paulo e, dando-o por morto, arrastaram-no para fora da cidade.
20 Puwiligu pi ibeng nobiyeng miza kapura yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu yawereng kelemiya logo pi yangalek meiya logo yerendaga yongo la. Wanganebekke pura pi keya Panabas pongo yereng Tebi meiragi kambela.
20 Os discípulos o rodearam. Ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Paulu keya Panabas Tebi yerengke kanda piyaugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazono Yisuyegi langai pura kozak yeiya logo piyaugi ngagorago wilek kang puwiligiyeng yowa yowiya logo yongkambanu kolokngagonowili weik Yisuyegi ngizi panu kumuli keya Yisuyegi kiriwei mizi. Piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi Anotogi ngagora waligeleya logo paka yereng Lisita meiragi kang yongobela. Keya pulaga piyau ngabelak Likoniya meibekke yereng Aikoniyam meiragi kandobela. Keya pulaga ngabelak Pisitiya meibekke yereng Antiyok meiragi kandobela.
21 Depois de ter pregado o Evangelho à cidade de Derbe, onde ganharam muitos discípulos, voltaram para Listra, Icônio e Antioquia {da Pisídia}.
22 Yereng naraga naragi piyaugu yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi kozanda yana logo wilek kang piyaugiyengka puwiliyegi puwiligi Yisuyegi ngizi panu kumuli pumokki ngizi wameik yolu keya Yemizibekyegi ngizi panu kiriweiweki kelegele yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Teni Anotogi ngairagi kuneng kolokngagono panu wageliwei kangki kani, yeiya.
22 Confirmavam as almas dos discípulos e exortavam-nos a perseverar na fé, dizendo que é necessário entrarmos no Reino de Deus por meio de muitas tribulações.
23 Keya yereng Yisuyegi ngizi kumuli Yisugi yeiktage menalege wawere uli mizi mabiyengke piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyaga nawili yombanu ngizi panu kumuliwiliyegi ngaiweki sawiya. Pilik sawiya logo purik piyau waberek mizagirikki wilek kang tiyi maniweki ngeragi ni onora mizageya koyimowei piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi waberek miza logo Yemizibekyegi pelik meiya, Yongkambanu pewiligu niyegi wilek puwiligiyeng ngalege wiyi legi togo puwili mele nuguzikke wezaya logo nugu puwiliyegi waberek ngaiweki.
23 Em cada igreja instituíram anciãos e, após orações com jejuns, encomendaram-nos ao Senhor, em quem tinham confiado.
24 Piyaugu pilik waberek miza logo waleleige yereng pura wiya logo ngabelak Pisitiyabek neing kandobela logo ngabelak Pambiliya meibekke kayima. Pulaga kang kang yereng Pega meirage lewagela.
24 Atravessaram a Pisídia e chegaram a Panfília.
25 Yereng purage la logo piyaugu yongkambanuwili ngagora yana logo pongo wizambekke yereng Ataliya meiraga kambela.
25 Depois de ter anunciado a palavra do Senhor em Perge, desceram a Atália.
26 Pulogo kanda piyau sik namak weiya logo pumakki ngalengale yereng Antiyok piyaugu were wiya puragi yo. Yereng Antiyok pura koka yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu were piyau Anotogi melezikke yana logo Anotogi wazono tonugu weiyagi langai ono purago piyau yawe piyaugu weik pitamani pera miziweki keleyara.
26 Dali navegaram para Antioquia {da Síria}, de onde tinham partido, encomendados à graça de Deus para a obra que estavam a completar.
27 Piyau Antiyok yerengke kandawekkerik piyaugu yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili wawere keleya logo puwiliyegi watabi Anotogo piyaugu miziweki keleya piyeng mabiyengki kozak yeiya. Keya nariktau Anotogo miza logo Yuda onowiligi kazing Yisuyegi ngizi panu kumulagi namek tiya yowiyarikki kozak yeiya.
27 Ali chegados, reuniram a igreja e contaram quão grandes coisas Deus fizera com eles, e como abrira a porta da fé aos gentios.
28 Togo Paulu keya Panabas piyau pulogo yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili kiling yokolong koyima.
28 Demoraram-se com os discípulos longo tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.